U nastavku donosimo:
- pozadinu novog vala prosvjeda u Iranu i što ih je pokrenulo, uz ključne društvene i političke tenzije
- ulogu vrha vlasti, od ajatolaha Alija Hameneija do struktura sigurnosnog aparata
- kako je Savjet čuvara oblikovao političku scenu i filtrirao kandidate na ključnim izborima
- profil predsjednika Masuda Pezeškiana i granice njegova utjecaja u postojećem poretku
- eskalaciju represije nakon slučaja Mahse Amini i posljedice za medije, aktiviste i javni prostor
Noć s 8. na 9. siječnja već je postala povijesna za Iran jer su tada stotine tisuća ljudi diljem zemlje izašle na ulice u znak prosvjeda. Direktan je povod dugogodišnja ekonomska kriza u toj važnoj državi – nacionalna valuta tijekom tog vremena deprecirala je 30 puta: 2018. godine jedan dolar vrijedio je 47.000 rijala, a početkom 2026. godine 1,45 milijuna rijala. Zaposlenost je opadala, baš kao što su i realni prihodi padali, pa ne iznenađuje sveopće beznađe koje je eksplodiralo, kao ni sve donedavno nezamislive parole poput "Dolje s Islamskom Republikom".
Bez obzira na to kako će ova pobuna završiti, činjenica je da Iran nikada nije bio u ovakvom stanju, a Islamska Republika nikada se nije suočila s tako odlučnim zahtjevima za promjenom.
Međutim, pogrešno je govorit...
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....