- Rusija tvrdi da napreduje na svim bojištima
- Putin poručuje da će silom zauzeti cijeli Donbas ako se Ukrajina ne povuče
- Zelenski je u Londonu s europskim liderima raspravljao o američkom mirovnom planu
- Trump optužuje Zelenskog da nije pročitao prijedlog
- Ukrajina SAD-u predstavlja revidiran Trumpov plan za mir
Ukrajina se priprema SAD-u predstaviti ažurirani mirovni plan
Ukrajina i njezini europski partneri uskoro će SAD-u predstaviti ‘pročišćene dokumente‘ o mirovnom planu za okončanje rata s Rusijom, najavio je u utorak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Kijev je pod pritiskom Bijele kuće da osigura brzi mir, ali se protivi prošlomjesečnom planu koji podržavaju Sjedinjene Države, a koji mnogi smatraju povoljnim za Moskvu.
Ukrajinski dužnosnici također traže snažna sigurnosna jamstva od partnera, u slučaju dogovora o prekidu vatre, kako bi spriječili ponovni napad Rusije u budućnosti. U izjavi je Zelenski rekao da su nove komponente sporazuma, dogovorene s britanskim, francuskim i njemačkim čelnicima u Londonu u ponedjeljak, spremne za pregled SAD-a.
- Ukrajinska i europska komponenta sada su razvijenije i spremni smo ih predstaviti našim partnerima u SAD-u. Očekujemo da ćemo potencijalne korake brzo učiniti što izvedivijima, napisao je na platformi X.
Finski predsjednik Alexander Stubb rekao je u utorak da saveznici rade na tri odvojena dokumenta, uključujući okvir od 20 točaka, skup sigurnosnih jamstava i plan obnove.
- Mislim da smo bliže mirovnom sporazumu nego ikad od početka rata, rekao je na događaju u Helsinkiju.
Između ostalih zahtjeva, ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je da Ukrajina mora predati cijelu svoju istočnu regiju Donbas prije nego što Rusija prestane s borbama, što Zelenski dosljedno odbija.
- Rusija je puno veća. Mnogo je jača u tom smislu, rekao je Trump u intervjuu za Politico, dodavši da će Zelenski ‘morati početi prihvaćati neke stvari‘.
Na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a o Ukrajini, zamjenica američkog veleposlanika Jennifer Locetta izjavila je da Sjedinjene Države rade na premošćivanju jaza između Moskve i Kijeva. Rekla je da je cilj osigurati trajno primirje i ‘međusobno dogovoreni mirovni sporazum koji ostavlja Ukrajinu suverenom i neovisnom te joj pruža priliku za pravi prosperitet‘.
- Ono što imamo na stolu prilično su realni prijedlozi za dugoročno i trajno rješenje ukrajinskog sukoba. Rusija će u svakom slučaju postići ciljeve svoje specijalne vojne operacije. Jedino je pitanje hoćemo li to učiniti vojno ili diplomatski. Ponovno ponavljamo da preferiramo ovaj drugi način, rekao je Vasilij Nebenzja, stalni predstavnik Rusije pri UN-u.
Zelenskij je u utorak izjavio da je spreman održati izbore u roku od tri mjeseca ako SAD i ostali saveznici Kijeva mogu osigurati sigurnost glasovanja. Ratni izbori su zakonom zabranjeni, ali Zelenski, čiji je mandat istekao prošle godine, suočava se s ponovnim pritiskom američkog predsjednika da održi glasovanje.
- Spreman sam za izbore, a štoviše, molim... da mi SAD pomognu, možda zajedno s europskim kolegama, kako bih osigurao sigurnost izbora, rekao je Zelenski u komentarima novinarima. ‘A onda će u sljedećih 60-90 dana Ukrajina biti spremna održati izbore‘.
Izjava Zelenskog uslijedila je nakon Trumpovih komentara u intervjuu za Politico, u kojem se sugerira da ukrajinska vlada koristi rat kao izgovor za izbjegavanje izbora.
EU blizu rješenja za financiranje Ukrajine
Europska unija vrlo je blizu rješenja za financiranje Ukrajine u 2026. i 2027. koje bi imalo podršku barem kvalificirane većine zemalja EU-a, rekao je u utorak predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa.
