-
U tijeku ključni summit EU na kojem se treba donijeti odluka o financiranju Ukrajine
-
Europska unija podijeljena je u dva tabora
-
Jedan tabor smatra da je neophodno financirati Kijev zamrznutim ruskim sredstvima
-
Drugi to želi učiniti kroz zajmove
Pao dogovor
„Odobrena je odluka o pružanju 90 milijardi eura potpore Ukrajini za razdoblje 2026.-2027.“, objavio je predsjednik Europskog vijeća António Costa na X-u.
Novac će se prikupiti zajedničkim zaduživanjem između 24 od 27 zemalja EU, ali bilo je potrebno da se sve one slože s planom jer je zajamčen središnjim dugoročnim proračunom EU. Mađarska, Češka i Slovačka u zaduživanju neće sudjelovati.
I dalje bez konkretnog dogovora
Summit čelnika Europske unije nešto prije 2 sata ujutro i dalje je bez konkretnog dogovora o korištenju zamrznute ruske imovine kojom bi se financirala Ukrajina u narednom periodu. Prema riječima dužnosnika EU-a, čelnici će sada razmotriti rješenje temeljeno na zajedničkom zaduživanju i razmotriti rasprave o zamrznutim ruskim sredstvima na dugoročniji rok.
Kako navodi POLITICO, čelnici razgovaraju o potencijalnoj opciji "premosnog financiranja" kako bi se osiguralo da Kijev ne ostane bez novaca. Dva dužnosnika EU-a rekla su za POLITICO da će novi nacrt zaključaka predvidjeti privremeno rješenje financiranja koje će se uvesti u srednjoročnom razdoblju.
Čelnici EU-a usredotočili su se na sporazum kojim bi se dug EU-a povećao za financiranje Ukrajine sljedeće dvije godine. No, jedan od ključnih aspekata je da se iz te operacije izdvoje Mađarska, Češka i Slovačka, koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini, piše POLITICO. Kako navode, iznose zajma nije konačan, ali zaključci Vijeća, kakvi jesu, odnose se na 90 milijardi eura za Ukrajinu tijekom dvije godine.
Tri dužnosnika rekla su za POLITICO da je dogovor još daleko od konkretne realizacije. Neke štedljive zemlje koje se protive zaduživanju na razini cijele EU čvrsto stoje pri svome i kažu da bi opcija "premosnog financiranja" trebala biti samo rezervna opcija.
Belgiji ponuđena neograničena jamstva
Čelnici država članica započeli su u četvrtak navečer raspravu o financiranju Ukrajine na temelju novog prijedloga koji Belgiji i ostalim državama članicama koje su skeptične u pogledu korištenja ruske zamrznute imovine neograničena jamstva u slučaju da Rusija dobije spor na nekom sudu.
Čelnici država članica EU-a, koji su se okupili na samitu u Bruxellesu tijekom dana raspravili su sve teme predviđene dnevnim redom, a za kraj su ostavili najosjetljivije pitanje - kako osigurati financiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine.
Najizglednija opcija za financiranje Ukrajine je reparacijski beskmatni zajam korištenjem zamrznute ruske imovine. Međutim, najveći otpor tome prijedlogu pruža Belgija, zemlja u kojoj se nalazi najveći dio, 185 milijardi eura od ukupno 210 milijardi koje se nalaze u EU-u.
Belgija traži punu solidarnost ostalih članica i traži neograničeno jamstvo za sve moguće rizike u slučaju da Rusija uspije dobiti spor na nekom arbitražnom sudu.
Sada su Belgiji prema najnovijem prijedlogu ponuđena “neograničena” jamstva, ali bi to mogao biti problem za vlade nekih članica, koje će možda morati tražiti potporu u svojim parlamentima za takvo rješenje.
Europska unija razmatra alternativni plan za financiranje Ukrajine
Maratonski sastanak europskih čelnika u Bruxellesu ušao je u završnu fazu, a nakon što su riješene sve ostale teme s dnevnog reda, lideri su se napokon posvetili ključnom pitanju – financiranju Ukrajine, izvijestio je iz Bruxellesa HRT-ov novinar Vibor Vlainić.
