Putin ‘odrezao‘ Istanbul, naslućuju se njegove prave namjere, Kijev upozorava: ‘Pogledajte kako razmješta trupe...‘

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski vršio je pritisak na Vladimira Putina, naglašavajući da će sigurno otputovati u Istanbul, bez obzira na to tko će se pojaviti u Turskoj. I brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva pokušao je uvjeriti Putina da prisustvuje pregovorima. Lula, koji je trebao posjetiti Rusiju nakon regionalnog foruma u Kini, izjavio je jučer: "Pokušat ću razgovarati s Putinom. Ništa me ne košta reći: ‘Hej, druže Putine, idi u Istanbul i pregovaraj, dovraga‘".

Međutim, malo tko vjeruje da će ovi pokušaji rezultirati stvarnim pomakom - i nisu, budući da Putin u Istanbul ne ide.

Europske sankcije

Europski pritisci, kojima se Bruxelles hvali kao "ambicioznim mjerama za ograničavanje ruske sposobnosti vođenja rata", u stvarnosti će imati malo učinka. Sedamnaesti paket sankcija Europske unije, dogovoren u srijedu, uključuje proširenje crne liste tzv. flote u sjeni, koja se koristi za tajni prijevoz sankcionirane ruske nafte, a sankcionira i nove pojedince i subjekte povezane s ruskom vojnom i političkom elitom.

No, izvan briselskih okvira, sankcije se doživljavaju kao zakašnjele i nedovoljno učinkovite, razvodnjene pod pritiscima prokremaljskih država članica EU, Mađarske i Slovačke. Ograničeni vojni kapaciteti EU dodatno otežavaju njezinu sposobnost da vrši jaču vrstu pritiska na Rusiju, koji bi mogao biti potreban za prisiljavanje na ustupke.

PROČITAJTE VIŠE Božo Kovačević: ‘Zelenski je bio naivan, sada imamo dokaz u koliko je teškoj situaciji, kreću pregovori o kapitulaciji Ukrajine!‘

Stringer/Afp

Poziv Ukrajine i njezinih zapadnih saveznika na bezuvjetni prekid vatre suprotan je ruskom inzistiranju da se prvo pregovara o "temeljitim uzrocima" sukoba. Ukrajina traži privremeni prekid vatre kako bi se stvorio prostor za pregovore o širim pitanjima poput teritorijalnog integriteta i sigurnosnih jamstava.

Ruski stav, koji povezuje prekid vatre s političkim i vojnim razmatranjima, sugerira da ne traži brzi mir, već reorganizaciju europskog sigurnosnog okvira u svoju korist. I dok diplomacija nastoji pronaći izlaz iz pat-pozicije, Rusija nastavlja s vojnim napadima na strateške gradove, što pokazuje da Kremlj nije spreman zaustaviti rat. Ukrajinska vojska izvještava o novim sukobima na fronti i premještanju trupa, a ruske snage navodno napreduju u Donjeckoj oblasti, posebno u blizini Pokrovska i Toretska. Kijev već neko vrijeme upozorava na mogućnost ruske ofenzive koja bi im omogućila jaču pregovaračku poziciju.

Ukrajinski analitičar Oleksandr Kovalenko u komentaru za azerbejdžansku novinsku agenciju APA ističe da Rusija priprema veliku ljetnu ofenzivu i da su sve diplomatske inicijative samo iluzija. Podsjeća na prošla iskustva, poput neuspjelih primirja za Uskrs, koja su dodatno narušila povjerenje u ruske pregovaračke namjere. "Rusija nije spremna na smislene pregovore, a njeni ultimatumi i nevoljkost da shvati neprihvatljivost svojih zahtjeva jasno ukazuju na to da traži vojna, a ne diplomatska rješenja", naglašava.

Vladimir Putin i Luiz Inacio Lula da Silva

Maxim Shemetov/Afp

Prilagodba stava

Trump je izrazio podršku pozivu na 30-dnevni prekid vatre. Međutim, njegovi naknadni komentari, koji sugeriraju da bi Ukrajina odmah trebala pristati na Putinov prijedlog, kompliciraju situaciju. Zelenski, svjestan važnosti održavanja američke podrške, bio je prisiljen prilagoditi svoj stav i pozvati na izravne razgovore s Putinom u Turskoj.

U svjetlu moguće slabije zapadne podrške Ukrajini i nedostatka jasne vojne strategije, diplomacija se sve više čini orijentiranom na poziranje, a ne na stvarna rješenja. Iako bi sastanak u Istanbulu mogao postaviti temelje za budući dijalog, duboke podjele oko ključnih pitanja poput teritorijalnog integriteta, uvjeta primirja i sigurnosnih jamstava neće se lako i brzo riješiti.