Čelnici EU-a krajem listopada su obećali financirati Kijev u sljedeće dvije godine dok se Ukrajina bori protiv ruske invazije i dok američki financijski doprinosi presušuju. Čelnici će na summitu 18. prosinca u Bruxellesu odlučiti kako će ispuniti svoje obećanje, a Costa je novinarima u Dublinu rekao da će, ako bude potrebno, održavati razgovore danima dok se ne postigne dogovor.
Budući da se većina vlada EU-a bori s velikim javnim dugom, preferirani način financiranja ukrajinske obrane jest stavljanje u pogon oko 210 milijardi eura ruske državne imovine koja je zamrznuta nakon što je Moskva napala Ukrajinu 2022. Projekt nije jednostavan jer Belgija, gdje se nalazi većina zamrznute imovine, želi jamstva od drugih zemalja da bi dijelile sve financijske posljedice ako bi Rusija uspješno tužila Belgiju zbog sheme.
Rasprave o davanju jamstava Belgiji su u tijeku i kulminirat će na summitu Europskog vijeća.
- Sada radimo na finom prilagođavanju pravnog i tehničkog rješenja koje bi moglo dobiti suglasnost barem kvalificirane većine država članica. Mislim da smo vrlo blizu postizanja rješenja, rekao je Costa.
Solidarnost skupine G7
Financiranje Ukrajine i njezina borba ključni su za EU jer blok rusku invaziju na Ukrajinu vidi kao prijetnju vlastitoj sigurnosti. Većina zemalja EU vjeruje da Moskva neće napasti nijednu zemlju EU sve dok je vojno angažirana u Ukrajini, što Europi daje vremena da pripremi obranu.
Komisija želi izdati Ukrajini zajam za reparacije do 165 milijardi eura, tražeći od svih institucija u zemljama članicama koje drže rusku gotovinu da je zamijene za obveznice EU-a s certifikatom koje izdaje Komisija. Novac bi zatim išao Ukrajini u obrocima tijekom sljedeće dvije godine.
Kako bi se rasporedio rizik od ruske odmazde, Belgija želi da druge članice skupine G7 koje drže rusku suverenu imovinu, poput Velike Britanije, Kanade ili Japana, repliciraju shemu EU-a.
Britanski premijer Keir Starmer rekao je krajem studenog da je London spreman surađivati s EU-om u pružanju financijske potpore Ukrajini na temelju vrijednosti zamrznute imovine. List Guardian izvijestio je u ponedjeljak da je London spreman predati osam milijardi funti imovine zamrznute u Velikoj Britaniji kako bi podržao Ukrajinu.
Kanada je u listopadu izjavila da će istražiti takvu mogućnost dok Japan još nije odlučio kako će konkretno pružiti financijsku podršku Ukrajini, iako nije isključio mogućnost korištenja zamrznute ruske imovine u svojoj jurisdikciji.
SAD: Zelenski ima nekoliko dana za odgovor
Izaslanici Donalda Trumpa dali su Volodimiru Zelenskom nekoliko dana za odgovor na prijedlog mirovnog sporazuma koji bi od Ukrajine zahtijevao prihvaćanje teritorijalnih gubitaka u zamjenu za nespecificirane sigurnosne garancije SAD-a, prema izvorima upoznatima s razgovorima, piše Financial Times.
Ukrajinski predsjednik rekao je svojim europskim kolegama da su ga tijekom dvostrukog, dvosatnog poziva u subotu pritiskali Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Jared Kushner da brzo donese odluku. Prema osobi upoznatoj s rokovima predloženima Kijevu, Trump je navodno želio da se sporazum postigne ‘do Božića‘.
Zelenski je, navode službenici, američkim izaslanicima rekao da mu je potrebno vrijeme za konzultacije s drugim europskim saveznicima prije nego što reagira na prijedlog Washingtona, jer Kijev strahuje da bi sporazum bez potpore Europe mogao narušiti jedinstvo zapadnog svijeta.
Jedan od zapadnih dužnosnika opisao je ukrajinsku stranu kao zaglavljenu između zahtjeva koji uključuju teritorij koji ne mogu prihvatiti i američke strane koju ne mogu odbiti. ‘Iskreno, Amerikanci danas traže kompromis‘, rekao je Zelenski novinarima tijekom brifinga preko WhatsAppa u ponedjeljak navečer.
