Sjedinjene Američke Države i Europska unija postigle su u ponedjeljak dogovor o dramatičnom jačanju ekonomskih sankcija protiv Rusije zbog njezine uloge u ratnim sukobima na području Ukrajine, piše New York Times.
Nakon što su europski čelnici mjesecima oklijevali s uvođenjem snažnijih mjera, poput onih koje je uvela Amerika, dvije su se strane dogovorile o paketu oštrih sankcija usmjerenih na ruski financijski, energetski i obrambeni sektor. Štoviše, u novom je paketu Europa navodno otišla i dalje od Amerike, koja će možda morati hvatati korak kako bi se mjere ujednačile, otkriva NYT.
Dogovor je postignut nakon petodnevnih pregovora vođenih uglavnom putem videokonferencijske veze, a u svemu su izravno sudjelovali predsjednik SAD-a Barack Obama, britanski premijer David Cameron, francuski predsjednik Francois Hollande, njemačka kancelarka Angela Merkel te talijanski premijer Matteo Renzi. Dogovor bi s europske strane trebao biti potvrđen u utorak na ranije zakazanom sastanku EU čelnika.
POTRES U KREMLJU Moćni oligarsi zbog sankcija se okreću protiv Putina: 'Uništit ćeš nas!'
Na pregovorima je zaključeno da Rusija, nakon obaranja malezijskog aviona, ne samo da nije ni korak ustuknula od upletenosti u situaciju u Ukrajini, nego je svoju ulogu dodatno ojačala. 'Složili su se da je važno koordiniranim mjerama sankcionirati Rusiju zbog kontinuirane dostave oružja, vojne opreme i boraca pobunjenicima na istoku Ukrajine, što se događalo i nakon pada aviona. Složili su se i da Rusiju treba pritisnuti kako bi prestala s pokušajima destabilizacije Ukrajine i kako bi umjesto toga odabrala diplomatski način rješavanja krize', izjavio je zamjenik američke savjetnice za nacionalnu sigurnost Antony J. Blinken.
Istovremeno, ured francuskog predsjednika Hollandea objavio je priopćenje kojim potvrđuje nakanu europskih lidera za uvođenjem novih sankcija, dok je iz ureda britanskog premijera Camerona priopćeno da čim prije treba uvesti snažan paket sektorskih sankcija.
Ovaj dogovor je prilično hrabar s europske strane, s obzirom da je Rusija važan trgovinski partner čitavom nizu država članica EU, a londonski City se smatra pravom financijskom mekom za moćne oligarhe kojima se okružio ruski predsjednik Vladimir Putin.
Ključni faktor za promjenu dosadašnjeg blagog i opreznog europskog stava bila je Njemačka, kao najsnažnije europsko gospodarstvo koje gaji izrazito bliske veze s Moskvom. Ondje su se posljednjih dana i u ekonomskim i u političkim sferama javili utjecajni glasovi koji su u najmanju ruku izrazili ravnodušnost prema jačim sankcijama, ako ne i punu podršku. 'U svjetlu najnovije eskalacije, nove sankcije su neizbježne', izjavio je Hannes Hesse, čelnik udruženja njemačkih industrijalaca.
'Situacija je hitna, treba sustići događaje i zaustaviti te ruske pokušaje destabilizacije Ukrajine. Europski su lideri na videokonferenciji vrlo jasno dali do znanja da se slažu s tom ocjenom', rekao je zamjenik Obamine savjetnice Blinken.
Konkretnijih detalja o sankcijama zasad nema, ali New York Times doznaje da su osmišljene tako da ne bi trebale izazvati značajnije poremećaje za europske države. Tako bi, primjerice, Francuzima bilo dozvoljeno isporučiti spornu pošiljku vojnog brodovlja Moskvi.
Ipak, u Njemačkoj posljedice sasvim sigurno neće biti zanemarive. Ondje su i prije bilo kakvih sankcija zbog situacije u Ukrajini neki ekonomisti počeli predviđati gospodarsku stagnaciju, a sankcije bi samo mogle potvrditi njihova predviđanja.
Planirana ograničenja u isporukama opreme za naftnu industriju mogla bi, primjerice, dovesti u probleme njemačkog giganta ZF Friedrichshafen, koji je samo prošle godine u Rusiji prodao svojih proizvoda u vrijednosti od 400 milijuna eura, što je u odnosu na godinu ranije bio skok od čak 60 posto. Već je ove godine prodaja počela stagnirati, a uz sankcije bi mogla i pasti, s obzirom da bi se Rusi mogli okrenuti azijskim tržištima.
'Sama najava mogućnosti sankcija prestravila je neke ruske mušterije i navela ih na otkazivanje narudžbi', izjavila je ekspertica za Rusiju Monika Hollacher, koja radi u već spomenutom udruženju njemačkih industrijalaca. 'Kinezi su već preuzeli najveći tržišni udio. U ovakvoj situaciji, taj će udio samo dodatno rasti', dodala je.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov kaže da njegova država zasad nema planova uvoditi kontrasankcije prema Europi. 'Ne želimo se ponašati po načelu oko za oko, zub za zub. Uvjeren sam da će Rusija premostiti sve poteškoće koje će doći sa sankcijama. Možda ćemo na kraju biti još neovisniji i odlučniji u kretanju vlastitim kursom', rekao je.