Ključni događaji
- ne popuštaju ruski napadi na Bahmut
- Rusija je od početka invazije izgubila 181.090 vojnika
- Jack Teixeira optužen za odavanje visko povjerljivih vojnih dokumenata danas će se pojaviti pred sudom
- Rusija i dalje ozbiljna prijetnja Ukrajini, unatoč problemima s mobilizacijom
- Zapadni dužnosnici i financijske tvrtke razgovarali o ruskom izbjegavanju sankcija
Ukrajina osigurala dodatnih pet milijardi dolara pomoći
Ukrajina je isposlovala dodatnih pet milijardi dolara pomoći za borbu protiv Rusije tijekom "plodonosnih sastanaka" u Washingtonu ovaj tjedan, rekao je ukrajinski premijer Denis Šmihal novinarima u petak.
Šmihal se sastao s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda (IMF), Svjetske banke i Europske investicijske banke te s najvišim američkim dužnosnicima, tijekom proljetnih sastanaka IMF-a i Svjetske banke.
Rekao je da je Ukrajina na sastancima dobila obećanja o dodatnoj potpori od Švicarske, Danske i brojnih drugih zemalja. Također je dogovorila da će američki proizvođač zrakoplova Boeing osloboditi ukrajinske tvrtke 200 milijuna dolara obveza.
Očekuje se da će Kijev dobiti dodatnu podršku tijekom nadolazeće konferencije u Londonu, dodao je.
"Međunarodni partneri su nas uvjerili u svoju dugoročnu podršku", rekao je Šmihal, opisujući sastanke u Washingtonu i referirajući se na ukupnu financijsku pomoć od 115 milijardi u iduće četiri godine, uključujući IMF-ov zajama od 15.6 milijardi dolara.
Ukrajini je potrebno oko 14 milijardi dolara ove godine kako bi se zatvorila proračunska rupa, rekao Šmihal, navodeći da će SAD dati 2,3 milijarde dolara, a Europska unija milijardu eura.
Dodao je da su se razgovori također dotakli ukrajinskog inzistiranja da SAD i drugi saveznici zaplijene ruska sredstva kako bi se pokrio trošak obnove Ukrajine. Radi se o 411 milijardi dolara prema nedavnoj procjeni Svjetske banke.
Prvomajski mimohod u Moskvi otkazan zbog "povećane" terorističke prijetnje
Prvomajski mimohod u Moskvi neće se održati zbog "povećane" opasnosti od terorizma, priopćio je u petak najveći sindikalni savez u zemlji, dok ruske vlasti opetovano upozoravaju na tu prijetnju u prilikama sukoba u Ukrajini.
"Neće biti mimohoda ni skupova u glavnome gradu, planira se tek svečana sjednica", rekao je Aleksandar Čerčukov, potpredsjednik Ruskog saveza nezavisnih sindikata, prenosi ruska novinska agencija Tass.
Odluku su donijele vlasti jer je "stupanj terorističke prijetnje povećan, čak i na područjima udaljenim od mjesta ‘specijalne vojne operacije‘", rekao je koristeći se eufemizmom kojim Kremlj naziva svoju invaziju na Ukrajinu.
Proslavu Međunarodnog praznika rada, veoma svečanu diljem Rusije, redovito organiziraju sindikati odani ruskoj vlasti.
U Moskvi i u njezinim prigradskim naseljima obično se održavaju velike kulturne priredbe i politički skupovi u prigodi tog praznika koji je neradni dan u cijeloj zemlji.
Od napada u kojemu je 2. travnja ubijen vojni bloger u Sankt Peterburgu ruske vlasti opetovano upozoravaju na opasnost od terorizma, optužujući Ukrajinu, Zapad i rusku oporbu da planiraju organizirati napade.
Nekoliko dana nakon Međunarodnog praznika rada Rusi slave 9. svibnja, dan pobjede nad nacističkom Njemačkom, vojnim mimohodima diljem zemlje, a najveći se održava na Crvenom trgu u nazočnosti predsjednika Vladimira Putina.
U srijedu je i guverner kojeg je Moskva postavila na Krimu, Sergej Aksjonov rekao da se otkazuju sve proslave 1. i 9. svibnja na anektiranom ukrajinskom poluotoku, pozivajući se na "sigurnosne probleme".
