Njihov izvoz diljem svijeta pretvorio ih je u neke od najprosperitetnijih regija u Europi, no sada se njemački automobilski centri suočavaju s težim vremenima. Gradovi poput Wolfsburga, Ingolstadta i Stuttgarta – u kojima su sjedišta Volkswagena, Audija i Mercedesa – bilježe velike padove prihoda od poreza i suočavaju se s poteškoćama.
Rezultat je loša proračunska sezona, a dužnosnici nastoje pokriti sve veći manjak sredstava kroz zaduživanje, veće naknade i rezove u potrošnji.
U Friedrichshafenu, zajednici s visokim prihodima na Bodenskom jezeru u jugozapadnoj Njemačkoj i sjedištu dobavljača autodijelova ZF-a, grad planira više nego udvostručiti naknade za vrtiće tijekom sljedeće dvije godine, što je šok za mnoge obitelji. U Ingolstadtu vlast smanjuje javna događanja i broj zaposlenih u gradskoj upravi uz veliko zaduživanje. Čak su odustali i od kupnje božićnih drvaca za javne prostore.
„Grad je u velikoj financijskoj krizi. Nema drugog načina za objasniti tu situaciju”, rekla je za Deutsche Welle Dorothea Deneke-Stoll, dogradonačelnica Ingolstadta.
Rekordni deficiti
Problemi imaju i širi utjecaj od automobilske industrije. Gradovi diljem Njemačke suočavaju se s rastućim proračunskim manjkovima nakon višegodišnjeg pada prihoda od poreza velikih firmi. Veća konkurencija i smanjenje potražnje u inozemstvu utjecali su na izvoz, dok su viši troškovi energije i rada u zemlji smanjili profitne marže. Njemački gradovi u velikoj mjeri ovise o komercijalnim porezima za financiranje proračuna.
U godinama ususret pandemiji ti su prihodi rasli kako je poslovanje u inozemstvu dobro išlo. Međutim, tempo se usporio. Iako su porezni prihodi između 2023. i 2024. još uvijek rasli, inflacija ih je prestigla.
Rene Geißler, znanstvenik koji se fokusira na temu javnih financija na Tehničkom sveučilištu Wildau, kaže da se radi o „stagnaciji poreznih prihoda”. „Ovo je negativan znak, jer u zdravoj ekonomiji porezni prihodi uvijek rastu”, rekao je za DW.
Potrošnja je ostala visoka, s povećanom migracijom, starenjem populacije i proširenjem nekih socijalnih davanja, navodi se u nedavnom istraživanju Zaklade Bertelsmann u Güterslohu. Udruga njemačkih gradova već je prethodno upozorila da će dugovi lokalnih zajednica iznositi do 30 milijardi eura u 2025., nadmašujući prošlogodišnji rekord od 25 milijardi eura.
U usporedbi s time, u njemačkim automobilskim gradovima posebno se ističe jasan pad poreznih prihoda. Niz upozorenja o padu dobiti u cijeloj industriji prisilio je gradske planere da neprestano ažuriraju izračune napravljene ranije ove godine. U Ingolstadtu se očekuje da će porezni prihodi 2025. biti manji od polovice predviđenog iznosa. Stuttgart procjenjuje pad dobiti od gotovo 40% u odnosu na 2024. Prema njemačkom zakonu, gradovi moraju imati izbalansirane proračune, a prihodi i rashodi trebaju biti ujednačeni. Stoga je nužno dugoročno planiranje.
Wolfsburg i Ingolstadt još uvijek traže rješenja. Gradonačelnik Stuttgarta, Thomas Fuhrmann, u studenome je najavio da će grad morati mijenjati ranije usvojeni proračunski plan za 2026. i 2027. „Baza na kojoj smo htjeli graditi više ne postoji”, napisao je u objavi na društvenim mrežama. „Moramo krenuti ispočetka”.
