Dva tjedna nakon smrtonosnog napada militanata na turiste u indijskom dijelu Kašmira, Indija je pokrenula niz udara na ciljeve u Pakistanu i pakistanskom djelu spornog teritorija Kašmir.
Indijsko ministarstvo obrane priopćilo je da su udari, nazvani Operacija Sindoor, osmišljeni da se kazne svi odgovorni za napad od 22. travnja, u kojem je ubijeno 25 indijskih državljana i jedan Nepalac.
S druge strane, Pakistan – koji odlučno odbacuje bilo kakvu umiješanost u taj napad – osudio je indijske udare kao „neisprovocirani čin agresije“. Premijer Shehbaz Sharif poručio je kako „ovaj gnusan čin neće ostati bez odgovora“.
Gdje je Indija udarila?
Indijske vlasti objavile su u srijedu rano ujutro da su gađali ukupno devet lokacija – i u pakistanski upravljanom Kašmiru i unutar teritorija Pakistana.
Prema njihovim navodima, ciljevi su bila uporišta militanata – mjesta na kojima se, kako tvrde, planiraju i koordiniraju teroristički napadi.
Naglasili su da nisu gađani nikakvi pakistanski vojni objekti, već da su napadi bili „precizni, odmjereni i usmjereni na sprječavanje daljnje eskalacije sukoba“.
Pakistan, međutim, tvrdi da su pogođena civilna područja – konkretno Muzaffarabad i Kotli u Kašmiru pod njihovom upravom te Bahawalpur u provinciji Punjab. Pakistanski ministar obrane Khawaja Asif izjavio je kako je tvrdnja o „gađanju terorističkih kampova“ obična laž.
Prema riječima glasnogovornika pakistanske vojske, Ahmeda Sharifa, u napadima je poginulo sedam civila, među kojima i dvoje djece.
Zašto je Indija reagirala?
Napadi dolaze nakon višemjesečnog rasta napetosti između dviju nuklearnih sila, a koje je dodatno potaknuo napad na turiste u popularnom indijskom odmaralištu Pahalgam.
Napad 22. travnja izvela je skupina naoružanih militanata, a ubijeno je ukupno 26 ljudi. Preživjeli tvrde da su napadači ciljano tražili i ubijali hinduističke muškarce.
Bio je to najsmrtonosniji napad na civile u regiji u posljednjih dvadeset godina, koji je izazvao val ogorčenja u indijskoj javnosti.
PROČITAJTE VIŠE Smrtonosni napad dvije nuklearne sile doveo na rub rata
Premijer Narendra Modi najavio je da će Indija „loviti odgovorne do kraja svijeta“ i da će oni koji su napad osmislili i proveli „biti kažnjeni na načine koje nisu mogli ni zamisliti“.
Ipak, službeni New Delhi još uvijek nije imenovao nijednu konkretnu skupinu koju sumnjiči za napad u Pahalgamu. Indijska policija tvrdi da su dvojica napadača bili državljani Pakistana, što Islamabad odbacuje, poručujući da nema nikakve veze s tim događajem.
U danima nakon napada dvije su države poduzele niz međusobnih mjera: protjerani su diplomati, suspendirane vize, a granični prijelazi su zatvarani.
Ipak, mnogi su očekivali da će napetosti kulminirati nekim oblikom vojnog odgovora – kao što se dogodilo 2019. godine nakon napada u Pulwami, kada je poginulo 40 indijskih vojnika.
Zašto je Kašmir stalna točka sukoba između Indije i Pakistana?
Kašmir je povijesno sporno područje na koje pravo polažu i Indija i Pakistan, no od podjele britanske Indije 1947. godine regija je podijeljena – po dio kontrolira jedan od dvaju susjeda.
Indija i Pakistan već su vodili dva rata zbog Kašmira.
U novije vrijeme, glavna prijetnja dolazi od oružanih skupina i militanata. U indijskom dijelu Kašmira još od 1989. traje pobuna protiv indijske vlasti, pri čemu se napadaju i sigurnosne snage i civili.
Ovo je prvi veliki napad na civile otkako je Indija 2019. ukinula članak 370 indijskog ustava, kojim je Kašmir imao poseban, poluautonomni status.
Nakon ukidanja autonomije uslijedili su prosvjedi, ali i znatan pad militantnih aktivnosti, dok se broj turista u regiji znatno povećao.
Indija je već ranije reagirala vojnim udarima: nakon što je 2016. u Uri ubijeno 19 indijskih vojnika, izvela je tzv. "kirurške udare" preko tzv. Linije kontrole – faktičke granice između dviju zemalja – na baze militanata.
Godine 2019., nakon bombaškog napada u Pulwami, Indija je prvi put nakon 1971. izvela zračne udare unutar samog teritorija Pakistana, što je dovelo do protunapada i zračnog sukoba.
Tada sukob nije eskalirao, no međunarodna zajednica bila je itekako na oprezu. Diplomatski napori za deeskalaciju navodno su i u ovom trenutku već već pokrenuti, kako javlja BBC.
Glavni tajnik UN-a António Guterres pozvao je obje strane na „maksimalnu suzdržanost“, dok je američki predsjednik Donald Trump izrazio nadu da će se „sukobi vrlo brzo zaustaviti“.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....