- Članovi američkog Kongresa u posjetu Kopenhagenu
- Glasnogovornica Bijele kuće: ‘Trumpove namjere nisu se promijenile‘
- Trump: ‘Mogao bih uvesti carine onima koji se ne slože s našim planom‘
- Politico: Europa smišlja odgovor Trumpu, u igri je i radikalan prijedlog
Danski zapovjednik pozvao SAD na vojnu vježbu na Grenlandu
U jeku napetosti oko Grenlanda, Danska je povukla zanimljiv diplomatski potez. Zapovjednik danskog Arktičkog zapovjedništva na Grenlandu, general-bojnik Søren Andersen rekao je za Reuters kako je uputio službeni poziv Sjedinjenim Američkim Državama za sudjelovanje u zajedničkoj vojnoj vježbi na otoku. prenosi NRK.no.
Dok se čeka odgovor iz Washingtona, Andersen je naglasio kako "na vidiku nema ruskih ni kineskih brodova", čime je zapravo poručio da nema neposredne vanjske prijetnje koja bi opravdala nagle američke poteze.
General smatra da je scenarij u kojem jedan NATO saveznik napada drugoga praktički nevjerojatan, čime je suptilno odgovorio na strahove javnosti zbog Trumpovih pritisaka.
Bivši glavni tajnik NATO-a: ‘Nikad nisam mogao ovo zamisliti‘
Anders Fogh Rasmussen, bivši premijer Danske i bivši glavni tajnik NATO-a, reagirao je na Trumpovu prijetnju da bi mogao uvesti carine državama koje ne podupru američko zauzimanje Grenlanda. U razgovoru za danski TV 2, Rasmussen je rekao da je Trumpova izjava "čudna" te da je ne doživljava ozbiljno.
Ipak, rekao je da je razvoj događaja posljednjih dana "zabrinjavajuć".
- Trumpova želja za posjedovanjem Grenlanda izaziva veliku nelagodu. Uvijek sam se divio Sjedinjenim Američkim Državama kao prvacima slobodnog svijeta. Nikad nisam mogao zamisliti ovakav scenarij. Danska i Grenland trebali bi smisliti barem tri konkretna prijedloga kada se idući put sastanu s Amerikancima u radnoj skupini - predložio je Rasmussen.
Trump prijeti carinama saveznicima koji se protive preuzimanju Grenlanda
Nakon što su diplomati iz Kopenhagena i Nuuka jasno poručili da Grenland nije na prodaju, Donald Trump je odlučio podići uloge. Tijekom sastanka u Bijeloj kući, otvoreno je zaprijetio uvođenjem trgovinskih carina svim zemljama koje ne podrže njegov plan.
- Možda im uvedem carine ako se ne slože s našim planom oko Grenlanda - rekao je Trump noninarima tijekom okruglog stola u Bijeloj kući, kako prenosi Sky News.
Dodao je da je to pitanje „nacionalne sigurnosti“ i da SAD-u treba Grenland kako bi spriječio utjecaj Rusije i Kine.
Glavni grad Grenlanda, Nuuk, postao je baza za prvu vojnu izviđačku misiju NATO-a. Francuska je poslala prvih 15 vojnika, a slijede ih Njemačka, Švedska i Norveška, čak i Slovenija koja razmatra slanje dvojice časnika. Francuski predsjednik Macron poručio je da je ovo tek početak i da će pojačati prisutnost brodovima i zrakoplovima kako bi pokazao SAD-u da NATO čvrsto stoji uz Dansku.
Italija traži od NATO-a ‘koordiniranu nazočnost‘ na Arktiku
Talijanska premijerka Giorgia Meloni zatražila je u petak od NATO-a "koordiniranu nazočnost" u arktičkoj regiji kako bi se spriječile tenzije i odgovorilo na "upletanje drugih aktera", u vrijeme eskalacije napetosti među zapadnim zemljama vezano uz Grenland.
U pismu pročitanom na prezentaciji dokumenta talijanske vlade vezanog uz Arktik, Meloni je kazala da je regija postala sve važnija zbog razvoja novih pomorskih puteva i njezinih golemih "energetskih i mineralnih resursa."
