Dok se Francuska oporavlja od strašne tragedije u kojoj je zbog rasnog i vjerskog fanatizma pobijeno sedam osoba, među kojima i troje male djece, u susjednoj Njemačkoj u tijeku je rasprava o uvođenju službenog registra neonacista. Osnivanje nacionalne baze neonacističkih i drugih radikalnih desničara potaknuto je nedavnim (i slučajnim) otkrićem skupine koja je diljem Njemačke godinama neometano ubijala strance. Registar osoba povezanih s islamskim terorizmom već postoji, a u njemu je 18.000 imena.
Zanemarena prijetnja
Prema procjenama stručnjaka, u Njemačkoj živi 25.000 osoba radikalnih, ultradesničarskih uvjerenja, od čega 5600 neonacista. Oko 10.000 ih se smatra nasilnima. Mržnja i napadi tih skupina, ranije uglavnom rezervirani za Židove i Rome, proširili su se na strance, najviše na muslimane. Vlada je, kažu analitičari, donedavno zanemarivala desničarske, “bijele” fanatike i fokusirala se na islamske radikale. No ubojstva imigranata u Njemačkoj i norveški slučaj Breivik naveli su ih da se ozbiljnije pozabave ovom opasnošću. Neonacistički registar, vjeruju njegovi predlagatelji, pomoći će u borbi protiv ultradesničarskog nasilja, iako mnogi stručnjaci imaju primjedbe.
Neonacistička ćelija, tzv. Nacionalsocijalističko podzemlje, od 2000. do 2007. neometano je ubijala građane stranog podrijetla. Članovi skupine - dva muškarca i jedna žena - otkriveni su kad su muškarci pronađeni mrtvi u automobilu, a žena zapalila stan u kojem su zajedno živjeli. Istražitelji su tada pronašli neonacističke propagandne materijale te velike količine eksploziva i oružja. Pogledavši snimke, shvatili su da su naišli na skupinu odgovornu za niz starih neriješenih ubojstava, za koje su njihovi kolege sumnjičili stranu mafiju ili čak rodbinu ubijenih. Međutim, iza “mafijaških” likvidacija stajali su mladi neonacisti iz gradića Jene u istočnoj Njemačkoj. Da propust bude veći, ta skupina krajem 90-ih trebala je biti uhićena zbog terorizma, no pobjegli su policiji i čitavo desetljeće živjeli bez ikakvih problema.
Kampovi
Zločin koji je počinilo tzv. Nacionalsocijalističko podzemlje samo je jedan u nizu zločina i napada iz mržnje počinjenih u Njemačkoj posljednjih godina. Nasilje ultradesnih skupina naglo se razbuktalo nakon ujedinjenja Njemačke u istočnom, siromašnijem dijelu zemlje. Stranci su tada postali žrtveni janjci teškog gospodarskog stanja i nezaposlenosti. Slično se događa i danas i stručnjaci kažu kako je očito oživljavanje makar simpatija prema ekstremnim skupinama ovakve vrste.
Neke od njih su militantne - javljeno je tako o kampovima za obuku neonacista u pograničnim područjima Češke. Prema državnim brojkama, u Njemačkoj je od 1990. zbog nasilja ultradesnice ubijeno 50 osoba, no neki izvori tvrde da se broj kreće oko 180 ubijenih.
Kancelarka Angela Merkel krajem prošlog mjeseca ispričala se obiteljima žrtava “trojke iz Jene”. Likvidacije imigranata nazvala je napadom na Njemačku i sramotom za zemlju. Koristila je iste riječi kao i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy nakon smrtonosnog napada na židovsku školu u Toulouseu.
Kriza potaknula mržnju
No Angela Merkel politiku multikulturalizma, kojoj se protive ultradesničarske skupine, javno je proglasila propalom. Stručnjaci kažu kako ne treba podcjenjivati opasnost koja prijeti od militantnih desničarskih skupina. Kao što je prošle godine izjavio francuski ministar vanjskih poslova Alain Juppe: “Desetljećima laskamo sami sebi da smo iskorijenili opasnost od unutarnjih sukoba na Starom kontinentu, no možda ne bi trebali biti tako uvjereni da smo u pravu. Nasilni nacionalizam uzdiže se diljem Europe usporedo s padom zaposlenosti, slabljenjem ekonomije i povratkom političkih ekstrema na vlast.”