Na stol su dobili dopunjene i prepravljene zaključke koji se odnose na reparacijski zajam, trenutačno glavnu i najizgledniju opciju za nastavak financijske pomoći Ukrajini.
Reparacijski zajam zamišljen je kao mehanizam koji bi se mogao usvojiti kvalificiranom većinom, čime bi se zaobišla potreba za jednoglasnom odlukom svih država članica.
Ključni problem pritom ostaje Belgija, u čijoj se financijskoj instituciji Euroclear nalazi većina zamrznute ruske imovine u Europskoj uniji. Belgija od ostalih država traži sigurnosna jamstva, odnosno mehanizam koji bi je zaštitio od mogućih financijskih i pravnih posljedica.
Takva jamstva dio država članica doživljava kao bjanko-ček, na što zasad ne žele pristati. Zbog belgijskih zahtjeva cijelo su poslijepodne vođeni posebni sastanci u manjim formatima, među ostalim između Belgije, Njemačke i Europske komisije, ali i Italije i Njemačke, u pokušaju da se približe stajališta.
Cilj tih razgovora je pronaći model koji bi bio prihvatljiv Belgiji, ali i ostalim državama članicama koje strahuju od neograničenih obveza.
Druga opcija o kojoj se razgovara jest zajedničko zaduživanje Europske unije, no za nju bi bila potrebna jednoglasna odluka, što je zasad malo vjerojatno. Mađarska je odlučno protiv, a i Njemačka zauzima vrlo čvrst stav, poručujući da Ukrajini treba pomoći reparacijskim zajmom – ili nikako.
U krugovima europskih diplomata spominje se i treća, kompromisna opcija, zasad još u sferi nagađanja – hibridni model zaduživanja koji bi omogućio financiranje Ukrajine, ali na način da se izbjegne veto država koje se protive jednoglasnoj odluci. Riječ je o posebnom mehanizmu koji dosad nije korišten, a koji bi predstavljao presedan u načinu donošenja financijskih odluka unutar Unije.
Prema informacijama iz Bruxellesa, europske čelnike očekuje još nekoliko sati intenzivnih i napetih razgovora, dok se ne pronađe rješenje koje bi osiguralo nastavak financiranja Ukrajine i politički konsenzus unutar Europske unije.
Diplomati: Belgijski prijedlog je ‘ubojica sporazuma‘
I dok bi rasprava o financiranju Ukrajine mogla potrajati do noćnih sati, Politico je razgovarao s trojicom diplomata koji su otkrili da plan Belgije o neograničenim financijskim jamstvima, kojima bi im zemlje članice EU trebale garantirati sigurnost u slučaju da ih Moskva odluči tužiti zbog korištenja zamrznute ruske imovine, neće naići na plodno tlo.
Diplomati nisu nimalo oduševljeni idejom, štoviše, nazvali su je "ubojicom sporazuma", prenosi Politico.
U najnovijem nacrtu zaključaka s današnjeg sastanka Europskog vijeća spominje se "puna i neograničena solidarnost i podjela rizika", no Politico doznaje da će riječ "neograničena" vjerojatno biti izbačena. Malo je zemalja, pišu, spremno pretvoriti nacionalni proračun u "beskrajan bunar iz kojeg Belgija može piti".
Trump kaže da se razgovori o okončanju rata u Ukrajini ‘približavaju nečemu‘
Američki predsjednik Donald Trump u četvrtak je izjavio kako vjeruje da se razgovori o okončanju rata u Ukrajini "približavaju nečemu" uoči sastanka američkih izaslanika i ruskih dužnosnika ovog vikenda.
Tijekom događaja u Ovalnom uredu, Trump je novinarima rekao kako se nada da će Ukrajina "brzo djelovati".