‘Vatromet‘ iznad Bahmuta: ‘Nije to vatromet nego zabranjeno oružje‘
Na društvenim mrežama pojavile su se snimke s bojišta kod Bahmuta, koje prikazuju napad vjerojatno fosfornom ili možda čak i termitskom bombom.
Dok su na Twitteru mnogi korisnici snimku opisivali kao ‘vatromet‘ iznad Bahmuta, u jednoj objavi stajalo je da se radi o fosfornoj bombi, dok se u drugoj navodi da se radi o zabranjenom oružju koje su, kako se tvrdi, sinoć uporabili ruski okupatori protiv ukrajinskih snaga. No, niti vrsta oružja niti informacija koja je strana uporabila oružje ne može se za sada neovisno potvrditi.
Uporaba streljiva s bijelim fosforom zabilježena je nedavno kod Časiv Jara. Procjenjivalo se, kao i u ovom slučaju, da su je ispalile ruske snage. Novinari nisu mogli ocijeniti je li meta bila položaj koji su držale ukrajinske snage, iako je zeleni kamion s bijelim križem, simbolom ukrajinske vojske, bio parkiran pokraj zapaljenog područja.
Prema Međunarodnom odboru Crvenog križa, zapaljeni fosfor stvara plamenove koji gore na temperaturi i do 800 stupnjeva Celzijevih. Vatra koju uzrokuju može se proširiti na velikoj površini, i do nekoliko stotina kvadratnih kilometara. Korištenje ovog oružja može izazvati ozljede opasne po život, ali dovesti i do dugotrajnog, mučnog umiranja žrtava.
Oružje koje sadrži bijeli fosfor može spaliti i zatvoriti dišne puteve. U slučaju da čestice ovakvog oružja uđu u tijelo, čak i slučaju da osoba primi pomoć, šanse da preživljavanje su male. Čestice bijelog fosfora gore sve dok su u doticaju s kisikom.
Ukrajina je već optuživala Rusiju da koristi oružje s bijelim fosforom, ali je Moskva to kategorički demantirala. Prema Ženevskoj konvenciji, oružje koje sadrži bijeli fosfor nije dopušteno koristiti protiv civila, ali se smije koristiti protiv vojnih ciljeva.
Kod Vuhledara je nedavno zabilježena, kako se čini, eksplozija još strašnije zapaljive bombe na bazi termita, mješavine metalnog praha i metalnog oksida. Termit gori na temperaturama višim od 2400 °C, a ako dođe u dodir s ljudskim mesom, može ga otopiti sve do kosti, a razara i metal i beton. I za ovaj napad se sumnjiče ruske snage, no to se nije moglo neovisno potvrditi.
Kijev: Curenje američkih dokumenata neće utjecati na planiranu ofenzivu
Curenje američkih povjerljivih dokumenata neće imati nikakvog utjecaja na planiranu ofenzivu Kijeva dok se nastoji obraniti od ruske invazije, objavila je u petak ukrajinska vojna obavještajna služba.
Moskva bi mogla jedina profitirati od curenja podataka, priznao je Kirilo Budanov, šef vojne obavještajne službe u Kijevu, u intervjuu za američku televiziju ABC.
"To neće moći utjecati na stvarne rezultate ofenzivne operacije", rekao je.
Afera neće imati dugotrajan negativan utjecaj na odnos Washingtona i Kijeva, dodao je.
Vojni stručnjaci očekuju da će Kijev idućih tjedana pokrenuti protuofenzivu kako bi vratio teritorij koji je sada pod ruskom kontrolom.
Prema dokumentima koji su procurili, SAD smatra da će nova protuofenziva dovesti do manjih dobitaka na terenu u odnosu na dvije ofenzive u jesen kada je Ukrajina uspjela ponovno zauzeti velika područja na sjeveru u blizini Harkiva i na jugu blizu Hersona.
Osim toga, u dokumentima se dodaje da je oslabljena ukrajinska protuzračna obrana. Ako Rusija stekne zračnu nadmoć u ratu, to bi moglo ozbiljno naštetiti Ukrajini.
Budanov je priznao da je Kijevu hitno potrebna ofenziva za uspjeh, kao i da u ovom trenutku ne osjećaju pritisak zapadnih saveznika.
