Znamo što radite i nećete uspjeti, poručila je nedavno britanska premijerka Theresa May ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, sažimajući ono što analitičari tvrde već odavno: da Moskva dezinformacijama i hakiranjem pokušava utjecati na političku agendu na Zapadu ili barem u nju unijeti kaos. “Riječ je o prijetnji destabilizacijom međunarodnog sustava o kojem svi ovisimo”, istaknula je May koji dan prije nego što je šefica europske diplomacije Federica Mogherini zatražila da se povećaju izdvajanja za borbu protiv stranog utjecaja na Europu.
Koliko je jak val lažnih vijesti koji zapljuskuje Europu pokazuju izjave europskih čelnika koji jedan za drugim javno optužuju Rusiju da vodi informacijski rat s ciljem slabljenja Europe. May je tek posljednja u nizu europskih političara koji javno prozivaju Rusiju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron zabranio je ulazak na njegove presice novinarima Sputnika i Russia Today, medija koji se financiraju iz ruskog proračuna. “Oni se ne ponašaju kao mediji, nego kao propagandna ruka ruske vlade. To je neprihvatljivo”, obrazložio je Macron nesvakidašnju odluku u jeku predsjedničke kampanje. Njegov je stožer tijekom kampanje bio na meti tih medija, ali i hakera koji su dva dana uoči izlaska na birališta objavili dokumente negativne za njegovu kampanju. I vlada u Madridu optužila je Ruse za uplitanje u slučaj Katalonije.
Sputnik i RT
Javier Lesaca, gostujući istraživač na Sveučilištu u Washingtonu, analizirao je više od pet milijuna postova s ključnom riječi Katalonija na Twitteru, Facebooku i drugim društvenim mrežama u razdoblju od 29. rujna do 5. listopada. Zaključio je da su spomenuti ruski mediji RT i Sputnik aktivno poticali raskol u društvu i protušpanjolsko raspoloženje u Kataloniji i izvan nje. No, najviše ga je šokiralo otkriće vojske savršeno koordiniranih zombijevskih računa. “Svi dokazi upućuju na to da se u vrijeme krize u Kataloniji dogodilo isto što i prilikom izbora u SAD-u i referendumske debate u Britaniji. Isti akteri koristili su iste metode.
Činjenica da je dio računa istodobno objavljivao isti sadržaj ide u prilog hipotezi da su se koristili i tzv. botovi, odnosno kompjutorski robotski programi”, kaže Lesaca. Korištenje lažnih računa bilo je ključno za strategiju koja se koristila: stvarale su se izmišljene priče ili članci s pristranim ili izmanipuliranim kutom gledanja na temu, koji su se objavljivali na forumima i širili putem društvenih mreža. Legije stvarnih i lažnih korisničkih računa dijelile su te sadržaje, gradeći digitalne algoritme koji su ih gurali na istaknutu poziciju.
Radi to 30 zemalja
No, Rusija nije jedina koristila mogućnosti novih medija i tehnologije. Društvene mreže sve su važnije, danas možda i odlučujuće za informiranje o politici. Istraživanje američke organizacije Freedom House pokazalo je da su vlade 30 zemalja koristile slične metode za političke ciljeve. “Manipulacije i dezinformacije igrale su važnu ulogu na izborima u 17 država prošle godine. Mogućnost da građani donose odluke na temelju istinitih vijesti i kroz autentičnu raspravu narušena je”, zaključila je studija. No, vlade su uglavnom te metode koristile unutar vlastitih granica. Jedan od primjera je slučaj meksičkog predsjednika Enriquea Peña Nieta za kojeg se tvrdi da koristio oko 75.000 tzv. Peñabota kako bi širio propagandu i podmetao klipove opoziciji. Zabilježene su i “otmice” korisničkih računa istaknutih osoba za, primjerice, pozive na bojkot i prosvjed.
Društvene su mreže, ističu istraživači te organizacije, bile presudne za povećanje utjecaja dezinformacija u proteklih desetak godina. Ipak, nevjerojatan je podatak iz istraživanja da je jedna petina online rasprava o predsjedničkim izborima 2016. godine u Americi generirana pomoću automatiziranih botova koji su kreirali sadržaj i stupali u interakciju s ljudima na mreži. Botovi skloni Trumpu bili su znatno aktivniji od onih koji su djelovali u korist demokratske protukandidatkinje Hillary Clinton pa je većina tako generiranog sadržaja 2016. podržavala Trumpa.
