Ključni događaji dana
- Ukrajina: Patrioti operativni za manje od šest mjeseci
- Uzbuna na zračnu opasnost diljem Ukrajine
- Putin drugi put s Lukašenkom u 24 sata
- Ukrajinski pozivi na isključenje Rusije kao stalne članice Vijeća sigurnosti
- Lavrov: ‘Naši prijedlozi su poznati. Ili će ih Ukrajina ispuniti ili će o svemu odlučiti ruska vojska‘
- Zelenski: Situacija na bojišnici je ‘teška i bolna‘
Britanski špijuni: ‘Rusi nisu uspjeli zauzeti Bahmut‘
Sveobuhvatni ruski napad na grad Bahmut uglavnom je propao unatoč pribjegavanju krvavoj taktici iz Prvog svjetskog rata, objavila je britanska vojna obavještajna služba.
Grad i središnja regija Donbasa u kojoj se nalazi bili su u središtu ruskog napada od kolovoza, što je dovelo do nekih od najkrvavijih bitaka u ratu u Ukrajini. No birtanska vojna obavještajna služba tvrdi da su se napadi pokazali jalovim te da je "malo teritorija promijenilo vlasnika".
Obrambeni analitičari procjenjuju da je Bakhmut, koji daje malo strateške prednosti, postao simbolična meta Vladimira Putina, ruskog predsjednika, koji očajnički želi završiti godinu pobjedom.
Neuspjeh u zauzimanju Bakhmuta smatra se udarcem i za Prigožinove političke ambicije čija je zloglasna skupina Wagner predvodila napade na tom području.
Zbog nedostatka napretka sve više rastu i napetosti između regularne ruske vojske i wagnerovaca.
Ukrajina oštro kritizirala Orbana
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova u utorak je oštro kritiziralo mađarskog premijera Viktora Orbana zbog izjave da bi rat u Ukrajini završio ako se toj zemlji prestane slati oružje.
"Orbanove izjave pokazuju patološko nepoštivanje Ukrajine i ukrajinskog naroda koji se bori protiv ruske agresije", reklo je ministarstvo u objavi na svojim internetskim stranicama, optuživši mađarskog čelnika za "političku kratkovidnost".
Ministarstvo je odgovorilo na Orbanovu izjavu da bi se rat mogao završiti da SAD prestane snabdijevati Ukrajinu oružjem.
Orban je time radio na ukrajinskom porazu, bez obzira što bi to pojačalo opasnost od ruske agresije prema Mađarskoj, reklo je ministarstvo: "Mađarski čelnik bi se trebao zapitati želi li mir!"
U ranijem intervjuu, Orban je rekao: "Ukrajina se može nastaviti boriti sve dok je SAD podupre novcem i oružjem. Ako Amerikanci žele mir, bit će mir."
Odnosi između dvije susjedne zemlje su napeti. Orban je nekoliko puta pokušavao blokirati podršku Europske unije Ukrajini, kao i sankcije upućene Rusiji.
Orban je također viđen u javnosti sa šalom s naslikanom kartom Velike Mađarske, uključujući i ukrajinski teritorij, dok je došlo i do prijepora po pitanju mađarske manjine u Ukrajini.
Mađarski čelnik također održava čvrste odnose s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dok je Mađarska i dalje uvelike ovisna o ruskom plinu.
Putin zabranjuje izvoz ruske nafte na Zapad
Putin zabranjuje izvoz ruske nafte zemljama koje su uvele ograničenje cijena nafte.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odgovorio je u utorak na zapadno ograničenje cijena nafte i potpisao dekret kojim se od 1. veljače na pet mjeseci zabranjuje opskrba naftom i naftnim derivatima zemalja koje sudjeluju u tom ograničenju.
Skupina G7, Europska unija i Australija dogovorile su ovaj mjesec ograničenje cijene ruske sirove nafte iz mora na 60 dolara po barelu. Ograničenje je na snazi od 5. prosinca zbog "specijalne vojne operacije" Moskve u Ukrajini.
"Ovo...stupa na snagu 1. veljače 2023. i primjenjuje se do 1. srpnja 2023", piše u dekretu Kremlja.
Izvoz sirove nafte bit će zabranjen od 1. veljače, a datum zabrane naftnih derivata odredit će ruska vlada, vjerojatno nakon 1. veljače.
Dekret sadrži klauzulu koja omogućuje Putinu da poništi zabranu u posebnim slučajevima.
Rusi: Uspješno napadamo diljem fronta
Ruska vojska u utorak tvrdi da je ukrajinskim snagama nanijela značajne gubitke tijekom artiljerijskih borbi na prvoj liniji od Hersona na jugu do Harkiva na sjeveru.