Ukrajina SAD-u predstavlja revidiran Trumpov plan za mir
Ukrajina će u utorak s SAD-om podijeliti revidirani mirovni plan kojim se cilja okončati rat s Rusijom, nakon razgovora u Londonu između predsjednika Volodimira Zelenskog i čelnika Francuske, Njemačke i Velike Britanije.
Kako se rat bliži četvrtoj godišnjici, Kijev, koji se nalazi pod pritiskom Bijele kuće da brzo pristane na mirovni sporazum, želi uravnotežiti nacrt koji su podržale SAD, a koji se općenito smatra povoljnim za Moskvu.
CIlj na brzinu organiziranog sastanka britanskog premijera Keira Starmera, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, njemačkog kancelara Friedricha Merza i Zelenskija u ponedjeljak bio je jačanje položaja Ukrajine.
Zelenskij je novinarima nakon sastanka rekao da revidirani plan sadrži 20 točaka, ali da još uvijek nema dogovora o pitanju ustupanja teritorija, na čemu Moskva inzistira.
Spor oko ukrajinskog teritorija
"Raspoloženje Amerikanaca je, u načelu, za pronalaženje kompromisa", rekao je. „Naravno, postoje složena pitanja vezana uz teritorij, i kompromis po tom pitanju još nije pronađen.“
Ponovio je svoj poznati stav da Ukrajina ne može odustati ni od jednog dijela svoje zemlje.
Zelenskij je kasnije odletio u Bruxelles, gdje su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa u objavama na društvenim mrežama poručili da mirovni sporazum mora poštovati suverenitet Ukrajine i jamčiti njezinu dugoročnu sigurnost.
Ukrajinski je predsjednik na Telegramu opisao sastanak s dvoje čelnika institucija EU-a, kao i glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom, kao „dobar i produktivan. Djelujemo koordinirano i konstruktivno.“
Ranije je izvor iz britanske vlade rekao da će se sastanak u ponedjeljak baviti korištenjem ruske imovine zamrznute na Zapadu.
Vođe Estonije, Finske, Irske, Latvije, Litve, Poljske i Švedske pozvale su Europsku uniju da brzo reagira na zastoj u pregovorima o korištenju te imovine za osiguravanje sredstava Ukrajini.
Starmer, Macron, Merz i Zelenskij također žele dobiti američka sigurnosna jamstva o odvraćanju daljnjih napada Rusije, koja je pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
Objava američkog plana prekida vatre prošlog mjeseca pomogla je da osnaži pozornost europskih čelnika, koji se boje da bi Kijev mogao biti prisiljen prihvatiti mnoge ruske zahtjeve, za koje neki kažu da bi mogli destabilizirati kontinent.
No iako su američki dužnosnici rekli da su u završnoj fazi postizanja sporazuma, nema jasnih znakova da su Ukrajina i Rusija spremne potpisati okvirni sporazum koji su sastavili Trumpovi pregovarači.
"Stojimo uz Ukrajinu i, ako bude prekida vatre, on mora biti pravedan i trajan", rekao je Starmer dočekavši čelnike u svojoj rezidenciji u Downing Streetu.
Macron i Merz također su izrazili odlučnost da nastave s čvrstim planom, u trenutku koji je njemački kancelar opisao kao "odlučujuć... za sve nas".
Zelenskij je ukazao na delikatno balansiranje koje europske sile moraju postići dok pokušavaju ispregovarati bolje uvjete za predloženi američki plan.
"Postoje neke stvari kojima ne možemo upravljati bez Amerikanaca, stvari kojima ne možemo upravljati bez Europe; zato moramo donijeti neke važne odluke."
Zelenskijevi prioriteti za Ukrajinu
Zelenskij je u video obraćanju kasno u nedjelju rekao Ukrajincima da počinje "novi diplomatski tjedan".
"Prije svega, sigurnosna pitanja, podrška našoj otpornosti i paketi podrške za našu obranu. Prije svega, protuzračna obrana i dugoročno financiranje Ukrajine. Naravno, u pregovorima ćemo razgovarati o zajedničkoj viziji i zajedničkim stavovima", rekao je.
