"Nismo mi započeli ovaj rat. Sada je lopta u potpunosti u dvorištu kijevskog režima i njegovih europskih sponzora."
Ovo je tek jedna od poluistina ili potpunih laži koje je izgovorio ruski predsjednik Vladimir Putin 19. prosinca na svojoj godišnjoj "Izravnoj liniji", već 22. po redu.
Odgovarao je na pitanja novinara i ruskih građana, sve je trajalo više od četiri sata i, kao nekadašnji KGB-ovac, opet je manipulirao istinom, poput gornje izjave kako "Rusija nije započela rat", iako je još 2014. okupirala Krim i pola Donbasa, a 24. veljače 2022. započela otvoreni rat s namjerom uništenja samostalne Ukrajine. Evo koje je još neistine izrekao Putin.
Europi je poručio da može biti mirna i da "neće biti operacija, ako se prema nama odnosite s poštovanjem. Poštovat ćete naše interese, baš kao što smo mi oduvijek pokušavali poštovati vaše. Ako nas ne prevarite, kao što ste učinili sa širenjem NATO-a na istok."
Međutim, izvješća američkih obavještajnih službi iz rujna ove godine upozoravaju da ruski vladar namjerava zauzeti cijelu Ukrajinu, ali i povratiti dijelove Europe koji su pripadali bivšem Sovjetskom ‘carstvu‘, objavio je Reuters, na osnovi razgovora sa šestoricom visokopozicioniranih pripadnika obavještajne zajednice SAD-a.
Američki zaključci nisu se promijenili od početka Putinove potpune invazije 2022. godine. Prema izvorima, oni se uvelike podudaraju sa stavom europskih čelnika i obavještajnih agencija da on želi preuzeti cijelu Ukrajinu i teritorije bivših sovjetskih republika, uključujući članice NATO-a.
Ruske vlasti i sam Putin više su puta navodili razne razloge za invaziju na Ukrajinu. Ciljevi su obično navedeni kao "demilitarizacija" i "denacifikacija" Ukrajine, premda nitko nije objasnio što se pod tim misli. Među navedenim razlozima bila je zaštita stanovništva Donbasa od "genocida", zaštita ruskog govornog stanovništva općenito i potreba sprječavanja pojave NATO-a na ruskim granicama.
Koliko je uspio vidi se po tome da se Finska pridružila NATO-u nakon početka rata, udvostručivši duljinu zajedničke granice Rusije sa Savezom. Osim toga, sve do sada, ni sam Putin ni itko drugi još nije naveo nedostatak "poštovanja" Zapada kao razlog za rat protiv Ukrajine.
Iduća Putinova neistina glasi: "Obećanja koja su nam dana u vezi s neproširenjem NATO-a se ignoriraju. Opet smo prevareni, bilo je nekoliko valova širenja NATO-a, pomicanje vojne infrastrukture prema našim granicama izazvalo je, i nastavlja izazivati, našu legitimnu zabrinutost."
U stvarnosti, "prekršeno obećanje" da se NATO neće širiti na istok jedna je od Putinovih omiljenih teza, koju redovito ponavlja. Prava istina jest da se to nikada nije dogodilo, ni u obliku pravno obvezujućih obveza, pa niti javnih obećanja zapadnih čelnika. Takvi su prijedlozi doista izneseni tijekom pregovora zapadnih zemalja sa SSSR-om o uvjetima ponovnog ujedinjenja Njemačke, ali zapadni su čelnici u konačnici uspjeli izvući ustupke od Mihaila Gorbačova čak i bez jamstava o neproširenju.
Sljedeća neistina ruskog predsjednika jest ona kada je ustvrdio da Rusija nije protiv mira, jer Ukrajina i Europa ustrajavaju na nastavku rata: "Reći da nešto odbacujemo apsolutno je netočno i nema nikakve osnove. Lopta je u potpunosti u dvorištu naših zapadnih protivnika, vođa kijevskog režima i, prije svega, njihovih europskih sponzora", kazao je Putin.
Ovo je klasičan primjer manipuliranja pomoću poluistina. Naime, Rusija doista izričito ne odbacuje ideju mira i sudjeluje u pregovorima, ali do sada nije pokazala spremnost na bilo kakve ustupke. Kremlj odbija čak i zamrzavanje sukoba duž postojeće linije bojišta, iako bi to značilo efektivno priznavanje kontrole Rusije nad osvojenim teritorijima.
Štoviše, u petak je Putin još jednom ponovio da je svoje zahtjeve za mir iznio prošlog ljeta – i da se nisu promijenili. Podsjetimo, 2024. godine zahtijevao je potpuni prijenos četiriju ukrajinskih regija (Donjecke, Luganske, Hersonske i Zaporiške) Rusiji, uz međunarodno priznanje. Realnost je takva da čak i usred tekuće ruske vojne ofenzive i nesigurne situacije ukrajinskih oružanih snaga, Ukrajina vjerojatno neće prihvatiti te uvjete.
Kako je otkrio nezavisni portal Meduza, Putin je muljao i kada je govorio o situaciji u Rusiji, prikazujući je boljom nego što stvarno jest. Ustvrdio je kako deficit saveznog proračuna iznosi 2,6% BDP-a, ali 2026. će biti 1,6%, a tijekom sljedeće tri godine ne bi trebao biti veći od 1,5%. "Najvažnije je da smo uspjeli, i moramo odati priznanje vladi, odradili su sjajan posao. Uspjeli smo uravnotežiti proračun, a kvaliteta tog uravnoteženja je na razini iz 2021., a to je vrlo važan pokazatelj stabilnosti gospodarstva i financijskog sustava države", njegove su riječi.
Putin je izostavio činjenicu da su ruske vlasti uspjele "uravnotežiti proračun" usred ekstremnih ratnih troškova (11 bilijuna rubalja 2025.) jer su povećale poreze. Počevši od 2026. godine, osnovna stopa PDV-a povećat će se s 20 na 22 posto, a Ministarstvo financija izričito je priznalo da će se novac koristiti za jačanje "obrane i sigurnosti" – drugim riječima, za rat. Putin je tijekom svojeg izravnog obraćanja povećanje nazvao "privremenim".
Putin je muljao i u vezi s ograničenjima mobilnog interneta zbog kojih Rusija sliči na Iran. Prema njemu, ograničenja su povezana s potrebom osiguranja sigurnosti i smanjenja rizika od ukrajinskih udara dronovima.
U stvarnosti, u ruskim pograničnim regijama koje Ukrajina svakodnevno napada dronovima, redoviti prekidi mobilnog interneta doista se mogu objasniti sigurnosnim problemima jer operateri dronova primaju podatke putem mobilnih mreža. No do kraja 2025. godine nestanci interneta postali su redoviti u regijama Urala, Sibira i Dalekog istoka, uključujući i one koje dronovi nikada nisu posjetili. Razlog je jednostavan – Putinov režim pokušava onemogućiti dotok nezavisnih informacija do Rusa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....