Ruska državna novinska agencija TASS, pozivajući se na ministarstvo obrane, tvrdi da je ruska vojska „uništila“ 60 vojnika u borbama kod Donjecka.
Ministarstvo je priopćilo kako je u regiji Luhansk u topničkom napadu ubijeno 30 ukrajinskih vojnika.
Kijev nije komentirao ove navode, a izvješća dviju strana s bojišta često je nemoguće potvrditi, piše agencija dpa.
Ruska unutarnja sigurnosna služba FSB ranije je priopćila da su četiri ukrajinska diverzanta ubijena na rusko-ukrajinskoj granici, u regiji Brijansk.
Oni su navodno nosili eksplozivne naprave iz kućne radinosti, oružje strane proizvodnje i streljivo, kao i komunikacijsku i navigacijsku opremu, da bi izveli terorističke napade na ruskom teritoriju.
Ukrajinski mediji izvijestili su da su muškarci obavljali vojne dužnosti u sklopu borbe protiv ruske invazije.
Vojnik ukrajinskih oružanih snaga potvrdio je smrt svojih suboraca na Telegramu, a objavljena su i njihova imena i fotografije. Međutim, smatra da su muškarci stradali od eksplozije mine. Prema FSB-u, umrli su u nedjelju.
Kuleba: Patrioti operativni u Ukrajini za manje od šest mjeseci
SAD je pokrenuo poseban plan za postavljanje raketnog sustava Patriot u operativni rad u Ukrajini za "manje od šest mjeseci", rekao je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
U intervjuu za agenciju AP, Kuleba je rekao da je "apsolutno zadovoljan" rezultatima prošlotjednog posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog SAD-u, kada je upoznat s planom američke vlade da dopremi moćni sustav zemlja-zrak Patriot u Ukrajinu .
Obično obuka za korištenje sustava traje do godinu dana, ali čini se da je Ukrajina spremna postaviti sustave i ranije.
Kuleba je rekao da je američka vlada razvila program za ukrajinske postrojbe kako bi završile obuku brže nego inače "bez ikakve štete po kvalitetu uporabe ovog oružja na bojnom polju".
Iako ukrajinski dužnosnik nije spomenuo određeni vremenski okvir, rekao je samo da bi to bilo "mnogo manje od šest mjeseci" te je dodao da će obuka biti obavljena izvan Ukrajine.
Kuleba je također tijekom intervjua rekao da će Ukrajina učiniti sve što može da dobije rat u 2023. Godini.
“Svaki rat završava na diplomatski način”, rekao je. "Svaki rat završava kao rezultat radnji poduzetih na bojnom polju i za pregovaračkim stolom", dodao je.
Tijekom putovanja Zelenskog u SAD, Ukrajina je osigurala novi paket vojne pomoći vrijedan 1,8 milijardi dolara, uključujući i sustav Patriot.
Nova uzbuna za zračni napad u cijeloj Ukrajini, Rusi gomilaju snage kod Kremine
Diljem Ukrajine u rano poslijepodne je proglašena zračna uzbuna, prenosi Sky News. Do uzbune dolazi u trenutku dok ruske snage i u utorak nastavljaju granatirati i bombardirati mjesta i gradove u istočnoj i južnoj Ukrajini.
Jučer je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao da Kijev mora prihvatiti zahtjeve Moskve za prekid rata ili će u protivnom pretrpjeti poraz na bojnom polju.
Ti zahtjevi uključuju da Ukrajina prizna rusko osvajanje petine njezina teritorija.
U međuvremenu, ukrajinski je dužnosnik izjavio da Rusija ‘dovodi velike rezerve‘ za ‘žestoke‘ borbe u blizini Kremine, prenosi Guardian.
Teške se borbe vode u blizini ukrajinskog grada Kremina, sjeverozapadno od Lisičanska, rekao je ukrajinski čelnik regionalne vojne uprave Lugansk, Serhij Hajdaj.
„Ruske okupacijske trupe uspjele su u mjesec dana, čak i nešto više, izgraditi vrlo moćnu obranu. Oni tamo dovoze goleme količine rezervi i opreme. Stalno obnavljaju svoje snage“, rekao je on.
ISW: Putin nije ponudio pregovore s Ukrajinom, samo obmanjuje Zapad
Komentari ruskog predsjednika Vladimira Putina da je "spreman pregovarati sa svim stranama" uključenim u sukob u Ukrajini, dio su namjerne informativne kampanje čiji je cilj navesti Zapad na ustupke, smatraju neki analitičari. U svom ažuriranju objavljenom jučer, američki think tank Institut za proučavanje rata (ISW) navodi da ruski predsjednik nije ponudio pregovore s Ukrajinom, suprotno nekim izvješćima, prenosi Guardian.