Ukrajina prolazi kroz jedno od najtežih razdoblja rata. Ruske trupe napreduju na istoku, a ukrajinski gradovi i mjesta muče se s nestancima struje zbog pojačanih ruskih napada na energetsku mrežu i drugu ključnu infrastrukturu.
Izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, i predsjednikov savjetnik i zet Jared Kushner, prošli su tjedan u Moskvu donijeli revidirani plan, a zatim su održali još nekoliko dana razgovora s ukrajinskim dužnosnicima u Miamiju, koji su završili u subotu bez napretka.
Zelenskij je razgovore nazvao konstruktivnima, ali ne i lakima.
Trump je u nedjelju rekao da je "razočaran" Zelenskijem, optužujući ga da nije pročitao najnovije prijedloge koje podržavaju SAD.
Ruski dronovi napali sjeverni ukrajinski grad Sumi
Ruski dronovi napali su sjeverni ukrajinski grad Sumi kasno u ponedjeljak, u drugom velikom napadu na grad u 24 sata, što je izazvalo nestanak struje, istaknuo je regionalni guverner.
"U roku od pola sata, Rusi su izveli više od 10 napada dronom na grad", napisao je guverner Oleh Hryhorov na Telegramu.
"U Sumiju nema struje. Dio kritične infrastrukture radi na rezervnim izvorima energije", naglasio je Hryhorov.
Naveo je da dužnosnici provjeravaju ima li žrtava i da će struja biti vraćena čim to bude sigurno.
Sumi, grad s oko 250.000 stanovnika, prije izbijanja rata u veljači 2022., bio je česta meta ruskih napada.
Ranije u ponedjeljak, naglasio je Hryhorov, ruski dronovi pogodili su stambenu zgradu u gradu, ozlijedivši sedmero ljudi.
Ruski napadi na Ukrajinu mjesecima su usmjereni na tamošnje energetske ciljeve.
Ruski general: Vojska napreduje na svim bojištima
Ruski general Valerij Gerasimov izjavio je u utorak da ruske snage napreduju duž cijele crte bojišta u Ukrajini i da napadaju okružene ukrajinske snage u gradu Mirnohradu.
Na sastanku na zapovjednom mjestu s časnicima Skupine centar koja se bori u ukrajinskoj Dnjepropetrovskoj regiji, Gerasimov je rekao da je predsjednik Vladimir Putin naredio poraz ukrajinskih snaga u Mirnohradu, gradu s prijeratnom populacijom od oko 46.000 stanovnika istočno od Pokrovska.
Rusija je preuzela kontrolu nad više od 30% zgrada u Mirnohradu, rekao je Gerasimov.
Rusija, koja koristi sovjetski naziv Krasnoarmejsk za susjedni Pokrovsk, kaže da je zauzela cijeli grad i tvrdi da je također opkolila ukrajinske snage u Mirnohradu, koji Rusi zovu Dimitrov.
Ukrajina je više puta negirala ruske tvrdnje da je Pokrovsk pao i kaže da njezine snage još uvijek drže dio grada i da se bore u Mirnohradu.
Rusija trenutno kontrolira 19,2% Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014., Luhansk, više od 80% Donjecka, oko 75% Hersona i Zaporižja te dijelove Harkivske, Sumske, Mikolajivske i Dnjepropetrovske regije.
Ukrajina tvrdi da drži svoje obrambene linije i prisiljava Rusiju da plati visoku cijenu za ono što naziva relativno skromnim dobicima.
Putin je prošli tjedan rekao da će Rusija silom preuzeti potpunu kontrolu nad ukrajinskom regijom Donbas, osim ako se ukrajinske snage ne povuku, što je Kijev odlučno odbio.
Europski čelnici: Presudan trenutak
Europski čelnici poručili su da je „sada presudan trenutak” za pojačavanje potpore Ukrajini i jačanje pritiska na Rusiju kako bi se rat priveo kraju.
Podsjećamo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se u ponedjeljak u Londonu s britanskim premijerom Keirom Starmerom, francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i njemačkim kancelarom Friedrichom Merzom kako bi razgovarali o najnovijoj verziji mirovnog plana, koji su prošlog tjedna usuglasili ukrajinski i američki dužnosnici.
