PIŠE JANUSZ BUGAJSKI

KLJUČANJE BALTIČKOG MORA Rusi u baltičkim državama žele stvoriti kaos!

Sergei Lavrov
 REUTERS/Jason Lee / REUTERS

Proteklih su tjedana eskalirale tenzije između SAD-a i Rusije na Baltičkom moru. U najmanje dva slučaja ruski zrakoplovi su proletjeli opasno blizu američkih ratnih brodova izazivajući prosvjede i upozorenja američkih zapovjednika. Moskva se možda priprema za eskalaciju vojnih akcija na Baltiku testirajući odlučnost NATO-a. Baltičko more zauzima središnju poziciju u planovima Moskve za konsolidiranjem zapadnog boka svog ekspanzionističkog euroazijskog projekta. Ono osigurava vitalnu trgovačku rutu za ruski drugi grad po veličini, St. Peterburg, podmorjem prolazi plinovod Sjeverni tok prema Njemačkoj i uz to je ondje, u ruskoj eksklavi Kalinjingrad, sjedište stožera Baltičke flote. No, prije svega, Moskva će, u slučaju da odluči napasti Estoniju, Latviju ili Litvu, tražiti mogućnost potpune vojne pokretljivosti na Baltiku i ograničavanja odgovora NATO-a.

Protekla dva desetljeća Baltičko more je uistinu postalo veliko NATO jezero na koje izlazi šest članica: tradicionalne Danska i Njemačka, a onda nove Poljska i tri baltičke države. Od ruskog pak napada na Ukrajinu preostale se dvije neutralne države, Švedska i Finska, približavaju NATO-u kako bi učvrstile sigurnost u rastuće nepredvidljivoj regiji. U pokazivanju svojih vojnih mišića kroz manevre širokih razmjera, izgradnju novih baza i neprestano narušavanje zračnog prostora i teritorijalnog mora obalnih država, Moskva kani ostvariti dva cilja. Prvo, vojno jačanje je zamišljeno kako bi se demonstriralo da je Rusija opet velika sila koja iskušava političke i vojne odgovore NATO-a. I drugo, u slučaju Estonije, Latvije i Litve, vojni pritisak je dio šire ofenzive za slabljenje njihovih vlada, poticanje društvenih i etničkih sukoba i potvrđivanje da NATO neće biti u stanju obraniti ih u slučaju otvorenog rata. Istodobno, ruska propagandna ofenziva tvrdi da se zapadne snage ponašaju agresivno u baltičkoj regiji te da prijete Kalinjingradu. U stvari, Savez je izložen kritikama da ne pruža dostatnu vojnu zaštitu zemljama koje strahuju od ruske subverzije ili otvorenog rata. Tri baltičke države su zatražile trajnu vojnu prisutnost kopnenih snaga NATO-a veličine bataljuna.

U ozračju eskalirajućeg konflikta Kremlj želi da Švedska i Finska ostanu neutralne te da ih odvrati od pomaganja u bilo kakvoj NATO-voj operaciji obrane Estonije, Latvije ili Litve. Primjenjuju se različiti oblici pritisaka, uključujući vojne prijetnje, povrede teritorijalnih voda, diplomatske ofenzive, propagandni napadi i dezinformacijske kampanje. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov je zaprijetio izravnim vojnim odgovorom ako se pridruže NATO-u. No, potezi Kremlja bi mogli izazvati suprotni efekt i u Švedskoj i u Finskoj jer se javno i političko mnijenje okreće. U svoju je Političku platformu finska koalicijska vlada desnog centra ugradila i opciju zahtjeva za članstvom u NATO-u. Administracija premijera Juhe Sipile je također izradila nacrt nove vanjske i sigurnosne politike uračunavajući financijski trošak i implikacije finskog pristupanja NATO-u.

Razoružanje i neutralnost se više ne smatraju prihvatljivim ni u Švedskoj koja nema iskustvo obrambenog rata u moderno doba. Potpora pristupanju NATO-u raste i sada obuhvaća više od trećine stanovništva dok je protivljenje NATO-u u padu. Neovisno o stavu prema pristupanju NATO-u, sve veće stranke podupiru povećanje troškova za obranu. Proteklih dvadeset godina Stockholm je dramatično smanjio svoje obrambene kapacitete. Konačno je odlučio povećati troškove za vojsku: budući da se njegov program obnove naoružanja neće dogoditi preko noći, zemlja ostaje ranjiva na daljnje ruske provokacije. To uključuje moguće osvajanje švedskog otoka Gotlanda u središtu Baltika kako bi se NATO-u uskratila vrijedna platforma za protuzračnu obranu te prekinule linije opskrbe.

Iako mnogi u Švedskoj vjeruju da bi NATO branio njihov teritorij, nitko ne može biti potpuno siguran bi li Savez riskirao rat s Rusijom zbog nečlanice. Čak ni status zemlje domaćina NATO-a, koji su Švedska i Finska dobile na summitu u Walesu u rujnu 2014. godine, koji dopušta raspored snaga za brzo djelovanje NATO-a na njihovom ozemlju, ne jamči njihovu obranu ako ih napadne treća strana.

Kad je riječ o Finskoj, postoji znatna ruska neposredna zabrinutost da bi Finci priskočili u pomoć susjednoj Estoniji. Recimo, mogli bi ponuditi NATO-u svoje kopnene, zračne i pomorske baze za obranu članice Saveza i opskrbljivati Tallinn oružjem i drugom opremom. Finska je, za razliku od Švedske, očuvala respektabilan obrambeni sektor sa znatnom vojskom koja se temelji na obveznom roku. Helsinki je također izravno iskusio rusku agresiju slijedom dva pokušaja Moskve da okupira zemlju tijekom i poslije Drugog svjetskog rata.

Finska i Švedska šire svoju vojnu suradnju i jačaju sigurnosne veze s Norveškom i Danskom, članicama NATO-a. Pet nordijskih glavnih gradova potpisalo je zajednički obrambeni sporazum s ciljem jačanja suradnje obrambenog sektora, obavještajne razmjene i zajedničkih vojnih vježbi. Moskva je inicijativu napala kao “pristup koji jača konfrontaciju” na razini regionalne sigurnosti. Novi ruski manevri na Baltiku potvrđuju da opasnost vojnog sukoba nastavlja rasti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
09. listopad 2021 00:12