Je li došlo do novog obrata u trakavici "mirovni pregovori o Ukrajini" nakon kratkotrajnog susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog pod impresivnim svodovima vatikanske bazilike Svetog Petra ili se nastavlja nepredvidiva "šarena laža" koja u nedogled oteže taj mučni tzv. pregovarački proces?
Naime, dogodila su se dva važna preokreta i pomaka, ali poznavajući ćudljivu nepredvidivost Donalda Trumpa i, pogotovo, licemjernu prijetvornost ruskog lidera Vladimira Putina, sve to treba ipak uzeti sa zrnom sumnje i opreza. Jer, na to nas je naučilo iskustvo dosadašnjeg tijeka razgovora o - pravednom - okončanju rata, odnosno ruske agresije na Ukrajinu. Recimo samo da je Zelenski kazao kako je Ukrajina spremna na potpuni i dugoročni prekid vatre koji bi garantirao da se ratna djelovanja neće obnoviti. Dakle, nakon vatikanskog sastanka moskovski umjereno režimski list Komersant navodi kako je Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov najavio da je Vladimir Putin, odnosno Rusija spremna na izravne pregovore s Ukrajinom "bez ikakvih prethodnih uvjeta". No, to ipak zahtijeva preciziranje, s obzirom na mnogo uvjeta koje su dosad iznosili kremaljski dužnosnici, pa i sam kremaljski despot Vladimir Putin.
Naime, znači li ta izjava o pregovorima "bez uvjeta" da Rusija odustaje od toga da neće pregovarati dok se ne ukinu makar neke ekonomske sankcije, da prihvaća razgovore o mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u, o dolasku međunarodnih mirovnih vojnih snaga za koje je govorila da "ne dolaze u obzir ni po koju cijenu", da neće inzistirati na razgovorima o statusu ukrajinskih područja koja je anektirala i priključila - Krimu, Doneckoj, Zaporiškoj, Hersonskoj i Luhanskoj oblasti - te da neće na pregovorima zahtijevati, kao dosad, da ukrajinske obrambene snage budu limitirane na određeni broj vojnika i oružja koje smiju posjedovati te da se provedu predsjednički izbori kako bi pregovarač s ukrajinske strane imao, kako kažu, potrebni legitimitet? Sve to je Rusija dosad iznosila kao svoje "preduvjete" da uopće sjedne za stol s predstavnicima Kijeva. Stoga izjava da "nema uvjeta" mora sadržavati i jasno da od svih prijašnjih uvjeta odustaju, odnosno da su svi oni predmet pregovora.
PROČITAJTE VIŠE Vladimir Putin je, izgleda, spreman na dogovor, curi sve više detalja: Ovo su ruski uvjeti za mir!
Isto tako, važna je stavka i hoće li - ako i kada počnu izravni pregovori - oružje zašutjeti te se pregovori voditi u atmosferi potpunog prekida vatre. No, dok iz Kremlja govore da su "spremni na pregovore bez uvjeta", prorežimski mediji "navezani" na Kremlj, poput agencija Lenta i Ria novosti, ipak pišu da "pregovorima treba pristupiti uvažavajući realnosti na terenu, odnosno bojnom polju" te da se mora znati "kuda prolazi granica".
Nadalje, drugi par rukava je novo ponašanje Donalda Trumpa. Naime, pregovori o početku pregovora vode se već puna tri mjeseca, a on je prvi put ozbiljnije ukorio Putina i Rusiju izrazivši sumnju - na što su ga upozoravali mnogi američki, europski, pa i neovisni ruski analitičari i mediji - da Putin "možda ne želi okončati rat".