Italija ima status promatrača u Arktičkom vijeću koje nadzire regiju od 2013. i ažurirala je svoju politiku zbog nedavnih napetosti između SAD-a i Danske oko Grenlanda, što je pojačalo fokus na to područje.
Američki predsjednik Donald Trump poziva na američku vlast nad Grenlandom kako bi se, kako kaže, spriječilo da ga okupiraju Rusija ili Kina.
Otok, autonomni teritorij Danske, odbacio je Trumpovu ideju u pregovorima u Washingtonu ovog tjedna koji su pokazali "temeljne" razlike u viđenju tog pitanja.
"Mi smo promatrači u Arktičkom vijeću i uvijek smo imali poštovanja prema međunarodnom pravu, počevši od Konvencije UN-a o pravu mora", rekla je Meloni.
Talijanski politički dokument ukazuje na obnovljeni fokus Rusije na Arktik, što uključuje i jačanje njezine vojne prisutnosti.
U dokumentu je također istaknut pokušaj Kine da podigne svoj arktički profil kao samoproglašena "bliskoarktična država", uključujući rastući interes za brodarstvo duž Sjeverne morske rute i bliže veze s Moskvom koje se protežu na vojna pitanja.
Rusija je rekla u četvrtak da zapadne zemlje nisu ponudile nikakve činjenice koje bi potkrijepile njihov argument da Moskva i Peking prijete Grenlandu.
Kina je zatražila od SAD-a u ponedjeljak da ne koristi druge zemlje kao izgovor za ostvarivanje svojih vlastitih interesa.
Ovaj tjedan neke europske zemlje poslale su manji broj vojnog osoblja na Grenland, pokazujući solidarnost s Danskom, na što je talijanski ministar obrane Guido Crosetto rekao da ne razumije taj potez.
"Vjerujem, umjesto toga, da je u našem interesu održati zapadni svijet, slobodni svijet zajedno, te uvijek razmišljati i djelovati unutar okvira NATO-a i okvira UN-a."
U dokumentu se navodi da razvoj arktičkih brodskih ruta otvara "značajne izglede" za brodograditelje, uključujući talijanski Fincantieri, koji gradi plovila koja mogu funkcionirati u ekstremnim uvjetima.
"Moramo uspostaviti arktički poslovni forum koji uključuje sve naše glavne tvrtke", rekao je ministar vanjskih poslova Antonio Tajani.
Talijanski ministar obrane: ‘Ovo zvuči kao početak vica‘
Talijanski ministar obrane Guido Crosetto poručio je da Italija neće slati vojsku na Grenland. U razgovoru s novinarima, pitao se „što bi sto, dvjesto ili tristo vojnika bilo koje nacionalnosti moglo učiniti“ na Grenlandu. Dodao je i da sve to "zvuči kao početak vica."
U komentarima koje je citirala talijanska novinska agencija ANSA, a prenio The Guardian, rekao je:
"Nije ovo natjecanje tko će poslati vojsku diljem svijeta."
Podsjetimo, u četvrtak je i poljski premijer Donald Tusk otkrio da ni Poljska neće slati svoje vojnike na Grenland.
"Pokušaj da jedna zemlja NATO-a preuzme dio druge zemlje članice NATO-a bio bi politička katastrofa", izjavio je tada.
Pojačana vojna prisutnost
Danska se priprema za jačanje pripravnosti na Grenlandu. Potvrdio je to Torsten Schack Pedersen, ministar sigurnosti zajednice i odgovora na hitne slučajeve u Danskoj.
"Spremni smo podržati odgovor Grenlanda na hitne slučajeve, to se odnosi i na Agenciju za upravljanje hitnim situacijama i Dansku agenciju za sigurnost zajednice", kazao je Pedersen.
U međuvremenu Berlingske javlja da bi vježbe danskih oružanih snaga i NATO-a na Grenlandu mogle uključivati borbene i patrolne zrakoplove te fregate.
Kako bi izgledao europski odgovor Trumpu? Spominje se i "radikalan prijedlog"
"Vrijeme je za rastanak s Trumpom? Europljani šapuću o posljednjim opcijama za spas Grenlanda", naslov je teksta koji je objavio POLITICO. "Savez je već narušen, kažu dužnosnici, pa zašto ne zaprijetiti prekidom veza s Amerikom o vojnoj suradnji?", stoji u nastavku.
