Puko prebrojavanje novozaraženih, oporavljenih, teško bolesnih i umrlih od infekcije koronavirusom polako pada u drugi plan, a top-tema europskih medija i političara sada glasi: kada ćemo izaći iz karantene i kako ćemo to izvesti?
U Europi se posljednjih dana i tjedana postigao zamalo konsenzus da je izlazak iz karantene, točnije popuštanje mjera i ukidanja brojnih zabrana i restrikcija, usko povezan sa sposobnosti država da prate širenje zaraze, što uključuje sustavno i masovno testiranje građana te izradu aplikacije za mobitele koja će građane i javnozdravstvene službe u realnom vremenu upozoravati na nove slučajeve zaraze.
- Iako se uvjeti u zemljama članicama uvelike razlikuju, svi se Europljani s pravom pitaju kada se i kojim redoslijedom mogu ukidati mjere - rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predstavljajući jučer plan za postupno i koordinirano ukidanje protuepidemioloških mjera i zabrana.
Masovno testiranje
Jedan od ključnih dijelova tog plana je sposobnost praćenja širenja zaraze koronavirusa. Osim masovnog testiranja, Europska komisija predlaže razvijanje jedinstvene europske aplikacije koju bi - isključivo na dobrovoljnoj bazi - građani instalirali na mobitele.
Ideja je vrlo jednostavna: građani bi aplikaciju učitali na svoje mobilne uređaje, koji bi zatim putem Bluetootha (bežičnog prijenosa podataka između dva ili više uređaja) non-stop bilježili sve druge osobe - pod uvjetom da i one imaju instaliranu istu aplikaciju - s kojima su došle u bliski kontakt.
Kada bi im mobitel “zazvonio”, to bi značilo da je nekome s kojim su u posljednja dva tjedna bili u bliskom kontaktu - pored njega sjedili na poslu ili se s njim vozili u tramvaju - potvrđena infekcija koronavirusom. Prednosti takvog sustava su očite: građani koji bi tako bili obaviješteni o riziku zaraze, odmah bi mogli otići k svojem liječniku i obaviti testiranje na koronavirus. U slučaju pozitivnog testa liječnici bi “pokupili” sve podatke koje je vaša aplikacija sakupila u posljednja dva tjedna te bi svi oni koji su u tom periodu bili u vašoj blizini na svoje mobilne uređaje dobili obavijest da su bili u kontaktu sa zaraženom osobom. Tako bi svaki novozaraženi - ako ima instaliranu aplikaciju - mogao hitno biti medicinski obrađen te izoliran kako zarazu ne bi širio dalje.
Informacijski i komunikacijski stručnjak Marko Rakar kaže da je inicijativa Europske komisije o razvoju jedinstvene europske aplikacije sustava brzog obavještavanja o novootkrivenim slučajevima zaraze koja bi se temeljila na bluetooth tehnologiji (umjesto na praćenju kretanja građana putem geolokacije) vrlo dobra i da zapravo nema alternativu.
- Iako, osim općeg mišljenja koje je stvoreno, zasad nema jasnih dokaza da bi takva aplikacija značajno utjecala na zaustavljanje širenja zaraze koronavirusa, ja bih podržao takvo rješenje ako bi ta aplikacija ljudima osiguravala bržu zdravstvenu njegu zbog toga što bi im njihovi telefoni, i prije nego što bi sami razvili jasne simptome bolesti, javili da su nedavno bili u kontaktu sa zaraženom osobom. Ako bi ta aplikacija pomogla da se ljudi ponašaju odgovornije i da se, nakon što dobiju obavijest o tome da su bili u rizičnom kontaktu, odmah jave svojem liječniku, onda sam apsolutno za razvoj takve aplikacije - kaže. No, upozorava i kako postoji niz preduvjeta da bi borba protiv širenja zaraze putem takve aplikacije bila učinkovita.
Pratiti fizičko kretanje
- Prvo ljudi moraju dobrovoljno instalirati takav softver, potom moraju na vrijeme kontaktirati liječnika ako im stigne obavijest da su nedavno bili u bliskom kontaktu s osobom kojoj je potvrđena zaraza koronavirusom… A da bi takav sustav uopće bio efikasan, preduvjet je da jako velik postotak stanovništva neke zemlje na svojim mobilnim uređajima ima instaliranu tu aplikaciju - kaže Rakar.
Korištenje podataka o kretanju građana prikupljenih preko mobilnih uređaja koristi se u azijskim zemljama, primjerice u Kini, Južnoj Koreji i Singapuru, gdje državne vlasti širenje zaraze koronavirusa pokušavaju spriječiti koristeći se osobnim podacima svojih građana. Preko mobitela prate njihovo fizičko kretanje.
Aplikacija koja bi se bazirala na bluetooth tehnologiji - barem u teoriji - ne bi zadirala toliko u privatnost korisnika jer bi se prikupljali samo podaci o tome jeste li unatrag dva tjedna bili u blizini zaražene osobe, ali ne i tko je ta osoba i gdje ste ju susreli jer aplikacija ne bi prikupljala podatke o lokacijama na kojima ste boravili, nego samo jeste li u jednom trenutku bili pokraj osobe kojoj je kasnije potvrđena zaraza koronavirusom.
Apple i Google zajedno rade na izradi rješenja za praćenje kontakata
Internetski divovi Google i Apple nedavno su objavili da zajedno rade na izradi rješenja koje će omogućiti praćenje kontakata između dva mobilna uređaja, a da se pritom ne prikupljaju geolokacijski i drugi osobni podaci vlasnika tih uređaja.
Do sredine svibnja trebali bi svoje operativne sustave, Android i iOS, pripremiti da se na milijarde mobilnih uređaja instalira “antikorona” aplikacija koja bi se temeljila samo na Bluetooth tehnologiji.
Dakle, Google i Apple neće razvijati same aplikacije koje bi se koristile u borbi protiv širenja zaraze koronavirusa, već bi samo stvorile tehničke pretpostavke koje bi omogućile instalaciju takvog softwarea. A budući da gotovo svi mobiteli koriste jedan od ta dva operativna sustava, jasna je važnost tog prvog koraka.
- Google i Apple bi na razini svojih operativnih sustava omogućili da korisnici imaju tehničku mogućnost kasnije na svoje telefone instalirati aplikaciju koja bi, dok se oni kreću nekim prostorom, bilježila sve uređaje pokraj kojih su se oni nalazili.
Osim što je Bluetooth tehnologija energetski učinkovita, ona traži druge uređaje na vrlo ograničenim udaljenostima. U teoriji, Bluetooth se može ograničiti na prepoznavanje drugih uređaja samo u radijusu od nekoliko metara. Dakle, takva tehnologija bi samo akumulirala podatke o uređajima pokraj kojih ste se nalazili, ali ne i gdje je do tog kontakta došlo - objašnjava informacijski stručnjak Marko Rakar. To je, naravno, važno jer se, za razliku od prikupljanja podataka koristeći se geolokacijom, izbjegava mogućnost šire manipulacije prikupljenim podacima.