Hidroenergetski sustav Medog, vrijedan 168 milijardi dolara, gradi se na rijeci Yarlung Tsangpo u Tibetu. Projekt je smješten na njezinu 50 kilometara dugačkom segmentu koji je kolokvijalno poznat pod imenom „Veliki zavoj” te predstavlja jedan od najambicioznijih i najkontroverznijih infrastrukturnih zahvata u novijoj povijesti ne samo Kine, nego cijelog svijeta.
Predsjednik Xi Jinping zatražio je u kolovozu 2025. godine tijekom posjeta Tibetu "silovit, sustavan i učinkovit" napredak projekta. Njegov je cilj namiriti rastuće kineske potrebe za energijom, s obzirom na to da Kina teži dominaciji električnih automobila na cestama i prevlasti svojih sustava umjetne inteligencije u svijetu.
Medog bi mogao pomoći Kini, trenutačno najvećem emiteru stakleničkih plinova, da smanji ovisnost o ugljenu i time ublaži klimatske promjene. Istodobno, stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno istražen potencijalni utjecaj projekta na okoliš i gospodarstvo Indije i Bangladeša. Kroz te zemlje ista rijeka teče pod imenima Brahmaputra, odnosno Jamuna.
Unatoč snažnom transnacionalnom utjecaju projekta, CNN tvrdi da je on obavijen velom tajne. Podaci koje je ta medijska kuća prikupila sugeriraju da će Medog biti kompleksan sustav brana i rezervoara na Yarlung Tsangpu uz niz podzemnih hidroelektrana povezanih tunelima.
Najteže je obilježje sustav tunela kojim kineski inženjeri namjeravaju, takoreći, skratiti tok rijeke. Time bi se iskoristio prirodni pad od otprilike 2000 metara nadmorske visine između početka i kraja „Velikog zavoja”, što bi omogućilo maksimalno iskorištavanje energetskog potencijala rijeke. Procjenjuje se da bi taj pad mogao generirati oko 300 milijardi kilovatsati električne energije godišnje. To je otprilike trostruko više od proizvodnje kineske brane Tri klanca, koja je trenutačno najsnažnija hidroelektrana na svijetu. Neki smatraju da bi ta brojka mogla biti još i veća.
„Ovo je najsofisticiraniji i najinovativniji sustav brana koji je planet ikada vidio”, izjavio je Brian Eyler, direktor programa za energiju, vodu i održivost u istraživačkom centru Stimson Center u Washingtonu. On smatra da je taj sustav ujedno i najrizičniji, a potencijalno i najopasniji na svijetu.
Počinje najveći energetski eksperiment stoljeća
Kina odbacuje takve optužbe. Iz Ministarstva vanjskih poslova za CNN izjavili su kako je projekt rezultat desetljeća pomnog istraživanja te da su provedene sve mjere sigurnosti i zaštite okoliša kako bi se spriječili negativni učinci nizvodno. Peking ističe da od početka priprema održava transparentnu komunikaciju sa susjednim državama i obećava da će nastaviti dijeliti ključne informacije s međunarodnom zajednicom. Kina tvrdi da projektom želi ubrzati razvoj čiste energije i aktivno pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.
Rishi Gupta iz instituta Asia Society Policy Institute u New Delhiju upozorava da kineski infrastrukturni projekti na Himalaji nisu slučajni nego su strateški raspoređeni duž granice s Indijom. On zaključuje da ovaj projekt služi širem cilju Pekinga jer omogućuje korištenje prirodnih resursa za učvršćivanje kontrole nad Tibetom i kritičnim pograničnim područjima.
Yan Zhiyong, tadašnji predsjednik korporacije Power Construction Corporation of China, izjavio je 2020. godine kako razvoj hidroenergije na donjem toku rijeke Yarlung Tsangpo nije isključivo energetski pothvat. Prema pisanju kineskih državnih medija, on je naglasio da je riječ o projektu od nacionalne sigurnosti koji obuhvaća sigurnost vodnih resursa, teritorijalnu stabilnost i druge strateške interese.