Trumpovi izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner planiraju se ovog vikenda sastati s ruskim izaslanstvom u Miamiju, rekao je dužnosnik Bijele kuće, dok nastavljaju pokušavati privoljeti Rusiju i Ukrajinu na sporazum kako bi se okončao rat.
Witkoff i Kushner održavali su sastanke s ukrajinskim izaslanstvom u nedjelju i ponedjeljak u Berlinu, a američki dužnosnici rekli su da su otišli s uvjerenjem da dvije strane nisu jako daleko u stavovima jedna od druge, iako najteže pitanje - rusko inzistiranje na dobivanju ukrajinskog teritorija - ostaje neriješeno.
Ankete u Ukrajini pokazale su da je malo Ukrajinaca spremno prihvatiti teritorijalne ustupke, koji ostaju ključni ruski uvjet za okončanje rata. Rusi su pokazali malo spremnosti na kompromis oko svojih zahtjeva.
"Nadam se da će Ukrajina brzo djelovati jer je Rusija tamo", rekao je Trump, referirajući se na nedavne ruske vojne dobitke.
Ukrajina bi u okviru predloženog mirovnog sporazuma s Rusijom mogla dobiti sigurnosna jamstva skrojena po uzoru na NATO-ov članak 5 o uzajamnoj obrani.
Lukašenko: Orešnik je stigao u Bjelorusiju
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je tijekom današnje konferencije za novinare da je Rusija u njegovu zemlju rasporedila svoj najnoviji raketni sustav Orešnik.
Lukašenko, koji vlada Bjelorusijom od 1994., nije rekao koliko je raketa raspoređeno niti je dao bilo kakve druge detalje.
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je jučer da će novi raketni sustav srednjeg dometa Orešnik ući u borbenu upotrebu do kraja godine.
Šef ruskih objavještajaca: Vodio sam dug razgovor s čelnicom MI6
Ruska državna novinska agencija Tass objavila je da je ruski direktor vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin razgovarao s novoimenovanom šeficom MI6 Blaise Metreweli.
- Prije nekoliko dana vodio sam prilično dug telefonski razgovor s novoimenovanom čelnicom MI6 - potvrdio je Nariškin, dodavši da ruski obavještajci službeno rade u Londonu, dok časnici MI6 službeno rade u Moskvi.
Analitičar Sky Newsa Michael Clarke vjeruje da Nariškin ima dobar razlog zbog kojeg je otkrio informaciju o telefonskom razgovoru s Metreweli.
- Britanci nikada ne bi javno priznali da se takav telefonski poziv dogodio. To je vrlo, vrlo osjetljiva stvar. Britanski šef nikad, ali baš nikad ne bi trebao otkrivati takve stvari, a činjenica da je to napravio Nariškin pokazuje da ima vlastiti plan. Moskva pokušava implicirati da su im Britanci nekako privlačni, zbog pregovora koji se vode u Washingtonu - komentirao je Clarke.
Ruska središnja banka tužit će europske banke
Ruska središnja banka objavila je u četvrtak da će, osim belgijskog depozitara Eurocleara, tužiti i europske banke na ruskom sudu zbog namjere da iskoriste zamrznutu rusku imovinu za pomoć Ukrajini.
Čelnici EU-a odlučit će na samitu u četvrtak hoće li iskoristiti zamrznutu rusku imovinu kako bi Ukrajini dali milijarde eura beskamatnog zajma. Ukrajina bi taj novac trebala vratiti tek ako i kada joj Rusija plati ratnu odštetu.
"U skladu sa svojim ranije iznesenim stajalištem o zaštiti vlastitih interesa, Banka Rusije objavljuje da će na ruskom trgovačkom sudu tražiti odštetu od europskih banaka za gubitke nastale zbog nezakonitog blokiranja i korištenja njezine imovine, u iznosu koji odgovara protupravno zadržanoj imovini i izgubljenoj dobiti", navodi se u priopćenju Ruske središnje banke.
U priopćenju se ne navodi koje europske banke planira tužiti, ali u odvojenoj izjavi za Reuters ruska središnja banka rekla je da će tužiti "institucije koje je nezakonito zadržavaju i sprječavaju da raspolaže svojom imovinom".