„Putin je u TV intervjuu izjavio kako ne misli da se rat približava "opasnoj crti" i napomenuo da Rusija nema izbora nego nastaviti braniti svoje građane, prije nego što je izjavio da je Rusija "spremna pregovarati sa svim stranama" uključenim u sukob. Putin nije eksplicitno izjavio da je Rusija spremna pregovarati izravno s Ukrajinom, umjesto toga zadržavajući svoj lažni narativ da je Ukrajina – koju je jednostavno nazvao “drugom stranom” – prekršila ruske diplomatske napore prije invazije. Putinove rasprave o pregovorima usredotočile su se na navodne rasprave sa Zapadom, a ne s Ukrajinom, i odražavaju njegove stalne optužbe da je Ukrajina samo zapadni pijun bez pravog djelovanja“, navodi ISW.
Putinovi komentari u subotu "nisu odstupanje od te retoričke linije", stoji dalje. Umjesto toga, oni su “dio namjerne informativne kampanje čiji je cilj zavesti Zapad kako bi gurnuo Ukrajinu na preliminarni ustupak”.
„Kremlj nije objavio potpuni prijepis Putinova intervjua na svojoj službenoj web stranici, u suprotnosti sa svojim uobičajenim obrascem, vjerojatno kako bi olakšao krivo predstavljanje Putinove potpune izjave izvorno emitirane na ruskom i istaknuo njegovu nejasnu izjavu o pregovorima“.
ISW dalje navodi da je Putin "vjerojatno zabrinut zbog nedostatka podrške za njegov rat u Ukrajini među elitama".
Putin s Lukašenkom drugi put u 24 sata
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se sa svojim bjeloruskim kolegom Aleksandrom Lukašenkom dva puta u posljednja 24 sata kako bi "finalizirali mnoga pitanja", izvijestila je bjeloruska državna novinska agencija Belta.
Sastanci su održani u Sankt Peterburgu, tijekom doručka jutros u Ruskom muzeju, te na neformalnom summitu Zajednice Neovisnih Država (CIS) jučer navečer, izvijestila je agencija, kako prenosi The Guardian.
"Jučer smo razgovarali o mnogim temama ne samo uz čaj, nego i kasno navečer kad smo se vraćali kući. Ponekad su potrebne godine da neke države rasprave toliko stvari u tako kratkom vremenu. U međuvremenu smo navečer stavili mnogo točaka iznad ‘i’, nastavljajući naš Minski dijalog jer se uglavnom radilo o gospodarstvu. Zahvaljujem vam što su mnoga pitanja jučer zatvorena", izjavio je Lukašenko.
Putin je jutros pozvao Lukašenka na doručak kako bi razgovarali o "bilateralnim odnosima" i drugim važnim pitanjima, izvijestila je Belta.
"Iako smo stalno u kontaktu, s vremena na vrijeme iskrsnu neki problemi pa se s njima moramo pozabaviti i donijeti potrebne odluke kako bismo ih riješili na učinkovitiji način", rekao je Putin.
Zelenski pozvao Indiju u pomoć
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u ponedjeljak da se oslanja na pomoć Indije u provedbi "formule mira" tijekom telefonskog razgovora s indijskim premijerom Narendrom Modijem.
Poziv dolazi u trenutku kada New Delhi nastoji ojačati trgovinske veze s Moskvom nakon što je postao jedan od najvećih kupaca ruske nafte, prkoseći zapadnim sankcijama i pružajući vitalnu financijsku potporu za spas ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, dok Kremlj vodi ničim izazvani rat protiv svog susjeda.
"Najavio sam mirovnu formulu i sada računam na sudjelovanje Indije u njezinoj provedbi", napisao je Zelenski na Twitteru. “Također sam zahvalio na humanitarnoj pomoći i podršci u UN-u".
U priopćenju nakon poziva, indijska vlada rekla je da je Modi ponovio svoje pozive na "trenutni prekid neprijateljstava" i na "povratak dijalogu i diplomaciji".
"Premijer je također prenio potporu Indije svim mirovnim naporima", dodaje se u priopćenju.
Zelenski je predstavio mirovnu formulu od 10 točaka svjetskim čelnicima na summitu skupine G20 na Baliju u Indoneziji u studenom. Indija je ovoga mjeseca preuzela predsjedanje G20, a obnašat će ga do iduće godine.
Ukrajina ponavlja zahtjev: Rusiju izbaciti kao stalnu članicu Vijeća sigurnosti UN-a
Prvi potpredsjednik ukrajinskog parlamenta, Oleksandr Kornijenko, pozvao je da Rusija bude isključena iz članstva kao stalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.
Članstvo Rusije u UN-u je "nelegitimno", naveo je Kornijenko na Twitteru, ponavljajući izjavu ukrajinskog ministarstva vanjskih poslova objavljenu jučer, u kojoj se tvrdi da je Rusija nezakonito zauzela "mjesto SSSR-a u Vijeću sigurnosti UN-a" od raspada Sovjetskog Saveza 1991.