"YX"
Radovi na sustavu Medog službeno su započeli u srpnju 2025. godine. Trenutačne aktivnosti na terenu obuhvaćaju širenje prometne mreže, izgradnju mostova i skladišta za eksploziv, proširenje telekomunikacijske mreže te preseljenje lokalnog stanovništva. Službeni dokumenti projekt često označavaju kraticom "YX", a dostupni podaci potvrđuju da se on temelji na metodi skraćivanja toka i preusmjeravanja rijeke kroz sustav tunela koji uključuje pet kaskadnih hidroelektrana.
CNN je u suradnji sa stručnjacima iz centra Stimson izradio simulaciju sustava Medog na temelju opsežne analize javno dostupnih podataka. To uključuje satelitske snimke, akademska istraživanja, službene natječaje, urbanističke planove te patente za dizajn elektrana koje je prijavila podružnica korporacije PowerChina.
Simulacija sugerira da je riječ o razgranatom sustavu hidroelektrana, tunela i akumulacijskih jezera koji se proteže otprilike 150 kilometara zračnom linijom od prve do posljednje stanice. Sustav započinje branom kod grada Mainlinga, gdje je u srpnju održana svečana ceremonija polaganja kamena temeljca. Tamošnje akumulacijsko jezero, koje bi se prema procjenama moglo protezati desecima kilometara, omogućilo bi operaterima potpunu regulaciju protoka vode kroz cijeli sustav.
Nizvodno, nakon zaštićenog nacionalnog močvarnog područja, predviđena je druga, niža brana. Njezina bi primarna funkcija bila preusmjeravanje dijela rijeke iz „Velikog zavoja” u sustav tunela probijenih kroz planinske masive. Preusmjerena voda potom bi prolazila kroz seriju od pet kaskadnih elektrana, od kojih je svaka smještena stotinama metara niže od prethodne. Takav bi pad generirao golemu snagu prije nego što se voda ponovno spoji s glavnim riječnim tokom. Točne lokacije svih pet stanica, kao i precizna površina zemljišta koja će biti poplavljena zbog stvaranja akumulacija, zasad ostaju nepoznate.
Jedno od ključnih pitanja dizajna jest hoće li sustav uključivati završnu branu i elektranu bliže granici s Indijom. Takav bi objekt omogućio operaterima potpunu kontrolu nad ukupnim protokom rijeke prije njezina ulaska u nizvodne države, no stručnjaci ističu da je ta opcija upitna zbog iznimno visokih troškova i tehničkih rizika.
Znanstveni rad kineskih vladinih stručnjaka, objavljen ranije ove godine, sugerira postojanje triju akumulacija. Dvije uzvodne regulirale bi dotok vode u tunele, dok bi treća, smještena nizvodno, kontrolirala povratak vode u glavni riječni tok. Unatoč tim indicijama, neovisna procjena utjecaja projekta ostaje gotovo nemoguća.
Rafael Jan Pablo Schmitt, stručnjak za hidroenergiju sa Sveučilišta u Kaliforniji, naglašava kako je bez službenih detalja iz Kine nemoguće točno procijeniti stvarne učinke koje će Medog imati na okoliš i susjedne zemlje.
Izgradnja sustava Medog odvija se u ekstremnim uvjetima koji testiraju granice moderne gradnje. Rijeka teče kroz jedno od seizmički najaktivnijih područja na svijetu, gdje planinski masivi i dalje rastu, što predstavlja trajan rizik za precizno kalibrirane inženjerske sustave. Eyler upozorava kako je projekt iznimno kompliciran jer zahtijeva goleme količine betona i mrežu tunela kroz nestabilne planine.
Dodatnu opasnost predstavljaju klizišta, bujice i iznenadne poplave uzrokovane pucanjem ledenjačkih jezera, a ti su fenomeni zbog klimatskih promjena postali potpuno nepredvidivi. Iako su kineski inženjeri među najboljima na svijetu u projektiranju mjera zaštite od potresa, njihova rješenja nikada nisu testirana u ovako surovom i nepredvidljivom okruženju.
