EU I KORONAKRIZA

'OVO JE TRENUTAK ISTINE ZA EUROPU' Hrvatski europarlamentarci nezadovoljni odgovorom EU-a na krizu

    AUTOR:
  • OBJAVLJENO:
  • 15.04.2020. u 13:02

 

Hrvatski europarlamentarci Karlo Ressler, Tonino Picula i Valter Flego izrazili su u srijedu na videokonferenciji za medije nezadovoljstvo slabim odgovorom europskih institucija na pandemiju koronavirusa.

Ressler (HDZ/EPP) naglasio je da je ovo "najveća kriza" EU-a od osnivanja.

"Ovo je na neki način trenutak istine za Europu jer je sada potrebna brza akcija i brza pomoć, potrebna je konkretna solidarnost", kazao je.

Ressler žali što je na početku izostao odgovor svih država članica. "To se sada pokušava promijeniti.“, kazao je.

Flego (IDS/Renew Europe) kaže da je EU "opet u prvom mjesecu iznenadio snijeg".

Posebno je Italija, europska zemlja najteže pogođena koronavirusom, kritizirala nedostatak europske solidarnosti, rekao je. 

Primjerice, najveće zemlje EU-a, Francuska i Njemačka, bile su među prvim članicama EU-a koje su zabranile izvoz medicinske opreme.

Zbog navedenog u Italiji se pojačao euroskepticizam te prema posljednjima anketama čak 49 posto Talijana podržava napuštanje Europske unije.

Ipak, europske institucije "polako hvataju korak", misli Tonino Picula.

Mjere pomoći europskom gospodarstvu pokazat će da "EU izlazi iz one početne pasivne, nedovoljno aktivne faze, u proaktivnu fazu suočavanja s posljedicama pandemije", istaknuo je Picula (SDP/S&D) i dodao da je EU pretrpjela "određenu reputacijsku štetu", zbog prvotnog nepostojanja zajedničkog odgovora na krizu.  

Potrebno je zajedništvo

Europarlamentarci su istaknuli da je za adekvatan izlazak iz krize potrebna zajednička europska politika.

"Trebamo djelovati zajedno. Jasno je da su europske mjere komplementarne. Jasno je da trebamo iskoristiti svaki euro iz fondova i programa", rekao je Ressler koji je izvjestitelj EPP-a za europski proračun za 2021.

Picula se nada odlučnijoj, a Flego i usklađenoj reakciji u drugoj fazi.

 

Europarlamentarci su se složili kako ova kriza pokazuje da je hrvatski ulazak u eurozonu važan, budući da će članice eurozone imati na raspolaganju veća financijska sredstva.

"Iz toga se isto vidi koliko je važno da Hrvatska uđe u europsko područje", kazao je Ressler.

"Doista je dobro da smo u Europskoj uniji, a šteta je što nismo u eurozoni da možemo koristiti više sredstava", istaknuo je Picula.

Okidač promjena

Flego je naglasio kako je kriza izazvana koronavirusom prisilno utjecala na modernizaciju mnogih usluga, što bi trebalo i sačuvati nakon završetka krize.

"Vidimo u tri tjedna da može funkkcionirati digitalizacija, koja je odjednom nn velika vrata ušla u Hrvatsku", kazao je Flego i dodao da se nakon krize "ne treba u svemu vraćati na staro, nego nam to treba biti okidač za brojne promjene".

Ressler je rekao da je ova kriza prilika za "inventuru", kojom bi se napravila razlika između "važnog i manje važnog" u djelovanju europskih institucija.

Izvanredna plenarna sjednica Europskog parlamenta održat će se 16. i 17. travnja u Bruxellesu, pri čemu će većina zastupnika biti prisutna putem video konferencije.

Zastupnici će glasati o rezoluciji koja predlaže osnivanje Europskog fonda solidarnosti za koronavirus u iznosu od 50 milijardi eura, pri čemu se 30 milijardi eura odnosi na povoljno kreditiranje i zajmove kroz taj fond.

Izdvajamo