"S pravnog i političkog gledišta može se izvesti samo jedan zaključak: Rusija je uzurpator mjesta Sovjetskog Saveza u Vijeću sigurnosti UN-a", stoji u izjavi ministarstva vanjskih poslova.
Tri desetljeća njezine "ilegalne" prisutnosti u UN-u "obilježena su ratovima i otimanjima teritorija drugih zemalja", dodao je Kijev.
Ukrajina planira mirovni samit uz podršku UN-a u veljači
Ukrajina namjerava održati mirovni summit do kraja veljače – po mogućnosti u Ujedinjenim narodima s glavnim tajnikom Antóniom Guterresom kao mogućim posrednikom, naveo je ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba, a potom dodao da Rusija može biti pozvana samo ako se zemlja prvo suoči sa sudom za ratne zločine.
‘Svaki rat završava na diplomatski način... Svaki rat završava kao rezultat radnji poduzetih na bojnom polju i za pregovaračkim stolom.‘
Kuleba je rekao da bi ukrajinska vlada željela održati mirovni samit do kraja veljače, oko godišnjice ruske invazije.
‘Ujedinjeni narodi bi mogli biti najbolje mjesto za održavanje ovog summita, jer ovdje se ne radi o činjenju usluge nekoj zemlji, već o uključivanju svih.‘
Lavrov: ‘Ili će Ukrajina ispuniti naše prijedloge ili će o svemu odlučiti ruska vojska‘
Prijedlozi Moskve za rješavanje problema u Ukrajini dobro su poznati Kijevu, a Ukrajina će ih ili ispuniti za svoje dobro ili će o tome odlučiti ruska vojska, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov za agenciju Tass.
"Naši prijedlozi za demilitarizaciju i denacifikaciju teritorija pod kontrolom režima, uklanjanje prijetnji sigurnosti Rusije koje od tamo dolaze, uključujući naše nove teritorije, dobro su poznati neprijatelju.Smisao je jednostavan. Ispunite ih za svoje dobro. Inače će o pitanju odlučiti ruska vojska", citirala je državna novinska agencija Lavrova u ponedjeljak navečer.
Službena Moskva svoju invaziju na Ukrajinu naziva "specijalnom vojnom operacijom" za "demilitarizaciju" i "denacifikaciju" svog susjeda. Kijev i njegovi zapadni saveznici to nazivaju agresijom u imperijalnom stilu s ciljem otimanja zemlje, podsjeća Reuters.
U rujnu je Moskva, nakon održavanja referenduma koje su Kijev i njegovi saveznici odbacili kao lažne i nezakonite, objavila aneksiju četiri ukrajinske pokrajine - Donjeck, Luhansk, Zaporižja i Herson.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u nedjelju da je Rusija spremna pregovarati sa svim stranama uključenima u rat u Ukrajini, ali da su Kijev i njegovi zapadni podupiratelji odbili pregovore.
I Kijev i Washington ocjenjuju da Rusija ne želi pregovore, pri čemu Moskva ne odgovara na ukrajinske preduvjete, koji uključuju i potpuno povlačenje ruskih trupa iz Ukrajine, uključujući i Krim, koji je okupiran 2014. godine.
Lavrov je za Tass rekao da je, kada je riječ o tome koliko će sukob trajati, "loptica u dvorištu režima, a iza njega stoji Washington".
Zelenski: Situacija na bojišnici je ‘teška i bolna‘
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je u ponedjeljak rekao da je situacija na bojišnici u području Donbasa "teška i bolna" i da iziskuje "snagu i koncentraciju" cijele zemlje.
"Najprije, stvari na bojišnici. Bahmut, Kremina i druga područja u Donbasu, koja zahtijevaju maksimalnu snagu i koncentraciju. Situacija je tamo teška i bolna. Okupatori raspoređuju sve resurse koji su im dostupni, a to su značajni resursi, kako bi postigli neku vrstu napredovanja", rekao je Zelenski u svojoj noćnoj videoporuci.
Ukrajinski je predsjednik u ponedjeljak također rekao da se nastavljaju prekidi u opskrbi električne energije i da je gotovo devet milijuna ljudi i dalje bez nje.
Dodao je da su električari, koji popravljaju električnu mrežu nakon opetovanih ruskih napada, mnoge ljude iznova priključili na nju tijekom Božića, no da su problemi i dalje prisutni.
"Naravno, prekidi opskrbe se nastavljaju... Situacija je od ove večeri takva da je u različitim ukrajinskim pokrajinama gotovo devet milijuna ljudi bez električne energije. No, brojevi i dužina prekida postupno se smanjuju", kazao je Zelenski.