"Bez pobjeda, prije ili kasnije, postavit će se pitanje isplati li se nastaviti podržavati Ukrajinu", rekao je.
Američki think tank, Institut za ratne studije, nedavno je objavio sličnu procjenu i pozvao se na ukrajinskog generala Oleksija Hromova.
Dugoročno gledano, ne treba podcjenjivati mobilizacijski potencijal Moskve u ratu. Rusija ima više stanovnika i može se prebaciti na ratnu ekonomiju kako bi nastavila borbu ako se rat produlji.
I Hrvatska se spominje u procurjelim američkim povjerljivim dokumentima
Politico je objavio da je u posjedu dokumenta od 53 stranice s detaljima europskog sudjelovanja u ratu u Ukrajini. Do dokumenta su došli nakon curenja povjerljivih dokumenata američke vojne obavještajne službe.
U tom se dokumentu iznose pojedinosti američkih sumnji o ukrajinskoj proljetnoj protuofenzivi, otkriva se kako i kada Francuska i Španjolska planiraju staviti ključni raketni sustav na bojno polje u Ukrajini, tvrdi se da je Turska potencijalni izvor oružja za ruske plaćenike, a spominje se i Hrvatska.
Naime, jedan od dokumenata detaljno opisuje plan ukrajinskih pilota da doniranim helikopterima lete iz Hrvatske u Ukrajinu kroz mađarski zračni prostor. Ako je ta informacija točna, dokazala bi da Mađarska pušta oružje kroz svoj zračni prostor, a to bi bilo u suprotnosti s medijskim izvješćima koja su govorila da će helikopteri biti prebačeni kopnom ili letovima u Poljsku.
Politico piše da ni mađarski ni hrvatski dužnosnici još nisu odgovorili na njihove upite o ovim navodima.
Kina neće prodavati oružje stranama uključenima u rat
Kina neće prodavati oružje stranama uključenima u rat u Ukrajini, rekao je danas tamošnji ministar vanjskih poslova, nakon zabrinutosti da Peking razmatra prućanje vojne pomoći Moskvi.
Qin Gang je na tiskovnoj konferenciji s njemačkim kolegom rekao da Kina želi pomoći u olakšavanju mirovnih pregovora kako bi se rat okončao. Rekao je da sve strane trebaju ostati objektivne i mirne.
Peking je pozdravio svoje bliske odnose s Rusijom i odbio osuditi invaziju na Ukrajinu, ali je služben izjavio da Kina ostaje neutralna u sukobu.
Poljska pokreće istragu o uvozu žitarica s lažnim deklaracijama
Poljska će osnovati povjerenstvo kako bi istražila navode o uvozu žitarica s lažnim deklaracijama, izjavio je ministar pravosuđa Zbigniew Ziobro nakon prosvjeda poljoprivrednika zbog jeftinog uvoza iz Ukrajine.
Poljska je prošli tjedan privremeno obustavila uvoz ukrajinskih žitarica kako bi ublažila njegov utjecaj na cijene koje su izazvale nezadovoljstvo među poljoprivrednicima.
Tranzit će biti dopušten, uz pomni nadzor u obje zemlje, kako ukrajinske žitarice ne bi ostale u Poljskoj, izjavio je poljski ministar Robert Telus prošli petak nakon sastanka s ukrajinskim kolegom Mykolom Solskyjem.
Telus je preuzeo dužnost prošli tjedan, nakon ostavke Henryka Kowalczyka zbog produljenja bescarinskog uvoza ukrajinskih žitarica u EU do lipnja iduće godine.
Poljski ministar pravosuđa ustvrdio je u četvrtak da navodni slučajevi prijevare ugrožavaju poljski suverenitet i sigurnu opskrbu hranom.
Za prekomjernu ponudu žitarica na poljskom tržištu ministar Ziobro okrivio je Europsku uniju. "EU je ukidanjem carina sebično otvorila granicu, iako je bila svjesna posljedica (tog poteza) u pograničnim zemljama, posebice u Poljskoj", rekao je Ziobro.
Priije dva tjedna premijeri Slovačke, Rumunjske, Mađarske, Bugarske i Poljske pisali su predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen, tražeći konkretne mjere u slučaju uvoza ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda.
Rekli su da će možda biti nužno ponovo uvesti carine ako se uvoz žitarica i drugih proizvoda iz Ukrajine ne bude mogao zaustaviti drugim sredstvima.