Ta teza provlači se odavno i može naći čvrsto uporište u dosadašnjem ponašanju Moskve koja stalno oteže i ima primjedbe, poput one o legitimnosti Zelenskog čiji potpis na nekakav "mirovni sporazum" ne bi bio pravovaljan, ili traži garancije da Ukrajina neće ući u NATO i naoružavati se. Trump je prvi put izrazio i nezadovoljstvo, odnosno smatra, kako je rekao, nepotrebnima i suvišnima posljednja iznimno brutalna raketiranja uglavnom civilnih ciljeva u Kijevu, Sumiju, Odesi, Harkivu i Krivij Rihu. Wall Street Journal navodi kako je od njegovih bliskih suradnika doznao da je "Trump zbog toga vrlo ljut i bijesan na Putina".
PROČITAJTE VIŠE ‘Ovo je jedna od najsramotnijih epizoda u povijesti globalne diplomacije. Ukrajina će izabrati manje zlo!‘
Dok navodno pristaje na pregovore, Institut za ratne studije (Institute for the Study of War) objavljuje da se Rusija priprema za nove napade i ofenzive u ljeto i jesen 2025 godine. Istodobno najavljuje i nove ekonomske i financijsko-bankarske sankcije Rusiji ako vidi da otežu i ne žele mir. I Trumpov bliski suradnik Lindsey Graham, republikanski senator, na X-u je napisao da treba pritisnuti Rusiju i uvesti nove sankcije ako se Putin bude protivio sporazumu o prekidu vatre te čak najavio da će uvesti nove carine i svim zemljama koje od Rusije kupuju naftu, plin, uran i druge rude i minerale.
S druge strane, dok prigovara Putinu zbog "prekomjernog granatiranja", Trump navodi kako je neozbiljna ideja o tome da se Ukrajini trebaju vratiti izgubljena (misli na okupirane i anektirane regije) područja! Čak napada komentatora The New York Timesa koji o tome piše, nazivajući ga "netalentiranim" i "neznalicom".
Podsjetimo da je prema navodima američkih neovisnih medija, koji se pozivaju na izvore u Bijeloj kući, SAD spreman priznati de iure Krim ruskim (i na to nagovaraju Kijev), a ostale anektirane četiri regije (zasad) de facto ruskim teritorijem. Putin je navodno obećao Trumpu, preko njegova izaslanika Stevea Witkoffa s kojim se susreo već četiri puta, "da neće ići na osvajanje cijele Ukrajine" te da su se Rusi i Ukrajinci oko "ključnih točaka sporazuma već dogovorili", iako se ne zna oko kojih točno. I tu je potrebna mala digresija. Putin bi pristao da "ne osvaja cijelu Ukrajinu", ali ovih dvadesetak posto koliko sada kontrolira nije ono što bi njega zadovoljilo, pogotovo ako bi Kijev i Odesa ostali izvan njegova domašaja. Odnosno, njega bi zadovoljilo da priključi tih 20 posto samo u slučaju ako bi u Kijevu sjedio marionetski proruski predsjednik, a u Odesi, na samoj granici s Moldovom i u predvorju Rumunjske, bile utaborene ruske trupe.
Tu treba biti potpuno načisto - Putin neće odustati od toga da stavi šapu na veći dio Ukrajine koja će biti, poput Bjelorusije, u vazalnom i kolonijalnom odnosu prema Moskvi. Sve ostalo za Putina je poraz i gubljenje vremena, a ostvarenje tog cilja ili plana značilo bi da su sve susjedne zemlje, u prvom redu Moldova te istočne i sjeverne članice NATO-a i EU, pod izravnom ruskom ugrozom.
Što zapravo znači ovaj Trumpov blagi zaokret prema Putinu, vjerojatno ćemo doznati uskoro, kao i ovo novo oduševljenje Zelenskim za kojega je, podsjetimo, govorio da je diktator, izbacio ga je iz Bijele kuće i optužio da je kriv - podjednako kao i Putin, ali i Joe Biden - za rat. Vidjet ćemo je li došlo do obrata ili je to samo uobičajena promjena Trumpova raspoloženja. Sutra već možda bude dijametralno suprotno.
Komentari (4)