Gerasimov: Odgovorit ćemo ako SAD nastavi s nuklearnim testiranjima
Nastave li Sjedinjene Američke Države s nuklearnim testiranjima, Rusija će odgovoriti, zaprijetio je u četvrtak vrhovni zapovjednik ruske vojske Valerij Gerasimov.
Kako prenosi Sky News, Gerasimov je ruskoj državnoj novinskoj agenciji Interfax rekao da Washington još nije odgovorio na ruske prijedloge za Novi sporazum o smanjenju strateškog naoružanja - ili Novi START - sporazum sa SAD-om osmišljen za ograničavanje upotrebe nuklearnog oružja. Trenutni sporazum istječe 5. veljače sljedeće godine.
- Ako američka strana nastavi ova testiranja, uslijedit će odgovarajuće protumjere - rekao je Gerasimov.
Zelenski želi odluku o financiranju do kraja godine
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u četvrtak da je čelnike EU-a obavijestio da odluku o financiranju njegove zemlje treba donijeti do kraja godine jer će se u suprotnom naći u velikim problemima.
"Naši partneri su obaviješteni da odluku o financiranju treba donijeti do kraja godine”, rekao je Zelenski na konferenciji za novinare nakon što je čelnike država članica EU-a, okupljene na samitu, upoznao sa situacijom u svojoj zemlji.
Istaknuo je da će imati veliki problem, rupu od 50 milijardi u proračunu za sljedeću godinu, ako čelnici EU-a ne postignu dogovor o korištenju zamrznute ruske imovine za bespovratni zajam Ukrajini.
Zelenski je na marginama samita EU-a imao i bilateralni sastanak s belgijskim premijerom Bartom De Weverom, koji je najveća prepreka za reparacijski zajam.
Ukrajinski predsjednik je rekao da nije siguran je li uvjerio De Wevera da odustane od blokiranja korištenja zamrznute ruske imovine za reparacijski zajam. “Vidjet ćemo je li sastanak bio produktivan. Imali smo dobar razgovor, razumijemo jedan drugoga”, rekao je.
Zelenski je govoreći o pregovorima koji se ovoga tjedna vode u Berlinu rekao da još ima osjetljivih pitanja koja su ostala neriješena.
Rekao je da pitanje Donbasa nije riješeno, kao i pitanje nuklearke u Zaporižju.
Treće neriješeno pitaje odnosi se na novac i tu sve ovisi o EU-u, rekao je Zelenski.
Također je rekao da su Ukrajini potrebna snažna sigurnosna jamstva jer bez toga neće biti završetka rata, nego da bi moglo doći do određene stanke, nakon čega bi Rusija ponovno napala.
Zelenski je na konferenciji za novinare rekao da se želi obratiti američkoj javnosti.
“Sjedinjene Države su one koje donose odluke i koje stvarno mogu zaustaviti Putina i ja računam na to, računam na pritisak Sjedinjenih Država na Rusiju”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Istaknuo je da sada SAD više posreduje u pregovorima, a da on želi izvrše veći pritisak na Rusiju.
Zelenski najavio nove pregovore u SAD-u
Novi pregovori između Kijeva i Sjedinjenih Država kojima se nastoji okončati rat u Ukrajini održat će se u petak i subotu u SAD-u, najavio je u četvrtak ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"U petak i subotu, naš tim bit će u SAD-u, već je na putu za SAD, a Amerikanci ih tamo čekaju. Ne znam tko bi još mogao biti nazočan, možda će tamo biti i Europljani", rekao je novinarima.
Nije pojasnio koji će biti sastav ukrajinske delegacije.
Do tih će novih američko-ukrajinskih pregovora doći prije najavljenog susreta ruskih i američkih izaslanika koji je, po dužnosniku Bijele kuće, predviđen za vikend na Floridi.
Bijela kuća nije objavila nikakve pojedinosti o sastavu ruske i američke delegacije.
