Dva ratna druga i poslijeratna konkurenta, pa pragmatična suradnika (mada svi kažu da jedan drugom ne vjeruju do kraja) Ramush Haradinaj i Hashim Thaçi (iako formalno kao predsjednik Kosova nije sudjelovao na parlamentarnim izborima, ali njegova stranka jest) u koaliciji PAN pobjednici su prijevremenih izbora sa 35 posto glasova.
“Ratna koalicija”, kako je zlobno nazivaju srbijanski mediji, čine Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova (Aleanca për Ardhmërinë e Kosovës, Thaçijeva Demokratska partija (Partia Demokratike e Kosovës) koju trenutno vodi Kadri Veseli te Inicijativa za Kosovo (NISMA për Kosovën) Fatmira Limaja, također nekadašnji pripadnik OVK. Uz njih je još koalicija desetak manjih stranaka. Iza njih je druga koalicija u kojoj su nekadašnji premijer Isa Mustafa i najbogatiji albanski poduzetnik Behgjet Pacolli, koji bi mogao pristati na koaliciju s pobjednicima. Naime, treća snaga izbora s nekih 23 posto je ultranacionalistički pokret Samoopredjeljenje (Vetëvendosje) koja nema koalicijskog potencijala - prvo jer oni ne žele ni sa kim, ali ni njih nitko neće, jer su svojom opstrukcijom na neki način i izazvali izbore.
Inače, izbore je obilježila vrlo slaba izlaznost - tek oko 40 posto, ali iznenađuje da su ovog puta Srbi izašli na izbore u najvećem broju. Naime, prijašnjih godina često Srbi nisu znali što da rade - pozivali su ih da ne glasuju jer tim činom priznaju neovisnosti Kosova, ali sada izlaze na birališta po naputku iz Beograda, ali se svi u Srbiji prave kao da to ne znači i priznanje kosovske državne realnosti. Na kraju i svih deset mjesta garantiranih Srbima mjesta u parlamentu osvojila je Srpska lista koju kontrolira Aleksandar Vučić, pa je zanimljivo kako će se oni postaviti jer njih čekaju i zagarantirana ministarska mjesta, no hoće li ih prihvatiti zbog mogućeg novog premijera, vidjet će.
Na rubu rata
O svemu će ionako odlučiti Vučić. Po svemu sudeći (doduše sve ovisi o koalicijskom dogovoru koji bi prema nekima mogao potrajati cijelo ljeto), Ramush Haradinaj bi nakon 2004./05. godine ponovno mogao u premijersku fotelju, što bi ionako loše odnose Srbije i Kosova moglo još više zakomplicirati. Zadnjih mjeseci Srbija i Kosovo su bili na (verbalnoj) granici ratnog sukoba. Naime, svega par tjedana pred izbore, Ramush Haradinaj nalazio se u ekstradicijskom pritvoru u Francuskoj gdje je završio prema srbijanskoj tjeralici, zbog navodnog ratnog zločina, mada ga je Haag oslobodio optužnice. Nakon što je Francuska odbila izručiti Haradinaja, i sama se našla na udaru beogradskih vlasti, a o Haradinaju u Srbiji nisu drugačije ni govorili osim kao o “ratnom zločincu”.
Ta ratoborna, pa i uvredljiva, retorika, bila je veliki vjetar u leđa upravo njemu da na ovim izborima izađe kao pobjednik, a i sam je nakon povratka i uključenja u kampanju dolijevao ulje na vatru prijeteći da će se Kosovo proširiti do Niša. Srbija je sada na Kosovu, očito, dobila upravo onoga kojeg je htjela. Kako će sada teći pregovori Srbije i Kosova pod patronatom Bruxellesa teško je predvidjeti nakon što je sve Haradinaj izgovorio na račun Beograda, a i u Beogradu na račun njega te uz uzajamno zveckanje oružjem. Pregovori Prištine i Beograda domaća su zadaća i za jedne i za druge (pogotovo za Vučića jer je Srbija započela pregovore i otvara pristupna poglavlja). Oglasio se i Aleksandar Vučić da želi “ozbiljan dijalog s Albancima” te da želi očuvati interes Srba i Srbije na Kosovu, ali i pokazao kako ne treba previše očekivati od dijaloga - “Ratna ili veteranska koalicija, koja je dobila većinu na izborima je ona grupacija koja je najotvorenije prijetila Srbima i to će nam stvoriti mnogo problema”, rekao je Vučić.
Opasan Kurti
Na Kosovu iz potaje sa svojim nerazumnim ponašanjem viri Albin Kurti i njegovo Samoopredjeljenje, čiji zastupnici u prošlom mandatu nisu prezali ni od već tradicionalnog bacanja suzavca u parlamentu tijekom rasprave, ako im se odluke i debata ne svidi. Novu vladu Kosova čeka ratifikacija razgraničenja s Crnom Gorom (Kurti je već nabavio suzavac za raspravu), što je uvjet za liberalizaciju viznog režima sa zemljama EU. Drugi je problem završetak formiranja Zajednice srpskih općina na sjeveru Kosova. Treći paket je moguće osnivanje oružanih snaga Kosova. Uz to, Kosovo pati nezaposlenost od više od 30 posto te pitanje: što učiniti s konstantnim iseljavanjem mladog i radnosposobnog stanovništva.
Novu vladu treba formirati što prije
Europska unija izrazila je zadovoljstvo što je izborni proces na Kosovu protekao mirno. Iako su primili na znanje da rezultati izbora ne daju jasan odgovor tko je pobjednik koji može stvoriti vladajuću većinu, pozvali su kosovske stranke i političke lidere da što prije osnuju vladu. Od buduće vlade očekuju nastavak reformi na putu prema EU i privrženost procesu normalizacije odnosa sa Srbijom. Povjerenik EU za proširenje Johannes Hahn rekao je da je za EU kao sugovornik s Kosova prihvatljiva svaka vlada koja je rezultat volje građana. Ukratko, Bruxelles je ostao pri vrlo generaliziranoj izjavi kako se ne bi stekao dojam da staje na bilo čiju stranu. (A. Palokaj)