Ukrajina spada među najveće izvoznike žitarica u svijetu, ali ruska invazija omela je njezin izvoz preko luka na Crnom moru. Lani je postignut dogovor, uz posredovanje UN-a i Turske, o koridoru kako bi se osigurala opskrba zemalja na Bliskom istoku i u Africi, glavnih kupaca.
Dio ukrajinskih pošiljki preusmjeren je u međuvremenu kroz Poljsku i Rumunjsku, a neke su tu i završile putovanje. Budući da su jeftinije od uroda domaćih poljoprivrednika, pritisnule su cijene i njihovu prodaju.
Orban: Mađarska napustila rusku banku nakon što ju je SAD "uništio"
Mađarska je ovaj tjedan napustila rusku banku sa sjedištem u Budimpešti nakon što su je američke sankcije „uništile“, rekao je u petak premijer Viktor Orban, dodavši da će Mađarska nastaviti poštivati sankcije, ali i govoriti protiv njih.
Orban je za državni radio rekao da su Sjedinjene Države važan saveznik Mađarske, no da Washington i Budimpešta imaju različit pogled na rat u Ukrajini.
SAD nije odustao od toga da sve gura u „ratni savez“, čemu se Mađarska, koja ne naoružava Ukrajinu, protivi, rekao je Orban.
Njegova vlada je u četvrtak najavila da napušta banku IIP za koju tvrdi da financira razvojne projekte u istočnoj Europi te da je svoje sjedište 2019. prebacila iz Budimpešte u Moskvu.
Rusija je najveći dioničar te banke, a slijedi ju Mađarska. Nekoliko istaknutih mađarskih dužnosnika sjedilo je u u njenoj upravi, a druge zemlje srednje i istočne Europe prekinule su odnose s bankom nakon ruske invazije na Ukrajinu.
SAD je ovaj tjedan uveo nove sankcije za tu banku, uključujući i protiv tri vodeća dužnosnika, dva Rusa i Mađara. Washington je pozvao Mađarsku da prekine odnose s tom „mutnom platformom pod kontrolom Kremlja“.
Orban je rekao da će Mađarska poštivati sankcije, čak i ako ih ne podržava.
„Nikad se nismo slagali sa sankcijama, no ne sporimo tuđa prava, uključujući i SAD-a, da uvode sankcije“, kazao je.
"Od izbijanja rata bilo je jasno da su se mogućnosti banke (IIB) sužavale, a sada kada su je Amerikanci stavili pod sankcije, oni su je zapravo uništili."
Mađarska je članica NATO-a i protivi se ruskoj invaziji na Ukrajinu, no nacionalistički premijer Orban godinama njeguje bliske odnose s Rusijom i suzdržava se od kritiziranja predsjednika Vladimira Putina.
Odnosi između Budimpešte i Washingtona pogoršali su se proteklih mjeseci zbog mađarskog odugovlačenja ratifikacije ulaska Švedske i Finske u NATO. Finska se savezu ipak pridružila ovaj mjesec, ali kandidatura Švedske je još uvijek na čekanju zbog odobrenja Mađarske i Turske. Iako je Orban kritizirao sankcije Rusiji, njegova vlada nije blokirala mjere EU-a.
U četvrtak je britanski Guardian izvijestio da dvostranačka grupacija u američkom Kongresu priprema daljnje američke sankcije koje bi bile usmjerene na vodeće mađarske političke ličnosti povezane s Orbanovom vladom.
Ruska pacifička flota u stanju visoke pripravnosti
Rusija je svoju pacifičku mornaričku flotu stavila u stanje visoke pripravnosti u sklopu iznenadne inspekcije s ciljem jačanja obrambenih sposobnosti, rekao je u petak ministar obrane Sergej Šojgu.
"Glavni cilj ove inspekcije je povećati sposobnost oružanih snaga da odbiju agresiju vjerojatnog neprijatelja iz smjera oceana i mora", rekao je Šojgu na državnoj televiziji.
Vježba će također simulirati neprijateljsko iskrcavanje na ruski otok Sahalin i na njegove južne Kurilske otoke, od kojih na neke polaže pravo Japan u teritorijalnom sporu koji datira još od kraja Drugog svjetskog rata.
