"Glasovala bih za ujedinjenje s Rumunjskom. Pogledajte što se danas događa u Moldaviji i u svijetu. Za malu zemlju poput Moldavije sve je teže preživjeti kao demokratska i suverena država i oduprijeti se Rusiji", rekla je predsjednica Maia Sandu 11. siječnja u intervjuu za britanski podcast The Rest is Politics, koji je trajao više od sat vremena. No, samo je ta izjava izazvala pozornost.
U istom je intervjuu čelnica Republike Moldavije priznala da, prema anketama, većina građana trenutačno ne bi poduprla ujedinjenje s Rumunjskom. Zato Kišinjev kao najrealniju opciju, koju podupiru i birači, smatra pristupanje zemlje Europskoj uniji, piše Deutsche Welle.
Socijalisti i komunisti traže smjenu Sandu
Igor Dodon, predsjednik najveće oporbene stranke – Stranke socijalista Republike Moldavije – i bivši predsjednik države, odmah je oštro kritizirao izjavu Maie Sandu. Optužio ju je da sanja o tome da postane čelnica neke nove rumunjske države. Prema njegovim riječima, vodi se egoističnim mislima o vlastitoj budućnosti.
Stranka socijalista objavila je 13. siječnja priopćenje u kojem se "zbog prijetnje opstanku Moldavije kao neovisne države" zahtijeva da se Sandu odmah smijeni. Socijalisti pozivaju Glavno državno odvjetništvo i sigurnosne službe da bez odgađanja pokrenu istragu zbog "veleizdaje". Također pozivaju "sve domoljubne snage" da ostave po strani taktičke razlike i ujedine se.
Najsiromašnija zemlja Europe postala žarište trgovine ljudima
Komunistička stranka zemlje, koja posljednjih godina gubi popularnost, objavila je slično priopćenje. Izjavu moldavske predsjednice naziva "činom veleizdaje" i "grubim kršenjem predsjedničke prisege".
"Spasitelji moldavske neovisnosti i identiteta"
"Stranke u krizi hvataju se za ideju da su posljednji spasitelji moldavske neovisnosti i identiteta", kaže Andrei Curararu, stručnjak za sigurnost s analitičke platforme WatchDog, komentirajući reakcije moldavskih oporbenih stranaka. Pritom ističe da Maia Sandu nije rekla ništa novo te da se više puta slično izrazila od 2016.
Stručnjak podsjeća da je Državno vijeće 1918., neposredno nakon proglašenja Moldavske Narodne Republike, odlučilo pripojiti teritorij Rumunjskoj, u čijem je sastavu ostao do 1940., kada ga je anektirao Sovjetski Savez. Stoga je, kaže Curararu, tema ponovnog ujedinjenja s Rumunjskom stalna tema u moldavskoj javnosti još od raspada Sovjetskog Saveza i proglašenja neovisnosti Moldavije 1991.
Većina stanovnika Republike Moldavije govori rumunjski, koji je jednak moldavskome. Razlika je u tome što se u moldavskom ne koristi latinica nego ćirilica. Curararu ističe da potpora ujedinjenju s Rumunjskom varira ovisno o političkom kontekstu i vojnim prijetnjama, ali nikada ne pada ispod 30 posto.
"Izjava Maie Sandu vanjskopolitička je poruka kako bi Moskva shvatila koji bi se scenarij mogao primijeniti u slučaju vojne invazije", tvrdi stručnjak, a prenosi Deutsche Welle.
"Iscrpljenost na granici izgaranja"
Procjene Andreja Curararua potvrđuju ankete iData i IMAS-a, dvaju najvažnijih instituta za ispitivanje javnog mnijenja u zemlji, provedene prošlog ljeta. Pokazuju da otprilike trećina ispitanih moldavskih građana podupire ujedinjenje s Rumunjskom.
Moldaviji i Ukrajini moglo bi se dogoditi isto što i Sjevernoj Makedoniji
Politolog Vitalie Andrievschi iz Kišinjeva napominje da je izjava Maie Sandu bila formalno pažljivo i korektno formulirana, ali je neočekivano izazvalo veliku pozornost, što se može tumačiti kao politički i psihološki signal koji upućuje na "iscrpljenost na granici izgaranja". Prema njegovim riječima, njezin mandat obilježen je nizom kriza – od pandemije koronavirusa preko sustavnog pritiska Rusije do rata u Ukrajini.
Istodobno, sva odgovornost leži isključivo na Sandu, koja uživa i najveću potporu u zemlji. Članovi njezina tima, tvrdi Andrievschi, često su izbjegavali preuzimanje odgovornosti, prepuštali odluke nadređenima ili stvarali privid aktivnosti, zbog čega je predsjednica često morala sama intervenirati.
"Da je ruska vojska stigla do granica Moldavije, više od 70 posto Moldavaca glasovalo bi za ujedinjenje s Rumunjskom iz čistog instinkta preživljavanja. No, ključno je pitanje je li Bukurešt na to spreman", naglašava Andrievschi. O tome se javno ne govori, ali je od središnje važnosti, jer bi to značilo velike socijalne troškove – mirovine, plaće, ulaganja – kao i rješavanje kriznih regija poput Gagauzije i Pridnjestrovlja.
Moldavija danas, prema Andrievschiju, ima slabe institucije, ranjivo gospodarstvo i dodatne teritorijalne probleme. Kako bi se uspostavio red, potrebne su reforme u kojima Europska unija pruža važnu podršku. Zato on izjavu Maie Sandu ne tumači kao poziv na stvarno ujedinjenje s Rumunjskom. Po njegovu mišljenju, to je prije upozorenje da je državni sustav preopterećen i da se rukovodstvo zemlje, koje se predugo nalazi u režimu preživljavanja, približava svojim granicama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....