Po portalu Politico, SAD će predstavljati izaslanik za Ukrajinu Steve Witkoff i zet predsjednika Trumpa Jared Kushner, dok će Moskva poslati izaslanika Kremlja za ekonomska pitanja Kirila Dmitrieva.
„Svi znamo stav Rusije: želi zauzeti cijeli Donbas, a trenutno želi da napustimo Donbas - to je njezin stav“, rekao je u četvrtak Zelenski.
Ukrajinsko industrijsko središte Donbasa obuhvaća Luhansku regiju, gotovo u potpunosti pod kontrolom Moskve, i Donjecku regiju, od koje gotovo 20 posto kontrolira ukrajinska vojska.
„Naš stav je također jasan: nismo spremni poduzeti mjere u skladu s tim. Sjedinjene Države traže kompromis“, dodao je ukrajinski čelnik.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u srijedu rekao da će ciljevi ofenzive u Ukrajini "bez svake sumnje biti postignuti".
Detalji američkog plana, nakon njegove revizije u Berlinu s Ukrajincima, nisu poznati, ali Kijev je naznačio da on uključuje teritorijalne ustupke.
Kijev i Europljani su izvorni američki dokument doživljavali kao uglavnom povoljan za Kremlj.
Costa i von der Leyen: Ne možemo završiti samit bez odluke o finaciranju Ukrajine
Samit čelnika Europske unije, koji počinje u četvrtak, ne smije se završiti bez odluke o financiranju Ukrajine, poručili su uoči sastanka predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.
“Nećemo napustiti Europsko vijeće bez konačne odluke o financiranju ukrajinskih potreba za 2026. i 2027”, rekao je po dolasku na samit Antonio Costa.
“Podržavam izjavu predsjednika Europskog vijeća da ne možemo završiti samit bez rješenja za financiranje Ukrajine u sljedeće dvije godine”, rekla je je von der Leyen.
Financiranje Ukrajine ključna je tema samita 27-orice, kojima se u četvrtak pridružio ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski.
Na stolu su dvije opcije koje je predložila Komisija.
Prva je zajedničko zaduživanje za što bi jamčio europski proračun, a druga beskamatni zajam Ukrajini na temelju zamrznute ruske imovine koji bi trebala vratiti tek ako i kada Rusija plati ratnu odštetu.
Za prvu opciju potrebna je suglasnost svih država članica koju je u ovoj situaciji nemoguće dobiti, a za druga je dovoljna kvalificirana većina.
Međutim, reparacijski zajam nailazi na nepopustljiv otpor Belgije u kojoj se nalazi većina zamrznute ruske imovine, a još nekoliko zemalja je skeptično u pogledu korištenja suverene imovine jer bi to bilo bez presedana.
Njemački kancelar Friedrich Merz najveći je zagovornik reparacijskog zajma.
“Znate moj stav, želim da zamrznutu rusku imovinu koristimo za financiranje Ukrajine. Ne vidim bolju opciju”, rekao je Merz, dodajući da ima dojam da će se postići dogovor.
“Danas je pred nama jednostavan izbor: ili novac danas ili krv sutra”, rekao je poljski premijer Donald Tusk. Dodao je da tu ne govori o Ukrajini, nego o Europskoj uniji.
“Na nama je da donesemo odluku i to je pitanje sati. Mislim da svi europski čelnici konačno moraju preuzeti odgovornost”, rekao je Tusk.
Druga važna tema koja bi se mogla nametnuti je pitanje zaključivanja ugovora sa zemljama Mercosura, južnoameričkog bloka koji čine Argentina, Brazil, Urugvaj i Paragvaj.
Države članice trebaju donijeti odluku o tome kvalificiranom većinom kako bi predsjednica Komisije Ursula von der Leyen mogla otputovati u subotu u Brazil i potpisati taj trgovinski sporazum.
Međutim, dvije velike zemlje Francuska i Italija traže da se to odgodi.
Budući da se radi o dvije velike zemlje, one bi mogle lako okupiti blokirajuću manjinu.