Načelnik Glavnog stožera Valerij Gerasimov rekao je da će ruske mornaričke snage biti raspoređene u područjima za obuku i da će izvesti borbene vježbe.
Američki Kongres priprema sankcije protiv Orbanovih suradnika
Dvostranačka skupina u Kongresu priprema nacrt američkih sankcija koje bi bile usmjerene na vodeće mađarske političke ličnosti povezane s vladom Viktora Orbana. Na meti sankcija bi bili bivši dužnosnici i pristaše vlade, uglavnom povezani sa strankom Fidesz mađarskog premijera, javlja Guardian.
Zakon je u pripremi od prošle godine i očekuje se da će pred Kongres sljedeći mjesec, gdje će vjerojatno dobiti široku podršku.
Nacrt Zakona o sankcijama dolazi u vrijeme pogoršavanja odnosa između Washingtona i Budimpešte.
Orban je bio blizak politički saveznik Donalda Trumpa, a Fidesz održava snažne veze s američkim konzervativcima. U curenju povjerljivih dokumenata Pentagona, na vidjelo su izašli i dokumenti u kojima stoji da je mađarski premijer opisao SAD kao jednog od tri najveća protivnika svoje stranke.
Rusija pojačala napade na Bahmut
Rusija je ponovno pojačala svoj napad na ključni istočni grad Bahmut, dok njezine trupe nastavljaju suradnju s plaćeničkom skupinom Wagner, priopćilo je britansko Ministarstvo obrane.
Kao dio tih ponovnih napada, Bahmut je bio pod intenzivnom ruskom topničkom vatrom u posljednjih 48 sati. To je područje već tjednima poprište žestokih borbi i teških gubitaka s obje strane.
Iz Wagnera su tvrdili da su preuzeli kontrolu nad većin dijelom grada tijekom posljednjih dana, no Ukrajina je to demantirala.
Skupina Wagnew dodana na popis sankcija EU-a
Europsko vijeće je dodalo rusku plaćeničku skupinu Wagner na svoj ppis sankcija zbog aktivnog sudjelovanja u ruskom ratu protiv Ukrajine.
Rečeno je da je taj potez motiviran Wagnerovim predvođenjem napada na ukrajinske gradove Soledar i Bahmut.
Wagnerovi plaćenici već tjednima pokušavaju zauzeti Bahmut, a tvrde da imaju kontrolu nad gradom.
Uz Wagnerovu skupinu, Europsko je vijeće sankcioniralo i rusku medijsku organizaciju RIA Fan zbog ‘umiješanosti u provladinu propagandu i dezinformacije‘. Sankcioniranima će biti zamrznuta imovina te će im biti zabranjeno primanje sredstava iz Europske unije.
Borrell: EU će teško vjerovati Kini ako ne bude težila miru u Ukrajini
Šef europske diplomacije Josep Borrell rekao je da će Europi biti teško vjerovati Kini ako ne pokuša pronaći političko rješenje ukrajinske krize.
To je dio govora koji je Borrell trebao održati u think tanku u Pekingu u petak, ali je morao otkazati putovanje u Kinu jer se zarazio koronavirusom. Pripremljeno obraćanje objavljeno je na web stranici EU-a.
"Europskoj uniji će biti iznimno teško, ako ne i nemoguće, održati odnos povjerenja s Kinom, što bih volio vidjeti, ako Kina ne doprinese traženju političkog rješenja temeljenog na povlačenju Rusije iz ukrajinskog teritorija", upozorio je Borrell.
"Neutralnost pred kršenjem međunarodnog prava nije vjerodostojna", rekao je Borrell. Pozvao je kineskog predsjednika Xija Jinpinga da razgovara s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i da Kina osigura više humanitarne pomoći ukrajinskom narodu.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., Xi se dva puta susreo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali još nije razgovarao s ukrajinskim predsjednikom.
Kina je rekla da se protivi napadima na civile i na nuklearna postrojenja u dokumentu o Ukrajini u veljači, ali se suzdržala od otvorenog kritiziranja Rusije zbog djelovanja u toj zemlji.
