Intrigantno je koliko je malo domaćih i stranih medija posvetilo značajniju pažnju jučerašnjem upozorenju Rusije da će na bilo kakvo razmještanje američkog nuklearnog oružja u Velikoj Britaniji odgovoriti "eskalacijom", i to nakon zapadnih medijskih izvještaja o planovima za razmještanje nuklearnog oružja na britanskom teritoriju.
Prema pisanju ruske agencije Tass, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Marija Zaharova konstatirala je kako će u slučaju da Sjedinjene Države realiziraju planove za pozicioniranje nuklearnog oružja u Britaniji "…mi ćemo to tretirati kao eskalaciju, koja će dovesti do upravo suprotnog od postizanja hitnog zadatka uklanjanja svog američkog nuklearnog oružja iz Europe".
Nejasno je što točno znači ruska prijetnja, ali očigledno je da ima drugačiju i sasvim posebnu težinu jer je izrečena usred žestokog geostrateškog sukoba zapadnih liberalnih demokracija s Rusijom zbog invazije režima Vladimira Putina na Ukrajinu. Više britanskih medija izvijestilo je, naime, kako su US Air Force (američke zrakoplovne snage) namijenile 50-ak milijuna dolara za financiranje vojnog smještaja u britanskoj zračnoj bazi, a jezik koji je upotrijebljen u opisu razloga razmještaja većeg broja vojnog osoblja ukazivao je na upravljanje nuklearnim oružjem.
"Britanska antinuklearna skupina Campaign for Nuclear Disarmament (CND) izvijestila je da taj potez prijeti povratkom nuklearnog oružja u RAF Lakenheath, koji se nalazi 100 kilometara (62 milje) sjeverno od Londona, gdje je 110 američkih atomskih bombi bilo pohranjeno do njihovog uklanjanja 2008. nakon upornih protesta", podsjetio je Bloomberg.
Nejasni američki planovi
U Belgiji, Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji i Turskoj trenutačno je smješteno oko 150 američkih B-61 bombardera opremljenih s nuklearnim gravitacijskim bombama. Izvještaji koji su doveli do ruske reakcije odnosili su se na bazu RAF-a Lakenheath, kojom upravljaju američke zračne snage.
Nejasno je kakvi su točno planovi američkih zračnih snaga. No, nakon iskustva u Ukrajini - gdje je nakon diplomatskih tenzija došlo do ruske invazije - na drugačiji način treba gledati ruske prijetnje. Ako je dio diplomatske zajednice Zapada prije invazije na Ukrajinu procjenjivao (krivo) da nitko nije toliko lud da pokrene rat velikih razmjera zbog najava ukrajinskog ulaska u NATO savez, danas je očigledno da je ta procjena bila pogrešna. Stoga ‘diplomatske‘ poruke iz Rusije, kao i strateški vojni potezi zapadnih saveznika, imaju drugačiju težinu nego prije ukrajinskog sukoba.
Uostalom, ako ništa drugo, potrebno je zabilježiti prijetnju nuklearnom eskalacijom jer se radi o važnom pitanju za budućnost Europe, svijeta i čovječanstva. Zanimljivo je i pitanje imaju li Sjedinjene države tijekom ekstremno zategnutih globalnih geopolitičkih odnosa doista neke ‘strateške‘ nuklearne poteze na europskom teritoriju te kakvog ti potezi uopće imaju smisla, što je vrlo krupno političko pitanje.