Zelenski, koji je nakon Londona otputovao u Bruxelles na sastanke s NATO-om, rekao je da će Ukrajina u utorak SAD-u dostaviti revidirani prijedlog, javlja BBC.
Prošli tjedan ukrajinski pregovarači proveli su tri dana s američkim timom na Floridi, inzistirajući na izmjenama američkog mirovnog prijedloga koji se u široj javnosti smatrao previše sklonim Rusiji.
No, važno je istaknuti novi moment. Odgovarajući novinarima nakon sastanka u Londonu, Zelenski je rekao da su „najizraženije antiukrajinske točke uklonjene” iz početnog nacrta iz studenoga.
No ukrajinski predsjednik priznao je da i dalje postoje ozbiljne nedoumice oko predaje teritorija te da „kompromis još nije pronađen”. SAD predlaže da se ukrajinske snage u potpunosti povuku iz istočnih regija koje Rusija pokušava osvojiti silom, ali ih nije uspjela u potpunosti zauzeti. Zauzvrat bi se Rusija povukla na drugim područjima i borbe bi bile obustavljene.
Zelenski je u ponedjeljak ponovio da Ukrajina neće pristati na teritorijalne ustupke Rusiji.
„Nemamo pravo išta poklanjati – ni prema ukrajinskom, ni prema međunarodnom, ni prema moralnom pravu”, rekao je Zelenski novinarima nakon sastanka s čelnicima Francuske, Njemačke i Ujedinjenog Kraljevstva, prenosi The Washington Post.
Njegove izjave stižu u trenutku kada se Kijev suočava s pojačanim pritiskom SAD-a da prihvati okvir za okončanje višegodišnjeg rata koji je eskalirao ruskom invazijom 2022. U Kijevu i diljem Europe raste bojazan da bi SAD, nezadovoljne sporim napretkom pregovora, mogle smanjiti potporu Ukrajini ili odustati od mirovnih napora.
„Ne možemo bez Amerikanaca, ne možemo bez Europe – zato moramo donijeti neke važne odluke”, rekao je Zelenski u Londonu.
Iako Bijela kuća gura Kijev i Moskvu prema brzom dogovoru oko višetočkastog plana, zasad nema znakova napretka.
Petosatni sastanak američkog izaslanika Stevea Witkoffa s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prošlog tjedna u Moskvi nije donio opipljive rezultate.
Nakon toga uslijedila su tri dana razgovora između glavnog ukrajinskog pregovarača Rustema Umerova i američkih dužnosnika u Miamiju. Obje strane su izašle u javnost s neodređenim, ali pozitivnim porukama o „napretku”.
Međutim, u nedjelju je Donald Trump optužio Zelenskog da nije ni pročitao nacrt revidiranog prijedloga. „Pomalo sam razočaran što predsjednik Zelenski još nije pročitao prijedlog”, rekao je, dodajući da je ruski predsjednik Putin „zadovoljan” revidiranim prijedlogom.
Gotovo istodobno Zelenski je poručio da očekuje da će ga Umerov u ponedjeljak, bilo u Londonu ili Bruxellesu, detaljno izvijestiti o pregovorima. „O nekim se stvarima može razgovarati samo uživo”, rekao je.
Razgovori u Londonu predstavljali su, u suštini, najnoviji pokušaj europskih saveznika Ukrajine da preuzmu aktivniju ulogu u američkim naporima da se rat privede kraju – naporima za koje u Europi strahuju da bi mogli žrtvovati dugoročne interese kontinenta radi brzog rješenja.
Unatoč snažnom ekonomskom pritisku i velikim gubicima na bojištu, Kremlj pokazuje malo spremnosti da odustane od svojih ključnih zahtjeva, uključujući onaj da Ukrajini zauvijek bude zatvoren put prema NATO-u.
Prošlog je tjedna Putin ponovno izjavio da je spreman nastaviti rat sve dok ruske snage u potpunosti ne preuzmu kontrolu nad Donjeckom i Luhanskom, od kojih je oko 85 posto trenutačno pod ruskom okupacijom.
Dok se pregovori u SAD-u i Europi nastavljaju, rat ne staje.
Između nedjelje i ponedjeljka u ruskim napadima na devet ukrajinskih regija – dronovima, klizećim bombama i projektilima – poginulo je deset ljudi, a 47 ih je ranjeno..
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....