Ruski gubici
Glavni stožer ukrajinskih otužanih snaga izvijestio je 14. travnja da je Rusija izgubila 181.090 vojnika u Ukrajini od početka invazije. Taj broj uključuje i 500 žrtava koje su ruske snage pretrpjele samo tijekom jučerašnjeg dana. Rusija je, prema izvješću, izgubila i 3.650 tenkova, 7069 borbenih oklopnih vozila, 5640 višecjevnih raketnih sustava, 283 sustava protuzračne obrane, 307 zrakoplova, 293 helikoptera, 2339 dronova te 18 čamaca.
Žestoke borbe se nastavljaju
Najžešće borbe se i dalje odvijaju oko Bahmuta i Marinke u istočnoj Donjeckoj oblasti u Ukrajini, gdje Rusija unatoč velikim gubicima koncentrira svoje operacije, izvijestio je jutros Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga.
Prema najnovijim informacijama, ukrajinska vojska je uspjela odbiti 49 napada ruskih snaga u blizini Bahmuta i Marinke tijekom jučerašnjeg dana. Rusija je izvela i 19 zračnih napada i pokrenula 39 napada iz MLRS raketnih sustava.
Ruske su snage jučer granatirale park u Hersonu, ubivši 62-godišnjeg muškarca, i lansirale navođene zračne bombe na školu u selu Zmiivka, ranivši pritom 55-godišnjeg školskog čuvara.
Sud opet kaznio Wikipediju zbog članka o ratu u Ukrajini
Sud u Moskvi je ponovno novčano kaznio Wikipediju jer je odbila ukloniti članak na ruskom jeziku o ruskoj invaziji na Ukrajinu. Sud je kaznio Zakladu Wikimedia, koja je vlasnik Wikipedije, s 25.000 američkih dolara jer je odbila ukloniti članak pod nazivom ‘Ruska okupacija Zaporoške oblasti‘.
Iako je Rusija samo djelomično okupirala jugoistočnu Zaporošku oblast Ukrajine, položila je pravo na cijelu regiju kroz lažne referenduma u rujnu 2022.
Prethodno je Zaklada Wikimedia bila kažnjena s 88.000 dolara u lipnju 2022. jer je odbila ukloniti članke o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ruskim ratnim zločinima i masakru u Buči, označivši te članke dezinformacijama.
Mladić optužen za objavu tajnih podataka danas pred sudom
Pripadnik američke Nacionalne garde optužen za odavanje visko povjerljivih vojnih dokumenata trebao bi se kasnije danas pojaviti pred sudom.
Jack Teixeira (21) trebao bi biti optužen za prijenos povjerljivih podataka nacionalne obrane, što je prema Zakonu o nacionalnoj špijunaži - zločin. Njegovo uhićenje je potaknulo Pentagon da pooštri sigurnosne mjere.
Više o njegovom uhićenju pročitajte OVDJE.
Problemi s mobilizacijom u Rusiji
Rusija bi i dalje mogla biti ozbiljna prijetnja Ukrajini, unatoč problemima s kojima se suočava kada je riječ o mobilizaciji. Institut za proučavanje rata (ISW) izvještava da je najviši ukrajinski dužnosnik Oleksi Hromov rekao da ruski mobilizacijski napori stagniraju jer ljudi postaju svjesniji količine ruskih žrtava u ratu.
Hromov je rekao da je regija Volgograd u Rusiji ispunila samo sedam posto svoje regrutne kvote, dok je u Saratovu ta brojka samo 14%.
Dodao je i da Moskva stvara ‘alternativne‘ privatne vojne tvrtke kako bi popunile praznine, no one neće biti tako moćne kao Wagner.
Međutim, Ukrajina i saveznici ne smiju dugoročno podcijeniti ruske sposobnosti stvarnja snaga za dugotrajni rat.
Zapadni dužnosnici i financijske tvrtke razgovarali o ruskom izbjegavanju sankcija
Visoki dužnosnici Sjedinjenih Država, Europske unije i Velike Britanije sastali su se u četvrtak s financijskim institucijama kako bi ih izvijestili o nastojanjima Rusije da izbjegne zapadne sankcije nametnute kao odgovor na invaziju na Ukrajinu, rekao je novinarima viši dužnosnik američkog ministarstva financija.
Američke, britanske i europske tvrtke uvjeravale su dužnosnike da naporno rade kako bi spriječile ruske napore da izbjegne sankcije i kontrolu izvoza, rekao je dužnosnik koji je htio ostati anoniman.