Osjetljiva regija
Kina je 2024. držala gotovo trećinu ukupnih svjetskih kapaciteta za proizvodnju struje iz vode, a na putu je da svoje planove o širenju mreže ispuni i prije roka. Uz to, kineske vlasti žele Tibet pretvoriti u jedan od centara zelene energije, što podrazumijeva instaliranje solarnih i vjetroelektrana u ekološki osjetljivoj regiji. Ona je dom stoljetnim čempresima i ugroženim vrstama poput bengalskih tigrova, snježnih leoparda i crvenih pandi, a na tom se terenu i danas otkrivaju potpuno nove biljne i životinjske vrste.
Znanstvenici sa Sveučilišta u Pekingu apelirali su na hitno provođenje istraživanja bioraznolikosti prije samog početka radova kako bi se uopće mogla procijeniti šteta, dok su međunarodne organizacije za ljudska prava optužile Kinu za kršenje vlastitih propisa o zabrani gradnje u jezgrama prirodnih rezervata. Iako Peking tvrdi da se projekt strogo pridržava ekoloških zakona te da sustavi nadzora štite ključne zone, službeni dokumenti potvrđuju da je gradnja unutar rezervata neizbježna.
Tijekom posjeta gradilištu u srpnju 2025., premijer Li Qiang zatražio je da se osigura zaštita okoliša, no stručnjaci poput Ruth Gamble ističu apsurdnost takvih zahtjeva kod projekta ovolikih razmjera. Kako naglašavaju, planinski ekosustavi i rijeke ne poznaju administrativne granice nacionalnih parkova koje bi ih mogle izolirati od utjecaja masivne infrastrukture, objavio je CNN.
Kolona kamiona
Projekt Medog donosi drastične promjene za lokalno stanovništvo, posebno za autohtone narode Monpa i Lhoba, dvije najmanje etničke manjine u Kini. Službeni Peking priznaje potrebu za „izmještanjem zajednica” i izgradnjom novih naselja, no iza obećanja o ekonomskom napretku i novim poslovima krije se prisilni odlazak s djedovine. Na društvenim mrežama već se šire snimke kolona kamiona koji, pod kineskim zastavama i propagandnim transparentima, prevoze mještane u nove domove locirane bliže spornoj granici s Indijom.
Iako vlasti tvrde da poštuju lokalnu kulturu i vjerska svetišta, stručnjaci poput Tempa Gyaltsena Zamlhe upozoravaju na goleme rizike koji uključuju potpuno uništenje tradicionalnih izvora prihoda i demografske promjene uzrokovane masovnim priljevom radnika. Lokalne vlasti istodobno prijete „oštrim obračunom” sa svakim tko bi mogao ometati ovaj strateški važan državni pothvat, čime jasno daju do znanja da nacionalni interes nadvladava sjećanja i emocije prognanih stanovnika.
Manipulacija protokom vode
Nizvodno u Indiji, gdje rijeka Yarlung Tsangpo postaje Brahmaputra, projekt Medog smatraju izravnom sigurnosnom prijetnjom. Indijski dužnosnici upozoravaju da bi Kina sustav mogla koristiti kao „vodenu bombu”, odnosno za namjerno izazivanje poplava ili suša radi pritiska na susjede. Iako Peking tvrdi da će brana regulirati monsunske poplave, kritičari podsjećaju na kinesko upravljanje rijekom Mekong, gdje su susjedne države optužile Kinu za manipulaciju protokom vode radi vlastite proizvodnje energije, objavio je CNN.
Stručnjaci poput Anamike Barue upozoravaju da bez transparentne razmjene podataka svako uzvodno upravljanje rijekom ugrožava ekosustav u Indiji i Bangladešu. Osim poremećaja protoka, strahuje se od zaustavljanja sedimenta i nestanka ribljih vrsta o kojima ovise milijuni ljudi. Strah od kineskih namjera pokrenuo je i indijsku reakciju – Delhi planira vlastitu hidroelektranu od 11.200 megavata na istoj rijeci, što bi također zahtijevalo prisilno iseljavanje lokalnih zajednica.
Ovaj razvoj događaja vodi u „utrku u gradnji brana do samog dna”. Umjesto suradnje na očuvanju jednog od najvažnijih riječnih sustava Azije, Kina i Indija pretvaraju zajedničke vode u poligon za geopolitičko nadmetanje, dok stanovnici s obje strane granice ostaju bez službenih informacija o sudbini svojih domova.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....