Američki predsjednik Donald Trump razmatra različite opcije vojnih udara "protiv narkokartela koji djeluju u Venezueli", uključujući moguće napade unutar zemlje kao dio šire strategije usmjerene na slabljenje predsjednika Nicolása Madura, tvrde dobro informirani izvori za CNN.
Trump se morao braniti od kritika da takve akcije zapravo predstavljaju pokušaj rušenja režima. "Ne govorimo o tome [promjeni režima], nego o činjenici da su imali izbore koji su bili vrlo čudni, blago rečeno", rekao je Trump, misleći na sporne predsjedničke izbore prošle godine. Maduro je uzvratio pozivom SAD-u da poštuje suverenitet njegove zemlje: "Vlada SAD-a trebala bi odustati od svog plana nasilne promjene režima u Venezueli i cijeloj Latinskoj Americi te poštovati suverenitet, pravo na mir i neovisnost."
Narkoterorist
SAD je u posljednjim tjednima rasporedio značajnu vojnu snagu na Karibe, uključujući ratne brodove naoružane raketama Tomahawk, jurišnu podmornicu, zrakoplove i više od 4000 mornara i marinaca. Također, 10 naprednih borbenih zrakoplova F-35 poslano je u Portoriko, gdje marinci provode vježbe amfibijskog desanta. Administracija je Madura označila kao "narkoterorista" i udvostručila nagradu za njegovo uhićenje na 50 milijuna dolara.
Ranije ove godine Trump je ovlastio vojsku da provodi smrtonosne operacije protiv kartela označenih kao terorističke skupine. Prije nekoliko dana američka je vojska ubila 11 osoba u napadu na brod iz Venezuele za koji se tvrdilo da prevozi ilegalne narkotike. Brodom je navodno upravljao kartel Tren de Aragua, koji je administracija proglasila stranom terorističkom organizacijom i optužila ga za trgovinu ljudima i drogom. Međutim, nije pružen dokaz da su ljudi na brodu bili naoružani. Također, oni nisu u ratu sa Sjedinjenim Državama u tradicionalnom smislu te nemaju povijest izvođenja napada na SAD kakvu ima grupa poput Al Qaide.
Nekoliko stručnjaka za međunarodno i pomorsko pravo reklo je za BBC Verify da je napad možda bio nezakonit, podsjećajući da Konvencija UN-a o pravu mora zabranjuje miješanje u međunarodnu plovidbu osim u iznimnim slučajevima. Profesor Luke Moffett sa Sveučilišta u Belfastu naglasio je da se sila smije primijeniti samo razmjerno i nužno, a američke poteze ocijenio je "vjerojatno nezakonitima".
Državni tajnik Marco Rubio rekao je da SAD neće oklijevati napasti kartele "gdje god se nalaze" te potvrdio da je predsjednik naredio uništenje broda, a ne presretanje, uz napomenu da će se takve akcije ponavljati. Takve akcije moraju ispunjavati određene kriterije, prije svega trebaju biti u nacionalnom interesu i ne smiju dosegnuti razinu rata. Predsjednik, kao vrhovni zapovjednik, ima ovlasti provoditi vojne napade, ali ne može objaviti rat, što može učiniti samo Kongres.
Ranije ovog tjedna Maduro je mobilizirao venezuelsku vojsku, koja broji oko 340 tisuća vojnika, te pričuvu i pripadnike milicija, za koje tvrdi da premašuju osam milijuna. "Ako bi Venezuela bila napadnuta, odmah bi ušla u oružanu borbu", rekao je, osudivši ono što naziva "najvećom prijetnjom koju je naš kontinent vidio u posljednjih stotinu godina".
Tranzitna točka
Stručnjaci naglašavaju da Venezuela nije značajan proizvođač kokaina i da njezin udio u regionalnoj trgovini drogom nije presudan. "Glavni proizvođači su Kolumbija i Peru. Venezuela je više tranzitna zemlja, posebno za kolumbijski kokain", kaže za France24 Thomas Posado, predavač na Sveučilištu u Rouenu. Zapravo, Ekvador je danas primarna tranzitna točka za narkotike za Pacifik, ali njegov predsjednik Daniel Noboa je Trumpov saveznik, pa nema agresivnih politika protiv njega ili akcija protiv njegove zemlje. Podaci američke agencije za borbu protiv droge pokazuju da većina kokaina namijenjenog Americi sada putuje preko Pacifika, a ne Kariba. U 2019. godini, primjerice, tri četvrtine pošiljki išlo je pacifičkom rutom, u usporedbi s četvrtinom preko Kariba.
Procjene SAD-a govore da kroz Venezuelu godišnje prođe između 200 i 250 tona kokaina, dok je samo 2018. kroz Gvatemalu prošlo oko 1400 tona. Bivši američki veleposlanik Luis Moreno ocijenio je da Madurovi prihodi ovise o drugim izvorima, poput nafte, ali da venezuelske oružane snage zarađuju ogroman novac suradnjom s kolumbijskim trgovcima drogom.
Neprijateljska sila
Venezuelu u Washingtonu smatraju "neprijateljskom silom i saveznikom Rusije i Kine". Godine 2020. američki tužitelji optužili su Madura i 14 suradnika za urotu s kolumbijskim oružanim skupinama radi upotrebe kokaina kao oružja za "preplavljivanje" SAD-a. Iako nije dokazano na sudu, Washington Madura smatra vođom tzv. Kartela Sunca, labave mreže venezuelskih časnika i političara optuženih za profitiranje od krijumčarenja, ilegalnog rudarstva i koruptivnih ugovora. Sjedinjene Države imaju dugu povijest intervencija u Latinskoj Americi, često opravdavanu antikomunističkom retorikom, zaštitom američkih ekonomskih interesa ili borbom protiv kriminala.
Unatoč pojačanim napetostima SAD i dalje surađuje s venezuelskim dužnosnicima radi deportacijskih letova imigranata. Administracija predsjednika Trumpa također je nedavno obnovila licencu Chevronu za nastavak naftnih operacija u Venezueli, zemlji s najvećim iskoristivim i dokazanim rezervama sirove nafte na svijetu.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....