“O tom sporazumu pregovora se već 25 godina i sada je vrijeme da se donese odluka. Ako Europska unija želi ostati vjerodostojna u globalnoj trgovinskoj politici, tada se odluke moraju donijeti sada”, rekao je njemački kancelar Merz.
“Iznimno je važno da dobijem zeleno svjetlo za potpisivanje sporazuma”, rekla je predsjednica Komisije von der Leyen.
Istaknula je da EU i Mercosur imaju tržište od 700 milijuna potrošača.
Dodala je da se Europska unija mora osloboditi od ovisnosti o drugima te da se to može postići mrežom sporazuma o slobodnoj trgovini, a da sporazum s Mercosurom ima “središnje mjesto” u toj mreži sporazuma.
Što se događa danas u Bruxellesu?
Europski diplomati užurbano rade kako bi u posljednji čas spasili - u ovom trenutku vrlo neizvjestan - dogovor o slanju ključne financijske pomoći Ukrajini. Podsjećamo, danas se u Bruxellesu okuplja 27 čelnika europskih država na jednom od najnapetijih summita u zadnjih nekoliko godina. Očekuje se rješenje o financiranju Ukrajine.
U srijedu navečer europski su čelnici javno bili podijeljeni u nepomirljive tabore i činilo se malo vjerojatnim da će se usuglasiti oko načina financiranja Kijeva, dijelom i zbog, kako izvještava POLITICO, novog izbijanja istih sjever–jug podjela oko zajedničkog zaduživanja koje su potkopavale jedinstvo Unije i tijekom krize eurozone.
Dakle, samo nekoliko sati prije nego što će se 27 čelnika okupiti u Bruxellesu, dva suprotstavljena bloka sukobljavaju se oko pitanja treba li Ukrajini odobriti zajam temeljen na zamrznutim rezervama ruske središnje banke, na rezervama koje se najvećim dijelom nalaze u belgijskoj banci Euroclear.
Njemačka, zajedno sa nordijskim te istočnoeuropskim zemljama, tvrdi da toj shemi nema alternative.
No nailaze na sve tvrđi otpor Belgije i Italije, koje guraju Plan B: pomoć Kijevu temeljenu na zaduživanju EU-a uz jamstvo zajedničkog proračuna Unije. Bugarska, Malta, Mađarska i Slovačka također se protive korištenju tih sredstava.
Da bi jasnije ilustrirali raskol, talijanska premijerka Giorgia Meloni izjavila je u srijedu da će na sastanku Vijeća zahtijevati odgovore o „mogućim rizicima” korištenja zamrznutih ruskih sredstava. S druge strane, njemački kancelar Friedrich Merz dodatno je učvrstio stav u korist tog plana kako bi se, kako je rekao, „rat što prije priveo kraju”.
Izlazna strategija
Prvi obrisi mogućeg izlaza iz zastoja – koji bi se morao razraditi kroz sate iscrpnih pregovora – počinju se nazirati.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen oprezno je u srijedu ujutro, tijekom govora u Europskom parlamentu u Strasbourgu, otvorila vrata zajedničkom zaduživanju.
„Predložila sam dvije različite opcije za predstojeće Europsko vijeće – jednu temeljenu na imovini i jednu temeljenu na zaduživanju EU-a. Morat ćemo odlučiti kojim putem želimo ići”, rekla je.
Ključ takvog plana bio bi izuzimanje Mađarske i Slovačke – koje se protive daljnjoj pomoći Ukrajini – iz sheme zajedničkog duga, rekli su za POLITICO četiri diplomata EU-a. Dogovor bi se i dalje mogao postići među svih 27 država članica, ali bi konačni aranžman predvidio da u financiranju sudjeluje samo 25 zemalja.
Postizanje takvog dogovora osiguralo bi Ukrajini prijeko potreban financijski predah, s obzirom na to da bi njezine javne financije mogle presušiti već sljedećeg travnja.