Na pomolu je katastrofa njemačke automobilske industrije: Bez posla ostaje 100.000 ljudi?
Preokret sudbine
Proizvođači automobila zabilježili su veliki uspjeh u izvozu u godinama prije pandemije, učinivši njemačke automobilske gradove među najprosperitetnijima u zemlji i na kontinentu. Ingolstadt je, iza Wolfsburga, uvelike doprinio drugom najvećem njemačkom BDP-u u 2023. godini, a oba su grada bila u top pet regija u Europi.
No Audi, kao i njegova matična tvrtka VW, se u posljednjim godinama muči. Prodaja u Kini bila je razočaravajuća, s kontinuiranim padom i do 10% iz godine u godinu. Proizvođači dijelova također se muče. „Prepoznajemo da je autoindustrija u vremenu transformacije, s pomakom prema električnim vozilima i srodnim područjima”, rekao je Deneke-Stoll. „To utječe i na dobavljače u Ingolstadtu i pridonosi široj slici”.
Opseg manjkova ipak je iznenadio gradsku upravu. Ingolstadt je prvotno planirao manjak od 30 milijuna eura za nadolazeće godine. Stvarni iznos sada je gotovo tri puta veći — proračunska rupa od 88 milijuna eura u razdoblju od 2026. do 2029. godine. U Ingolstadtu je planiranje štednje postalo mukotrpan proces. Propitivali su se potencijali štednje u više od 90 stavki gradskog proračuna, a na kraju je odlučeno da se, između ostalog, štedi na uslugama odvoza smeća, održavanju parkova i uslugama za starije osobe.
Odluka da se ove godine ne kupuju božićna drvca za javne površine uštedjela je oko 20.000 eura. No to neće biti dovoljno, trebat će i druga rješenja. Grad je početkom godine preuzeo novi dug pa će potencijalno morati podići porez na nekretnine, smatra Deneke-Stoll.
„To je bila sporna točka u gradskom vijeću”, rekla je. „Ali, prema mojim proračunima, ne možemo izbjeći taj put.”
Preispitivanje proračuna
Općine i gradovi sada smanjuju usluge koje su proširili tijekom financijski boljih godina. Obitelji u Friedrichshafenu imale su niske troškove brige za djecu zahvaljujući jedinstvenoj strukturi podjele profita s dobavljačem dijelova ZF. Zaklada Zeppelin, dobrotvorna organizacija koja je većinski vlasnik ZF-a, upravlja i isplaćuje fondove za društvene i kulturne programe u gradskom proračunu.
Kako se ZF muči, smanjuju se dividende, a zaklada mora posezati za svojim rezervama. Sada se predviđa da grad drastično podigne naknade za vrtiće, udvostručujući mjesečne troškove za djecu iznad tri godine starosti i utrostručujući troškove za one mlađe od tri godine do 2026.
Flora Pfaff, majka troje djece iz Friedrichshafena, kaže da će novi troškovi imati velik utjecaj na obitelji. „Puno ljudi koji žive u Friedrichshafenu prihvatilo je visoke cijene najma jer se to izravnavalo s niskim troškovima vrtića”, rekla je za DW.
Geißler vjeruje da će transformacija u automobilskoj industriji predstavljati ozbiljan izazov za neke gradove. „Mislim da u automobilskim gradovima, u industriji koja je donedavno bila vrlo moderna – s dobrim plaćama, dobrim tvornicama, velikim proračunom s brojnim uslugama za zajednicu i visokom kvalitetom života – to vjerojatno neće biti lako održati”, rekao je.
Ali Deneke-Stoll misli da će Ingolstadt pronaći način. Na primjer, s božićnim drvcima: građanske udruge već su ponudile nadoknaditi dio onoga što nedostaje. „Ne bih rekla da je prosperitet grada u opasnosti”, rekla je. „Ali bit će rezova u potrošnji koje će građani vidjeti i osjetiti”, piše Deutsche Welle.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....