Ukrajina i Rusija u jednom danu u prosjeku isplaljuju desetke tisuća granata, što je mnogo više nego što ih njihovi saveznici mogu proizvesti. U jednom trenutku Rusija je ispaljivala sličnu količinu streljiva na Ukrajinu u jednom danu koju je Europa mogla proizvesti u mjesec dana. Putinova invazija na Ukrajinu naučila je mnoge države važnu lekciju - trebaju sjesti za stol i ponovno izračunati razinu zaliha streljiva koje su im potrebne kako bi bile pripremljene za sukob.
Nemogućnost EU da poveća proizvodnju oružja glavni je razlog akutne nestašice streljiva u Ukrajini, pokazuje istraga nezavisnog ukrajinskog medija na engleskom jeziku Kyiv Independent. Istraga je otkrila da su nacionalni protekcionizam, pogrešna procjena i neodlučnost spriječili EU u pronalaženju brzog rješenja za nestašicu streljiva, što je imalo izravni utjecaj na uspjeh Ukrajine na bojnom polju. Zapadne vlade i njihove obrambene industrije nevoljko su pristajale ulagati u proizvodnju oružja, uključujući i zajedničku proizvodnju s Ukrajinom.
Obrambena industrija Ukrajine počela je proizvoditi streljivo tek oko dva mjeseca od početka sveobuhvatne ruske invazije. I suočila se sa sličnim problemima kao i obrambena industrija u EU - proizvodnja je tekla sporo, a vlada i industrija međusobno su se okrivljavale za nemogućnost povećanja proizvodnje.
Potražnja raste
Ubrzo nakon početka Putinove invazije postalo je očito da Ukrajina koristi streljivo puno brže nego što su ga zemlje EU mogle proizvesti. Prema izračunima Kyiv Independenta temeljenim na javno dostupnim informacijama i izvorima, Ukrajina koristi najmanje pet puta više streljiva nego što članice EU mogu proizvesti. Do sredine travnja postalo je jasno da europska obrambena industrija ne može pratiti sve veće zahtjeve Ukrajine na bojnom polju. U međuvremenu je potražnja na međunarodnom tržištu streljiva rasla jer su zemlje članice EU požurile kupiti streljivo kako bi obnovile svoje ispražnjene zalihe. To je dovelo do dugih rokova isporuke i brzog rasta cijena.
U lipnju 2022., četiri mjeseca od početka rata, francuski predsjednik Emmanuel Macron naredio je obrambenoj industriji svoje zemlje da poveća proizvodnju - ali ne za dobrobit Ukrajine. Taj je potez uglavnom bio namijenjen podupiranju francuskih zaliha, rekao je za Kyiv Independent francuski diplomat koji je želio ostati anoniman. "Politika Francuske slična je politici SAD-a. Prvo se brinemo za svoje zalihe, a zatim pomažemo drugima", izjavio je francuski diplomat.
Estonci izgubili strpljenje
Sredinom veljače ove godine Estonija je izgubila strpljenje. Četiri estonska dužnosnika zatvorila su se u ured Ministarstva obrane i nisu izlazila nekoliko dana dok nisu smislili prijedlog rješenja: članice EU trebale bi zajednički kupovati streljivo, kao što su to činile s cjepivima tijekom pandemije koronavirusa. "Da nismo došli na ovu ideju, Ukrajina bi ostala bez streljiva", rekla je podtajnica za obrambenu politiku u estonskome Ministarstvu obrane Tuuli Duneton, koautorica plana. Na temelju estonskog prijedloga Europska komisija izradila je plan u tri koraka. Prvo, dati Ukrajini streljivo u vrijednosti od milijardu eura iz postojećih zaliha. Zatim krenuti u zajedničku nabavu streljiva za Ukrajinu u vrijednosti od još milijardu eura. I konačno, zajednički proizvesti milijun granata kalibra 155 mm unutar jedne godine.
Više od mjesec i pol poslije EU je krenula u akciju. No, Njemačka, Poljska, Nizozemska i baltičke države nisu se slagale s Francuskom i htjele su kupovati streljivo gdje god su ga mogle najbrže nabaviti. Početkom svibnja Europa je konačno postigla kompromis - streljivo se prvo mora pokušati kupiti zajednički od proizvođača u EU ili Norveškoj, ali može doći i od drugdje ako drugačije nije moguće.
Nakon dva mjeseca pregovora, 7. srpnja, EU je odlučila uložiti dodatnih 500 milijuna eura za jačanje europskih kapaciteta proizvodnje streljiva. To bi trebalo pomoći europskoj industriji da proizvede milijun granata do ožujka 2024., prema riječima povjerenika EU za unutarnje tržište Thierryja Bretona. Međutim, Ukrajini ni to neće biti dovoljno. Naime, u ožujku je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov zatražio od saveznika da osiguraju najmanje 250.000 topničkih granata mjesečno kako bi se ublažile kritične nestašice.
Nekompatibilno streljivo
Ministri obrane NATO-a složili su se u lipnju da će znatno povećati preporučene razine streljiva koje je za zemlju ključno u slučaju sukoba, uključujući topničke granate promjera 155 milimetara. Samo Njemačka kani povećati svoju zalihu više od deset puta, s oko 20.000 granata na 230.000 do 2031. godine, navodi se u dokumentu njemačkog Ministarstva obrane koji je vidio Bloomberg.
Prije nego što postane središte obrambene industrijske proizvodnje, Europa će se morati pozabaviti s nekoliko ključnih problema. Uz ograničenu ponudu kvalificiranog rada, izvođači radova također se sučeljavaju s manjkom komponenti i birokratskim zaprekama za osiguranje dozvola. Primjerice, u Njemačkoj je Ministarstvu obrane potrebno parlamentarno odobrenje za svaku narudžbu veću od 25 milijuna eura kojom bi se kupilo oko 7500 topničkih granata veličine 155 mm. To je količina koju Ukrajini potroši za manje od jednog dana.
Zapadno oružje čini samo oko 30 posto ukrajinskog naoružanja, dok su najveće nestašice granata sovjetskog tipa. Osim toga, streljivo i oružje EU često nisu kompatibilni s onim koje Ukrajina koristi. Kada je dugoočekivana vojna pomoć stigla u jednu brigadu stacioniranu na ukrajinskom frontu u istočnom Donbasu, vojnici su bili oduševljeni. Ali, ubrzo je uslijedilo razočaranje jer su shvatili da je isporučeno streljivo beskorisno. Naime, finske minobacačke granate od 120 mm ne mogu stati u talijanske minobacače, iako su istog kalibra. Nakon dugog razmišljanja zapovjednik brigade je našao neobično rješenje - deset vojnika je uz pomoć brusilice ručno podrezivalo svih osam "repnih peraja" na svakoj minobacačkoj granati kako bi odgovarale talijanskom minobacaču. Trebalo je dotjerati ukupno 400 granata.