Strašno je otkriće istraživača da su se lažne priče u vrijeme američke kampanje čitale više nego one autentične i da istina u konkurenciji sa zapaljivim, emotivnim lažnim sadržajem uglavnom gubi utrku. Prema jednoj studiji provedenoj na Oxfordu, korisnici Twittera u američkim neodlučnim državama, tzv. swing states, vidjeli su više lažnog sadržaja, nego istinitih vijesti u danima uoči izbora.
Najozbiljnija istraga o ruskom uplitanju vodi se, dakako, već mjesecima u Sjedinjenim Državama gdje aktualnog predsjednika Donalda Trumpa optužuju da se urotio sa stranim agentima iz Rusije kako bi dobio izbore. No, uz američkog predsjednika na metu su došli - s obje strane Atlantika - i vlasnici društvenih mreža putem kojih se sadržaj dijelio.
Pravni savjetnici Facebooka, Googlea i Twittera prošli su mjesec pod prisegom u američkom Kongresu odgovarali na optužbe da su dopustili ruskoj vladi da koristi njihove mreže za širenje dezinformacija. Twitter je otkrio da je više od 2700 računa na toj mreži stvorila ruska Agencija za istraživanje interneta sa sjedištem u Sankt Peterburgu, navodno povezana s Putinu bliskom osobom. No, vjeruje se da je na Twitteru djelovalo sveukupno 37.000 računa povezanih s Rusijom.
Predstavnik Facebooka otkrio je da se više od 80.000 sadržaja povezanih s tom agencijom dijelilo putem te mreže. Kompanija procjenjuje da su ti oglasi dosegnuli oko 126 milijuna korisnika u Americi, više od polovice ukupnoga stanovništva SAD-a. Google je svjedočio da je na stranici YouTube otkriveno više od 1000 videosnimaka čiji je izvor ista ruska agencija.
Saslušanje divova
Ova trojka internetskih divova trebala bi biti saslušana i u Velikoj Britaniji najkasnije početkom iduće godine zbog optužbi o promoviranju Brexita. Istraživači sa Sveučilišta u Edinburghu otkrili su najmanje 400 trolova na Twitteru vezanih za Brexit. No, ističu da su nužna dodatna istraživanja kako bi se utvrdio opseg njihova utjecaja na referendum. “Potreban je oprez u izvlačenju zaključaka na temelju relativno malog broja dosad identificiranih računa iza kojih stoje trolovi. Osim toga, 78 posto računa bilo je aktivno nakon što je referendum već održan”, rekla je voditeljica istraživanja Laura Cram.
No, jasno je da je Rusija zbog Brexita slavila baš kao što se ispijao šampanjac nakon pobjede Donalda Trumpa. Brexit je bio odluka zbog koje je oslabljena Europska unija i jedan od jakih glasova u njezinoj vanjskoj politici. Osim toga, pažnja Bruxellesa i Londona sada je na unutarnjim stvarima, što politiku prema Rusiji i sankcije gura s liste prioriteta.
Zbog toga zakonodavci od velikih kompanija traže uvođenje mjera kojima bi se blokirao takav utjecaj stranih vlada. Facebook je u srijedu objavio da će do kraja ove godine omogućiti korisnicima da saznaju jesu li bili u interakciji s ruskim trolovima i kako to ubuduće spriječiti.
Kako radi ruska propagandna mašinerija
MUSLIMANKA NA MOSTU
Britanske i američke društvene mreže u ožujku je zapalila fotografija muslimanke optužene da je hladnokrvno prošla pokraj žrtve terorističkog napada u Westminsteru u Londonu. Fotografija na kojoj žena u hidžabu prolazi pokraj leša jedne od žrtava islamističkog napadača i bezbrižno gleda u mobitel iskorištena je kako bi se nakon napada potpalile antiislamske emocije. Koristeći hashtag PrayforLondon, Westminster i BanIslam, korisnički račun @Southlonestar plasirao je tu priču, a ultradesničarski aktivisti i građani u SAD-u i Velikoj Britaniji objeručke su je prihvatili. No, britanski fotograf Jamie Lorriman, jedan od prvih na mjestu bezumnog pokolja, za Independent je ispričao kako je žena bila vidno traumatizirana i potresena, baš kao i svi ostali prolaznici i svjedoci. Bila je među stotinama ljudi koji su napuštali most pokušavajući ne gledati u strašnu scenu, ispričao je Lorriman. No, još je veći šok uslijedio kad se otkrilo da iza korisničkog računa koji se opisuje kao ponosni Teksašanin i američki domoljub stoji ruski trol. Uoči američkih predsjedničkih izbora s tog su korisničkog računa, koji je imao čak 17.000 sljedbenika, objavljivani sadržaji u korist republikanskog kandidata Donalda Trumpa. No, s njega su se isto tako slale poruke u prilog britanskog napuštanja EU.
