KATALONIJA PROGLASILA NEOVISNOST Senat u Madridu ovlastio Rajoya da preuzme vlast u Barceloni

Katalonski parlament glasao je jučer za neovisnost Katalonije. Pred polupraznom dvoranom, nakon dana punog napetosti i sati rasprave, katalonski su zastupnici sa 70 glasova za, deset glasova protiv i dva suzdržana prihvatili rezoluciju kojom traže raspisivanje ustavotvornih izbora i uspostavu katalonske republike.

Zastupnici Pučke, Socijalističke i stranke Ciudadanos bojkotirali su rezoluciju i napustili parlament prije glasanja, navodeći da ne žele sudjelovati u ilegalnom glasanju.

“Ostanite smireni jer ćemo u Kataloniju vratiti vladavinu prava. Španjolska je ozbiljna zemlja i nećemo gledati što nekoliko pojedinaca radi našem Ustavu”, poručio je španjolski premijer Mariano Rajoy te sazvao hitni sastanak kabineta. Nakon što je katalonski parlament izglasao neovisnost, španjolski je Senat prihvatio vladin prijedlog o aktiviranju kontroverznog Članka 155. španjolskog Ustava kojim se Katalonija, španjolska autonomna pokrajina, stavlja pod izravnu upravu Madrida, a članovi katalonske vlade razrješuju se dužnosti.

Razdor u društvu

Rajoy je jučer, ranije tijekom dana, održao govor u kojem je zatražio od Senata da potvrdi ukidanje katalonske autonomije. Optužio je katalonsku vladu za izazivanje razdora u društvu. “Kataloncima ne treba zaštita od španjolskog imperijalizma, nego od manjine koja je sebe proglasila vlasnikom Katalonije i prisvaja povijest, kulturu i baštinu cijele zajednice”, izjavio je Rajoy.

Politička kriza u Španjolskoj počela je 1. listopada kada je katalonska vlada odlučila prkositi središnjoj španjolskoj vladi i održati referendum o neovisnosti Katalonije koji je Španjolska proglasila ilegalnim. Na referendum je, prema informacijama katalonske vlade, izašlo 43 posto građana, od kojih se 90 posto izjasnilo za samostalnost. Reakcija španjolske vlade bila je oštra. Rajoy je u Barcelonu prvo poslao policiju da silom zaustavi referendum, a potom je vlada prošli tjedan odlučila aktivirati Članak 155. španjolskog Ustava i razriješiti dužnosti članove katalonske vlade te ih na taj način kazniti zbog nepoštivanja zakona. Dan uoči glasanja španjolskog Senata o potvrdi te mjere očekivalo se da katalonski predsjednik Carles Puigdemont proglasi neovisnost ili raspiše nove izbore kako bi se kriza razriješila. No, Puigdemont je odlučio prebaciti odluku o katalonskoj neovisnosti na katalonski parlament koji je jučer prihvatio rezoluciju o samostalnosti najbogatije španjolske pokrajine.

Nakon odluke parlamenta pristaše odcjepljenja od Španjolske slili su se na ulice Barcelone i drugih katalonskih gradova. Među katalonskim zastavama mogle su se vidjeti i zastave druge španjolske autonomne pokrajine Baskije koja se desetljećima nasiljem borila za samostalnost od Madrida, ali su tamošnje terorističke skupine prije nekoliko godina odustale. Pristaše katalonske republike najavili su da će oko katalonskih institucija formirati živi štit u slučaju da Madrid pokuša silom razriješiti dužnosti katalonsku vladu.

Albert Gea / REUTERS

Carles Puigdemont (za mikrofonom)

Kad će izbori

Referendum o neovisnosti prema španjolskim je zakonima ilegalan, a Katalonija je po tom pitanju podijeljena i dio građana se protivi odcjepljenju od Španjolske. Odluka španjolskog Senata o izravnoj upravi daje ovlasti španjolskoj vladi da ukloni katalonsku vladu, preuzme financije i policiju, pa čak i javne medije na rok od šest mjeseci dok se ne provedu novi izbori. Vlada na čelu s Marianom Rajoyem najavila je da će nakon aktiviranja Članka 155. raspisati izbore najkasnije u siječnju. Vladinu odluku o stavljanju autonomne pokrajine pod izravnu upravu potvrdilo je jučer 214 zastupnika španjolskog Senata, a 47 ih je bilo protiv. Rajoy je nakon glasanja, među ostalim, poručio da je “tijekom proteklih 40 godina Španjolska postala ekonomska sila i Katalonija to neće uništiti”. Naime, iako Katalonija čini petinu cjelokupnoga španjolskog BDP-a, zbog zahtjeva za neovisnost mnoge su kompanije najavile preseljenje svojih sjedišta iz Barcelone, a to se negativno odražava na španjolsku ekonomiju.

Vođe odcjepljenja u Kataloniji mogli bi pred sud pod optužbom za pobunu koja nosi maksimalnih 30 godina zatvora. “Danas je naša zemlja napravila korak koji smo dugo čekali i za koji smo se dugo borili. Mi smo miroljubivo društvo, a pred nama su trenuci kada će biti na nama da održimo ovu zemlju na temeljima civiliziranosti, mira i dostojanstva”, poručio je Puigdemont.

Sve je isto za EU

Predsjednik Europskog vijeća, Donald Tusk, na društvenoj je mreži Twitter poručio: “Za EU se ništa ne mijenja. Španjolska je i dalje naš jedini partner za dijalog. Nadam se da će španjolska vlada koristiti argumente, a ne silu”. Odgovorio mu je Carles Puigdemont: “Kao što znate, mi smo uvijek birali snagu argumenata”.

Šef Socijalističke stranke, Pedro Sánchez, reagirao je porukom da socijalisti uvijek biraju razum pred iracionalnim odlukama. “Puigdemont i Junqueras su glavni krivci za rascjep u katalonskom društvu. A sve je to ni za što”, poručio je Sánchez.

Nakon Tuskova obraćanja problemi su se nastavili gomilati. NATO je objavio da “Španjolska ostaje važna saveznica, a Katalonija je unutarnje pitanje koje treba biti riješeno u institucionalnom okviru”.

A loše vijesti nisu stigle samo iz Europe. Američki State Department ponovio je stav predsjednika Donalda Trumpa da je “Katalonija sastavni dio Španjolske te da SAD podržava ustavne mjere koje je poduzela vlada u Madridu kako bi sačuvala Španjolsku snažnom i jedinstvenom”. Srušila su se i španjolska tržišta, index Ibex 35 je pao za 1,3 posto. No, analitičari tržišta smatraju da je riječ o prolaznoj mjeri te da će se sadašnjom krizom moći upravljati.