Mađarski premijer Viktor Orbán već tvrdi da se ruska imovina u Bruxellesu uopće neće raspravljati te da su se pregovori prebacili na zajedničke zajmove. No više diplomata uzvratilo je da Orbán nije u pravu i da su ruska sredstva i dalje „jedina realna opcija”.
Trenutak odluke
Unatoč sve snažnijem političkom pritisku da EU pokaže kako je sposoban odgovoriti na egzistencijalne izazove s kojima se Ukrajina suočava, diplomati iz suprotstavljenih tabora u srijedu su često izražavali skepticizam da se kompromis uopće može postići.
Ideja zajedničkog zaduživanja EU-a godinama je anatema za sjeverne države članice, koje ne žele jamčiti obveznice visoko zaduženim južnim zemljama.
„Najbliže ovome što se sada događa sa zamrznutom imovinom su financijska kriza 2012.–2013. i grčki paket spašavanja 2015. godine”, rekao je jedan visoki diplomat EU-a, koji je, kao i ostali citirani u ovom tekstu, govorio pod uvjetom anonimnosti.
Kad je riječ o ratu u Ukrajini, zemlje sjevera odbacuju tvrdnje da se protive euroobveznicama zbog straha od solventnosti drugih članica, ali ističu da preferiraju korištenje imovine jer bi ona Ukrajini osigurala dugoročniji dotok novca.
„Ovo nije pitanje štedljivih protiv rastrošnih. Ovo je pitanje jeste li za Ukrajinu ili niste”, rekao je drugi diplomat EU-a, dodavši da su sjeverne i istočnoeuropske zemlje posljednje četiri godine predvodile financiranje ukrajinskih ratnih potreba.
Podrška Belgiji
Unatoč tjednima mukotrpnih pregovora, pokušaji da se i Belgiju pridobije u tabor "ZA" korištenje zamrznutih ruskih sredstava nailaze na čvrsti otpor. Naime, Belgija se odlučno protivi korištenju ruskog novca pohranjenog u Euroclearu u Bruxellesu i u međuvremenu je privukla saveznike.
„[Komisija] je stvorila čudovište i sada ju je ono pojelo”, slikovito je tu situaciju za POLITICO opisao anonimni diplomat EU-a.
Njemačka i njezini saveznici, međutim, upozoravaju da alternative ciljanju sredstava u Euroclearu jednostavno nema.
„Ako želite nešto učiniti zajedno kao Europljani, zajam temeljen na reparacijama jedini je put”, rekao je četvrti diplomat s kojim je POLITICO razgovarao.
Ideja zajma temeljenog na zamrznutim ruskim sredstvima jest takva da Kijev ne bi morao vraćati novac osim ako Moskva ne isplati milijarde eura ratnih reparacija potrebnih za obnovu razorenih ukrajinskih gradova – scenarij koji se smatra krajnje malo vjerojatnim.
Belgijski premijer Bart De Wever trebao bi na summitu u četvrtak gurati Komisiju prema planu da razmotri zajedničko zaduživanje, nadajući se da će i drugi čelnici za stolom podržati njegove zahtjeve.
Njegovi pristaše tvrde da je taj model „jeftiniji i pruža više jasnoće”, rekao je jedan od diplomatskih izvora za POLITICO.
Kritičari, međutim, upozoravaju da bi za takav plan bila potrebna i politička suglasnost mađarskog premijera Orbána, poznatog po proruskim stavovima, koji je više puta zaprijetio blokiranjem daljnje financijske pomoći Ukrajini.
Prema riječima četvorice diplomata, izlaz iz pat-pozicije zahtijevao bi da Komisija osmisli zaobilazno rješenje koje bi održalo Ukrajinu financijski na životu, a Orbánu omogućilo da sačuva obraz. Zauzvrat bi Komisija mogla poštedjeti mađarske i slovačke porezne obveznike plaćanja ukrajinske obrane.
„Komisija sada gura zajedničke zajmove, ali nećemo dopustiti da naše obitelji plaćaju račun za rat u Ukrajini”, napisao je Orbán u srijedu poslijepodne na X-u.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....