Tijela EU koja se bave sprečavanjem korupcije zabrinuta su zbog načina na koji se novac iz europskih fondova troši u Mađarskoj, piše Guardian. Naime, Mađarska je veoma uspješna u izvlačenju novca iz europskih fondova i po stanovniku je najveći primatelj sredstava iz fondova EU.
No, čini se da europski novac završava uglavnom u rukama osoba bliskih mađarskoj euroskeptičnoj vladi na čelu s premijerom Viktorom Orbánom. Tako barem upozorava Odbor Europskog parlamenta za kontrolu proračuna, a to pokazuju i istrage OLAF-a, Europske agencije za borbu protiv korupcije.
Bolja kontrola
Zastupnici u EP-u i aktivisti za veću transparentnost pozvali su na bolju kontrolu korištenja sredstava u Mađarskoj i drugdje, navodeći da bi krug oligarha okupljen oko premijera Orbána mogao “EU koristiti kao bankomat”. Kako napominje Guardian, Mađarska bi od EU za gospodarski razvoj mogla do 2021. godine povući 25 milijardi eura. Mnogi upozoravaju kako treba osigurati da ta sredstva ne završe u rukama Orbánove obitelji, prijatelja i pristaša.
“U Mađarskoj postoje specifični problemi koje trebamo riješiti”, izjavila je Ingeborg Grässle, njemačka eurozastupnica, koja je na čelu Odbora za kontrolu proračuna. Problem je, istaknula je Grässle, u tome što se na 36 posto javnih natječaja u Mađarskoj javi samo jedan ponuđač. No, Mađarska u tom smislu nije najgora. Lošije od nje su Poljska i Hrvatska koje imaju još porazniji postotak natječaja na koje se javila samo jedna tvrtka. U Hrvatskoj i Poljskoj takvih je 45 posto javnih natječaja. “Pravila se, prema svemu sudeći, poštuju, ali nema konkurencije”, izjavila je Grässle, dodajući da problemi nisu ograničeni na Mađarsku.
Pogodovanje
Takav polulegalni trend vidljiv je i na drugim natječajima. “U zemljama članicama EU oligarsi postaju političari i profitiraju od europskog i nacionalnog novca koji dobivaju njihove kompanije”, istaknula je Grässle te pozvala na jačanje mjera za sprečavanje sukoba interesa prilikom dodjele sredstava EU. Primjer iz Češke, onaj Andreja Babiša, premijera i drugog najbogatijeg čovjeka te zemlje, pokazao je da se malverzacije događaju unatoč svim postojećim mjerama. U njegovu slučaju postoje ozbiljni pokazatelji da je prekršio više zakona u slučaju traženja - i dobivanja - europskih poticaja za hotel i konferencijski centar u svom vlasništvu. No, češki premijer to negira i tvrdi da su to politička podmetanja.
OLAF je korupciju istraživao i u Mađarskoj te je objavio da je pronašao nepravilnosti prilikom dodjele sredstava kompaniji koja je bila u vlasništvu Orbánova zeta. István Tiborcz, zet mađarskog premijera, dobio je javni natječaj za financiranje ulične rasvjete u više mađarskih gradova. No, prema istrazi, Tiborcz je imao vrlo ograničeno iskustvo kada je njegova tvrtka Elios Innovatív dobila ugovor. Osim toga, dio rasvjete je, prema informacijama portala za istraživačko novinarstvo Direkt36, bio više nego dvostruko skuplji od tržišne cijene.
Nešto prije početka OLAF-ove istrage Orbánov zet je prodao svoj udio u kompaniji. Suvlasnik je bio do 2015., a tada je otišao tvrdeći da je pritisak na njega i obitelj prevelik. Nakon istrage OLAF je savjetovao Europskoj komisiji da zatraži natrag oko 40 milijuna eura kojima su financirani projekti javne rasvjete. Istragu su vodile i vlasti. Među ostalim, otkriveno je kako postoji mogućnost da su natječaji tako koncipirani da ih može dobiti samo tvrtka Orbánova zeta.
Stari podaci
Osim slučaja s Orbánovim zetom, OLAF je u svojim preporukama naveo da bi institucije EU trebale Mađarskoj oduzeti i 283 milijuna eura koliko je dobila za gradnju nove linije metroa u Budimpešti. Naime, Agencija je pronašla dokaze za “prijevaru, a potencijalno i drugu korupciju”.
Glasnogovornik mađarske vlade istaknuo je da je OLAF istraživao natječaje za rasvjetu još iz vremena prethodne socijalističke vlade. “Podržavali smo i te istrage kao i najnoviju”, poručeno je iz Mađarske. Ured mađarskog premijera na medijske je upite odgovorio da Mađarska ima dobro razvijen sustav kontrole trošenja sredstava iz europskih fondova. Prema njima, brojke koje je objavila europarlamentarka Grässle zastarjele su. Novi podaci pokazuju da su natječaji sa samo jednim ponuđačem 2017. pali na 26,3 posto, što je postotak sličan kao i u drugim zemljama regije.
Nova institucija
“Europski strukturni fondovi igraju važnu ulogu u bogaćenju članova obitelji vlade i poslovnih ljudi. EU bi se time trebala bolje pozabaviti”, upozorava, pak, Miklós Ligeti iz organizacije Amnesty International. I drugi pozivaju na mjere protiv Mađarske. Frank Engel, eurozastupnik iz Luksemburga, smatra da Budimpešta treba biti dio nove institucije EU - zajedničkog ureda za tužiteljstvo, ako želi nastaviti koristiti fondove. Riječ je o uredu koji bi istraživao korištenje europskih fondova.
“Dobivanje tendera u Mađarskoj danas je stvar poznanstava. Iako tehnički nije ilegalno, gdje drugdje tako značajan udio javnih natječaja dobivaju članovi obitelji šefa vlade? Ja ne znam za drugo mjesto, osim Mađarske”, poručio je Engel. Rasprava o trošenju europskih fondova sve je aktualnija i kako se bliži izlazak Velike Britanije iz Europske unije, što će ostaviti veliku rupu u proračunu koju EU u svom idućem financijskom planu treba popuniti. EU pogotovo nije sretna zbog indikacija da se povlače sredstva za razvoj koja pridonose samo korupciji.