Sastanak je održan na marginama proljetnih sastanaka Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda na kojima su američki obavještajci podijelili informacije o tome kako Rusija koristi svoju vojnu obavještajnu agenciju GRU i Federalnu sigurnosnu službu (FSB) za izbjegavanje sankcija i kontrole izvoza.
"Financijske tvrtke pokazale su spremnost učiniti ono što rade od početka rata - ozbiljno shvatiti i nastojati spriječiti rusko izbjegavanje tih sankcija i izvoznih kontrola, ne samo u našim jurisdikcijama, već i u trećim zemljama", rekao je visoki dužnosnik o sastanku održanom u četvrtak.
Ministarstvo financija priopćilo je da su sudionici bili zamjenik američke ministrice financija Wally Adeyemo, povjerenica Europske komisije Mairead McGuinness, direktorica britanskog ministarstva financija za međunarodne financije Lindsey Whyte, zamjenik direktora CIA-e David Cohen i zamjenik direktora Nacionalne obavještajne agencije Morgan Muir.
"Dužnosnici su podijelili informacije o najkritičnijoj robi koju traži ruska vojska i naglasili da je Kremlj naložio svojim obavještajnim službama da pronađu načine da zaobiđu sankcije kako bi obnovili ozbiljno potrošene zalihe", priopćilo je ministarstvo financija.
Washington je u srijedu nametnuo sankcije za više od 120 ciljeva, što uključuje subjekte povezane s ruskom državnom energetskom tvrtkom Rosatom i tvrtkama sa sjedištem u partnerskim zemljama poput Turske.
Sankcije, koje su uveli ministarstvo financija i State Department u dogovoru s Britanijom, pogađaju subjekte i pojedince u više od 20 zemalja i jurisdikcija, uključujući rusku privatnu vojnu tvrtku, tvrtku sa sjedištem u Kini i banku u ruskom vlasništvu u Mađarskoj.
Washington blisko surađuje s vlastima u Švicarskoj, vodećem globalnom bankarskom središtu koje je jasno dalo do znanja da ne želi da ga se smatra utočištem za izbjegavanje sankcija Rusiji, rekao je dužnosnik.
"Nadam se da ćemo idućih tjedana moći najaviti kako još više produbiti to partnerstvo", dodao je dužnosnik.
Ukrajinska izvješća: Ne popuštaju ruski napadi na ključni grad Bahmut
Ruska vojska u četvrtak je nastavila napadati razoren istočnoukrajinski grad Bahmut i granatirati Herson, grad na jugu zemlje, priopćili su dužnosnici u Kijevu.
Više od godinu dana nakon početka invazije, Rusija Bahmut vidi kao ključan grad u svojem sporom napredovanju kroz istočnu Ukrajinu.
Zamjenica ukrajinskog ministra obrane Hana Maljar na Telegramu je napisala da se teške borbe vode na svim dijelovima istočnog bojišta, dodajući da su napadi odbijeni na većini mjesta.
"Najveći dio neprijateljskih napada događa se na području Bahmuta", napisala je dodavši da su ruski zapovjednici preusmjerili vojnike na druga područja.
"Neprijatelj ondje koristi većinu profesionalnih postrojbi te pribjegava silovitim topničkim i zračnim napadima. Svakoga dana neprijatelj u Bahmutu provodi između 40 i 50 operacija te 500 granatiranja", dodala je.
Zapovjednik ruske plaćeničke skupine Wagner rekao je ovoga tjedna da njegove snage drže 80 posto Bahmuta, no ukrajinska vojska tvrdi da je taj broj preuveličan.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i drugi visoki dužnosnici traže od saveznika još oružja kojim se Kijev nada pokrenuti veliku protuofenzivu.
Ukrajinski dužnosnici usredotočeni su na masovnu obnovu koja će biti potrebna, kao i na to da dokažu saveznicima da napreduju u suzbijanju korupcije. Premijer Denis Šmihal obećao je u Washingtonu da će odgovarati za svaki dolar američke pomoći, dodavši da bi obnova trebala početi ove godine.
Osim toga, ukrajinski dužnosnici traže članstvo u NATO-u, za što je Moskva jasno rekla da ga neće prihvatiti.
"Za ulazak Ukrajine u NATO nema alternative", rekao je ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov na sigurnosnoj konferenciji na Crnom moru.