Što će se dogoditi ako američka vojska krene silom po Grenland? POLITICO se pozabavio temom potencijalnog europskog odgovora navodeći da su "europski dužnosnici i diplomati počeli tiho iznositi prethodno neizrecivu misao: kako bi izgledalo uzvraćanje udarca?"
"Iako bi vojni sukob između SAD-a i bilo koje europske sile vjerojatno rezultirao jednim od najkraćih ratova u povijesti, postoje i drugi načini na koje se grenlandski saveznici mogu oduprijeti američkom predsjedniku ako odbije kompromis. Glavna među potencijalnim točkama pritiska je opsežna mreža vojnih sredstava u regiji, koju SAD, žargonom geopolitike, koristi za projiciranje američke moći daleko od doma - u Africi, a posebno na Bliskom istoku. Zašto bi SAD, ako pokuša preuzeti suvereni teritorij članice NATO-a poput Danske, i dalje imao pristup tim bazama i primao podršku savezničkih snaga?", piše POLITICO iz kojeg otkrivaju da je petero dužnosnika i diplomata za njih potvrdilo da se o vrlo osjetljivoj temi uzvraćanja udarca privatno raspravlja diljem kontinenta.
"Osim europske vojne imovine, SAD se također oslanja na Europu kao ključnog trgovinskog partnera, a europske vlade svake godine troše milijarde dolara na kupnju američkog oružja. Sve to nudi potencijalnu prednost ako europski kupci odluče prestati kupovati u SAD-u. Lakše opcije uključuju taktike odugovlačenja, lobiranje među republikancima u Washingtonu, slanje savezničkih trupa u posjet Grenlandu, pa čak i promotivnu kampanju u Americi. No, pojavila se mogućnost prekida podrške američkim vojnim razmještajima, uključujući radikalne prijedloge za ponovno preuzimanje kontrole nad američkim bazama, rekao je jedan od diplomata", piše POLITICO, navodeći da su njihovi sugovornici zbog osjetljivosti teme odlučili ostati anonimni.
- U tijeku su rasprave o tome kako bismo mogli izvršiti pritisak i reći ‘Hej, trebate nas, a ako to učinite, mi ćemo se na neki način osvetiti - rekao je diplomat pa dodao: - Ali istovremeno, nitko ne želi o tome govoriti.
Ima i onih koji upozoravaju na moguće posljedice takvih odgovora. Oni ističu da bi Europa mogla dodatno izgubiti na sigurnosnim jamstvima. S druge strane, dio dužnosnika i dalje ne može zamisliti svijet u kojem SAD silom preuzima Grenland.
Prema podacima iz 2024. godine, SAD je imao 31 stalnu bazu i 19 drugih vojnih lokacija diljem Europe kao dio Europskog zapovjedništva Sjedinjenih Država. To je uključivalo najmanje 67.500 aktivnih vojnika, piše POLITICO.
Američki kongresnici napustili Christiansborg
Jedanaest članova američkog Kongresa koji su u posjeti Danskoj napustili su palaču Christiansborg u minibusima sa zatamnjenim staklima. Članovi Kongresa preselili su se do sljedeće točke na prepunom dnevnom redu – ručka u Industriens Husu, domu Konfederacije danske industrije.
Motzfeldt odgovorila glasnogovornici Bijele kuće
Grenlandska ministrica vanjskih poslova, Vivian Motzfeldt komentirala izjave glasnogovornice Bijele kuće o sastanku u srijedu. Karoline Leavitt je, podsjetimo, izjavila sljedeće:
"Ne mislim da snage u Europi utječu na predsjednikov proces donošenja odluka, niti da utječu na njegov cilj akvizicije Grenlanda."
Motzfeldt je na to u razgovoru za Sermitsiaq kazala da "ona nije osoba koja je bila na sastanku".
"Pred nama je puno posla, situacija je još uvijek vrlo neizvjesna, ali imamo novi kanal, mjesto gdje možemo izravno razgovarati jedni s drugima", dodala je grenlandska ministrica vanjskih poslova koja večeras putuje u Kopenhagen.
