Europa mora brzo djelovati kako bi se suočila s ekstremnom vrućinom jer temperature ‘debelo‘ prelaze 40 stupnjeva, a u nadolazećim danima predviđaju se tisuće smrtnih slučajeva kao posljedica vrućina. U Italiji su kao posljedica vremenskih prilika život izgubile dvije osobe - u Bologni je 47-godišnjak umro nakon što mu je pozlilo na gradilištu, dok se 70-godišnji muškarac utopio tijekom bujične poplave u turističkom ljetovalištu zapadno od Torina.
Južna Europa nalazi se na udaru snažnog toplinskog vala s temperaturama koje se penju i do 46 stupnjeva Celzija u španjolskoj regiji Huelva, što je novi nacionalni rekord za lipanj. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugal i Zapadni Balkan također se suočavaju s ekstremnim temperaturama, uz šumske požare i civilne žrtve.
Stručnjakinja Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) izdala je u ponedjeljak oštro upozorenje, pozivajući na više akcija kako bi se spriječili deseci tisuća "nepotrebnih i smrti". "Više nije pitanje hoćemo li imati toplinski val, već koliko ćemo ih doživjeti ove godine i koliko će oni trajati", istaknula je Marisol Yglesias Gonzalez iz odjela za klimatske promjene i zdravlje pri WHO-u u Bonnu.
Hrvatska među najrizičnijima
Što se tiče broja ljudi koji bi mogli biti u opasnosti, Pierre Masselot iz London School of Hygiene and Tropical Medicine, rekao je za Politico da bi ovaj toplinski val mogao uzrokovati više od 4500 dodatnih smrtnih slučajeva između 30. lipnja i 3. srpnja. Zemlje koje će vjerojatno doživjeti najviše stope dodatnih smrtnih slučajeva su Italija, Hrvatska, Slovenija i Luksemburg, rekao je. "Najgori dani vjerojatno će biti [utorak] i srijeda".
U Francuskoj je, kako piše BBC, na snazi najviša razina uzbune, a francuske vlasti upozoravaju da su u opasnosti svi, pa i oni dobrog zdravlja. I BBC ističe da su crvena upozorenja na vrućinu danas na snazi u Bruxellesu, dijelovima zapadne Njemačke i Hrvatske. Vrućina bi također mogla potaknuti snažne grmljavinske oluje u Švicarskoj te su i tamo ponovno na snazi crvena upozorenja.
Vrućine odnose više od 175.000 života u europskoj regiji WHO-a - od Islanda do Rusije - svake godine. U velikoj studiji, čiji je suautor Masselot, a koja je objavljena u siječnju i obuhvatila 854 europska grada, upozorava se da će broj smrtnih slučajeva od vrućina naglo porasti ako se ne da prioritet značajnoj prilagodbi klimatskim promjenama.
WHO je u ponedjeljak ponovio da klimatske promjene, potaknute izgaranjem fosilnih goriva, znače da će toplinski valovi postati češći, opasniji i intenzivniji, što će dovesti do ozbiljnijih bolesti i smrti.
Gotovo dvije trećine španjolskih gradova primili su upozorenja o zdravstvenom riziku, uključujući njih 804 koji su na najvišoj razini pripravnosti, prema podacima nacionalne meteorološke agencije Aemet. Glasnogovornik je izjavio da se u cijeloj zemlji očekuje intenzivna vrućina do 3. srpnja. Upozorenja na vrućinu na snazi su i u Francuskoj, Italiji, Portugalu i Grčkoj.
Grčka vlada također je izdala upozorenja o onečišćenju zraka od šumskih požara koji su harali obalnim gradovima u blizini Atene. U međuvremenu, više od 50.000 ljudi evakuirano je u Turskoj, prvenstveno zbog požara u blizini Izmira. U Albaniji je između nedjelje i ponedjeljka prijavljeno 26 šumskih požara, dok su u Srbiji meteorolozi izvijestili da je prošli četvrtak bio najtopliji dan otkako su se u 19. stoljeću počele voditi evidencije.
WHO savjetuje ljudima da se hidriraju, izbjegavaju podnevnu vrućinu te da se domovi održavaju hladnima. Posebno to važi za ranjive skupine, uključujući starije osobe, djecu, radnike na otvorenom, trudnice i osobe s kroničnim zdravstvenim problemima. Osobe koje uzimaju lijekove poput antidepresiva ili lijekova za krvni tlak također bi trebale biti oprezne, rekao je Yglesias Gonzalez, jer ti lijekovi mogu utjecati na sposobnost regulacije tjelesne temperature.
Smjernice za vlade
No, kako piše Politico, nije stvar samo u upravljanju toplinskim valovima kada udare, već i u boljoj pripremljenosti općenito, poručuju iz WHO-a. U istraživanju iz 2022. godine, samo 21 od 57 zemalja u europskoj regiji WHO-a izvijestilo je da ima nacionalni akcijski plan za zdravlje u slučaju vrućine. Od toga, 14 ih je bilo u EU.
Od ključnih preporuka WHO-a, najčešće se provode pravovremeni sustavi upozorenja i komunikacijske kampanje. No, zemlje zaostaju u pripremi svojih zdravstvenih sustava i sprječavanju izloženosti toplini boljim urbanističkim planiranjem, ističe Yglesias Gonzalez.
WHO će iduće godine izdati nove ažurirane smjernice za vlade, uključujući savjete o strategijama "hlađenja usmjerenim na ljude" na urbanoj i regionalnoj razini, kako bi se ljudi zaštitili od vrućine, dodala je.
Komentari
9