NASILJE U KATALONIJI
Tijekom referendumske krize u Kataloniji španjolski ministar ustvrdio je da su fotografije koje su prikazivale nasilje španjolske policije u Kataloniji lažne. Iako je nasilja bilo, pojavile su se i lažne fotografije čiji je cilj bio dodatno ocrniti španjolske vlasti i pojačati tenzije u ionako podijeljenom društvu. Među lažnim fotografijama bila je snimka sukoba španjolske policije s mladićem u invalidskim kolicima stara šest godina. Fotografijom se sugeriralo da je policija palicom navalila na Katalonca u invalidskim kolicima koji je želio izići na referendum o neovisnosti. Ta je fotografija bila snimljena na prosvjedu protiv mjera štednje. Među lažnim fotografijama koje su kružile internetom bila je i ona na kojoj se katalonski vatrogasci sukobljavaju sa španjolskim redarstvenicima. No, riječ je bila o snimci s prosvjeda vatrogasaca 2013. godine. Naknadno istraživanje o izvještavanju o Kataloniji pokazalo je kako su ruski državni mediji Sputnik i Russia Today širili lažne vijesti o brutalnosti španjolskih vlasti prema Kataloncima. Polovica otkrivenih lažnih računa na društvenim mrežama koji su ih raspačavali bila je iz Rusije, a trećinom se manipuliralo iz Venezuele.
IGRICA
Rusko Ministarstvo obrane podmetnulo je fotografske isječke s vojne simulacijske igrice kao dokaz suradnje američke vojske i terorističke skupine Islamska država u Siriji. Ministarstvo obrane na društvenim je mrežama objavilo fotografije kao “neoboriv dokaz” o američkoj pomoći teroristima s kojima su se ruska vojska i snage sirijskog režima sukobile prilikom oslobađanja grada Abu Kamala. Ne samo da su Amerikanci odbili pomoći ruskoj akciji protiv IS-a, nego su omogućili militantima da se “pregrupiraju i dalje promiču američke interese u regiji”, objavilo je tom prilikom rusko Ministarstvo. No, skupina američkih online istražitelja, čija je zadaća provjeravati tvrdnje ruske vojske, otkrila je da je jedna od pet fotografija zapravo kadar iz igrice. Za ostale četiri utvrdili su da je, prema svemu sudeći, riječ o fotografijama iračkog bombardiranja IS-ovih položaja u blizini iračkoga grada Faludže. Nakon toga je rusko Ministarstvo izbrisalo objavu na Twitteru i Facebooku. “Istražit ćemo incident”, objavilo je, svaljujući ubrzo krivnju na jednog civilnog zaposlenika. No, to nije jedini takav incident na visokoj državnoj razini u Rusiji. U dokumentarcu američkog redatelja Olivera Stonea o Vladimiru Putinu ruski predsjednik pregledava snimke za koje tvrdi da prikazuju rusku akciju u Siriji. No, posrijedi je bila stara snimka napada američkih snaga u Afganistanu.
REKLAME NA FACEBOOKU
Istrage provedene u SAD-u pokazale su kako su politički oglasi koji su se vrtjeli na američkim društvenim mrežama kupljeni s nekoliko stotina korisničkih računa pod koordinacijom ruske Agencije za istraživanje interneta. Američke obavještajne službe opisale su tu organizaciju kao mrežu proruskih trolova koju financira netko blizak Vladimiru Putinu. Milijuni ljudi vidjeli su te oglase, a oni su korišteni kako bi usmjerili korisnike na druge sadržaje koji promoviraju ruske interese. Osim demoniziranja Hillary Clinton, oglasi su poticali rasnu mržnju i agresiju. Na jednom od njih promiče se konfederacijska zastava i poziva Jug na ustanak. Facebook je priznao da je ruski sadržaj putem njihove platforme vjerojatno dosegnuo 126 milijuna ljudi, ali vjeruju da nisu svi pogledali te oglase i stranice. Mnogi od oglasa jako su zabrinjavajući. “Namjera im je okrenuti skupine Amerikanaca jedne protiv drugih. To bi bilo kontroverzno čak i da dolazi s autentičnih računa ljudi iz SAD-a, a kada dolazi od stranih agenata koji koriste lažne račune, onda je potpuno neprihvatljivo”, priznao je Colin Stretch, odvjetnik kompanije Facebook.