‘Trump bi mogao preimenovati Grenland‘
Američki senator Chris Van Hollen pružio je podršku Danskoj i Grenlandu te u svojoj objavi na X-u kritizirao Donalda Trumpa.
Van Hollen neće prisustvovati sastanku koji će se ovoga petka održati u Kopenhagenu, ali je zato jedan razgovor, kako sam kaže, s visokim dužnosnicima Danske i Grenlanda održao ranije.
"Kada Trump kaže da nam je Grenland potreban zbog sigurnosti, zapamtite: oni već dopuštaju američke i NATO baze tamo i ne protive se dodatnim mjerama. Ovo je Trumpovo otimanje zemlje. Nemojte se šokirati ako je pokuša preimenovati u Trump-land", poručio je Van Hollen preko X-a.
Chris Coons predvodi američku delegaciju
Američka delegacija sastavljena od zastupnika obiju stranaka sastat će se u petak s čelnicima Danske i Grenlanda kako bi im dala podršku Kongresa zbog prijetnji predsjednika Donalda Trumpa da će zauzeti taj arktički otok.
Trump je rekao da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i velikih zaliha minerala te nije isključio upotrebu sile za njegovo zauzimanje. Europske zemlje ovog su tjedna na zahtjev Danske poslale i određen broj vojnog osoblja na otok.
Jedanaestočlana američka delegacija, koju predvodi demokratski senator Chris Coons, trebala bi se sastati s danskom premijerkom Mette Frederiksen i njezinim grenlandskim kolegom Jensom-Frederikom Nielsenom.
"U vrijeme sve veće međunarodne nestabilnosti, moramo se približiti našim saveznicima, a ne ih otjerati", rekao je Coons u priopćenju za javnost ranije ovog tjedna, dodajući da će delegacija poslati "jasnu poruku da je Kongres predan NATO-u".
U delegaciji su i republikanski senatori Thom Tillis i Lisa Murkowski, iako je uglavnom sastavljena od demokratskih zastupnika.
Posjet Kopenhagenu nakon sastanka u Bijeloj kući
Kongresnici dolaze u Kopenhagen nakon sastanka u Bijeloj kući u srijedu, gdje su se danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen i grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt sastali s državnim tajnikom Marcom Rubiom i potpredsjednikom J. D. Vanceom.
Danski dužnosnici rekli su nakon tog sastanka da nisu uspjeli promijeniti stav američke administracije o stjecanju Grenlanda.
Rasmussen i Motzfeldt također su se ovog tjedna sastali s američkim zastupnicima u Washingtonu kako bi prikupili podršku Kongresa, dok Danska i Grenland nastoje riješiti dosad neviđenu diplomatsku krizu sa saveznikom iz NATO-a.
„(Spremni smo) za suradnju u pogledu sigurnosti na Arktiku, ali to se mora dogoditi uz poštovanje našeg teritorijalnog integriteta, međunarodnog prava i Povelje UN-a“, napisao je Rasmussen u objavi na Instagramu kasno u četvrtak.
Trump je prvi put iznio ideju o akviziciji Grenlanda 2019. tijekom svog prvog mandata, no suočava se s protivljenjem u Washingtonu, uključujući i unutar vlastite stranke.
Protesti iz obiju stranaka
Zastupnici i iz Trumpove Republikanske stranke i oporbenih demokrata rekli su da će podržati zakone kojima bi se ograničila Trumpova sposobnost aneksije Grenlanda, dok je u jeku i borba oko ratnih ovlasti koje Kongresu pripadaju prema Ustavu.
Također je predstavljen prijedlog zakona Zastupničkog doma kojim se podržava aneksija Grenlanda. Samo 17 posto Amerikanaca odobrava napore predsjednika Trumpa da preuzme Grenland, a velika većina demokrata i republikanaca protivi se korištenju vojne sile za aneksiju otoka, pokazala je anketa Reutersa/Ipsosa. Trump je anketu nazvao „lažnom“.
