Izabrani američki predsjednik, koji je prezbiterijanac, ne da mira čelniku Katoličke crkve papi Franji. Eugenio Scalfari, ugledni novinar talijanskog dnevnog lista La Repubblica, pitao je Franju što misli o Trumpu.
No, Papa je već navikao na svakakva pitanja pa je mirno odgovorio: “Ne donosim sud o ljudima i političarima, samo želim razumjeti koje patnje njihovo ponašanje uzrokuje siromašnima, i to isključiti”, prenosi Jutarnjem naš dopisnik iz Rima Inoslav Bešker. Papa je osim toga dodao da u ovom trenutku osjeća najveću zabrinutost za izbjeglice i migrante te istaknuo: “Moramo srušiti zidove koji dijele”. I tako podsjetio na svoj “napad” na Trumpa tijekom kampanje kad je rekao kako graditi zidove “nije kršćanski”. Već i Papin atribut pontifeks govori što je njegov, pa onda i posao kršćanstva: graditi mostove.
Odličan razgovor
Ne treba dvojiti da je ta poruka već prenesena izabranom predsjedniku koji je u četvrtak započeo proces prijenosa vlasti. Prvi je susret, tradicionalno, bio sa sadašnjim predsjednikom Barackom Obamom. On je nakon sastanka izjavio da su njih dvojica imali “odličan razgovor”, dok je Trump u sličnom tonu izjavio kako su raspravljali o puno različitih pitanja, “prekrasnih i teških”. A da je sigurno bilo teških, ne treba dvojiti. Naime, Trump je kasnije tijekom četvrtka posjetio i Kongres gdje su ga, jasno, pitali što su njegovi zakonodavni prioriteti. Izabrani predsjednik je, kako prenosi AP, rekao: “Mnoštvo stvarno velikih prioriteta. Ljudi će biti jako, jako sretni. Snažno ćemo krenuti kad je riječ o imigraciji.
Tri stupa
Snažno kad je riječ o zdravstvu. I bavimo se radnim mjestima. Vrhunskim radnim mjestima”. Dakle, Trump zapravo udara na tri stupa dosadašnje Obamine politike. Tu je tijekom kampanje najavljena akcija uništavanja Obaminog programa zdravstvena zaštite, poznati Obamacare, koji je trebao osigurati zdravstvenu zaštitu svim Amerikancima. Trump je najavio da on ima drukčije planove i time će na svoju stranu privući brojne republikance koji su bili žestoki protivnici Obamacarea, rušili su ga na razini saveznih država, čak su ga slali na sudove.
Kad je riječ o imigraciji, Obama je krenuo u veliku operaciju reguliranja statusa milijuna ilegalnih useljenika. Trump je najavio spuštanje rampe za ulazak u zemlju te izbacivanje ilegalaca. I tu ima podršku svojih birača, ali ne baš i republikanske stranke koja je bliska korporativnoj Americi, a ona treba te ljude koji rade najteže i najslabije plaćene poslove.
Kakav plan
Kad je pak riječ o radnim mjestima, tu stvarno postoji velika nepoznanica: što li Trump planira? Naime, u SAD-u je nezaposlenost 5% (što bi za takvu brojku dao francuski predsjednik François Hollande), a svaki se mjesec bez prestanka već tri godine otvara najmanje 100.000 radnih mjesta.
Nakon Trumpove pobjede pojavila se priča da bi se dio republikanske stranke mogao odvojiti te bi tako nastala treća, relativno velika stranka na američkoj političkoj sceni. No, četvrtak je to, koliko se za sada čini, opovrgnuo i signalizirao da će stranka stati iza sada “svog” predsjednika. U Kongresu je Trumpu prvi domaćin bio Mitch McConnell, lider republikanske većine u Senatu, koji je sastanak nazvao “prvoklasnim”. Zatim je Trump došao do Paula Ryana, predsjednika Kongresa koji ga je izbjegavao u kampanji, a nakon sastanka je rekao: “Sada pričamo o tom kako da zavrtimo zemlju, osiguramo da se okrene i učinimo Ameriku opet velikom”. Citirao je Trumpov izborni slogan i tako jasno dao do znanja da se i on svrstava uz njega. Klasično političko “što je bilo, bilo je” kako bi se ostalo što bliže političkom središtu, uz pobjednika kako bi se sačuvao svoj položaj.
Bliski istok
No, iz Trumpova su tabora stigle i još oštrije poruke Bijeloj kući i samom Baracku Obami. Naime, pojavila se informacija da bi Obama pokušao do kraja svog mandata poduzeti neke korake kako bi ih ostavio dijelom svoje političke baštine, tako recimo podržati nove izraelsko-palestinske mirovne pregovore ili pred Kongres poslati sporazum o trgovini na Pacifiku. Jedan od Trumpovih suradnika, kojeg ugledni Politico navodi kao “savjetnika za nacionalnu sigurnost”, izjavio je: “Kad je riječ o velikim, transformacijskim pitanjima u kojima se stajališta predsjednika Obame i izabranog predsjednika Trumpa razilaze, ne mislim da bi bilo u duhu tranzicije da Obama nastavi inzistirati da se one provedu”.
Samo sitnice
Ukratko, Obama bi se trebao baviti sitnicama i čekati da preda vlast Trumpu pa je tako sve jasnije da će i ovaj prijenos vlasti biti “kvrgav”. Kad je riječ o sada pomalo zaboravljenom izraelsko-palestinskom sukobu, Trumpov je stav više nego jasan: “Izrael je jedna istinska demokracija i zaštitnik ljudskih prava na Bliskom istoku i svjetionik nade za bezbrojne ljude”, prenosi list Isreal Hayom.
Kad je, pak, riječ o mirovnim pregovorima, Trump je u potpunosti prihvatio izraelske stavove te istaknuo da će njegova administracija igrati “važnu ulogu u pomoći stranama da postignu pravedan, trajan mir”, ali da o mirovnom sporazumu dviju strana moraju direktno pregovarati. Potonje je stav Tel Aviva koji se snažno protivi ideji Francuske da pokrene posredne pregovore.
Trump je za jučer bio najavio još jedan bogat program, ali je detalje sačuvao za sebe.