Upozorenje bivšeg šefa obrane
Nakon nedavnih izjava Donalda Trumpa o Grenlandu, Norveška bi se trebala suzdržati od kupnje obrambene opreme od Sjedinjenih Država - ovo je upozorenje bivšeg šefa obrane u Norveškoj, Sverrea Diesena, u intervjuu za norveški medij Teknisk Ukeblad, prenosi Berlingske.
"U trenutnim okolnostima ni pod kojim uvjetima ne bismo trebali razmatrati kupnju američke obrambene opreme", kaže Diesen, koji je trenutno viši istraživač u Danskom institutu za istraživanje obrane (FFI).
"Pod sadašnjom američkom administracijom ne možemo na Sjedinjene Države gledati kao na našeg saveznika. Sjedinjene Države su neprijateljski akter koji bi u konfliktnoj situaciji u Europi bio skloniji savezništvu s Rusijom nego s nama i drugim europskim zemljama."
Sastanak u Kopenhagenu
Članovi američkog Kongresa danas će biti prisutni u Kopenhagenu te raspravljati o situaciji oko Grenlanda.
Američki senator Dick Durbin, koji je dio delegacije koja će posjetiti Dansku, preko X-a je poručio:
"Putujem u Dansku kao dio dvostranačke, dvodomne kongresne delegacije. Danska je snažan partner Sjedinjenih Država i ovaj dvostranački CODEL ponavlja da Kongres Sjedinjenih Država čvrsto stoji u našem partnerstvu, unatoč predsjednikovim nepotrebnim i opasnim koracima prema Grenlandu", napisao je demokratski senator koji predstavlja saveznu državu Illinois.
Ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen, ministar obrane Troels Lund Poulsen i predstavnik Grenlanda sastat će se s američkim senatorima u petak navečer. Ne očekuje se konferencija za novinare, piše danski Berlingske.
Žestoke reakcije s Grenlanda: ‘Nadrealne izjave, nismo se tako dogovorili‘
Nakon što je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt u četvrtak rekla da se ništa nije promijenilo oko namjere Donalda Trumpa o zauzimanju Grenlanda, počele su stizati žestoke reakcije s tog otoka.
Parlamentarka Aaja Chemnitz, članica stranke Inuit Ataqatigiit, nazvala je izjave Leavitt o tome da će radna skupina razgovarati o tehničkim detaljima preuzimanja Grenlanda "nadrealnima".
- To nije ono što je dogovoreno, kako su shvatili Lars Løkke Rasmussen i Vivian Motzfeldt (ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda, op. ur.). Zato je teško imati partnera ako se ne možete osloniti na ono što ste dogovorili. To znači da kredibilitet nije jako visok, kako ja to vidim - rekla je Chemnitz.
Bijela kuća: Trumpov cilj ostaje isti
Bijela kuća priopćila je u četvrtak da je sastanak američkih dužnosnika s predstavnicima Danske i Grenlanda bio produktivan i naglasila da slanje europskih snaga na Grenland neće utjecati na stav predsjednika Donalda Trumpa o tom teritoriju.
"Ne mislim da snage u Europi utječu na predsjednikov proces donošenja odluka, niti da utječu na njegov cilj akvizicije Grenlanda", rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt.
Europske zemlje poslale su u četvrtak manji broj vojnog osoblja na Grenland, dok je Danska izjavila da nastavlja s planovima za "veću i trajniju" NATO prisutnost kako bi osigurala otok koji Trump želi osvojiti.
Skromno raspoređivanje europskih snaga, namijenjeno pomoći Danskoj u pripremi vojnih vježbi, poslalo je snažnu poruku podrške dan nakon što sastanak dužnosnika SAD-a, Danske i Grenlanda nije urodio plodom. Nakon tog sastanka Trump je ponovio svoju tvrdnju da se na Dansku ne može osloniti da će zaštititi Grenland ako ga Rusija ili Kina ikada požele okupirati.
Danski ministar obrane, Troels Lund Poulsen, rekao je novinarima u Kopenhagenu u četvrtak da nema konačnu brojku za predviđenu proširenu prisutnost NATO-a na Grenlandu.
"Jasno je da ćemo moći planirati veću i trajniju prisutnost tijekom 2026. i to je ključno kako bismo pokazali da sigurnost na Arktiku nije važna samo za Kraljevinu Dansku, već za cijeli NATO", rekao je.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....