Rusija se bori na dva fronta; prvi je, razumije se, postizanje vojnih ciljeva u Ukrajini, a drugi je onaj koji se tiče svih napora da potkopa zapadnu potporu Kijevu. Kijevska protuofenziva ne postiže očekivani napredak, a upitno je bi li se ostvarili i dosadašnji skromni dobici da nije bilo stalne opskrbe vojnih pošiljki koje Kijev prima sa Zapada, piše britanski The Telegraph.
Ukrajinski ratni napori uskoro će dobiti poticaj u vidu američkih glavnih borbenih tenkova Abrams - koji bi trebali stići na bojište nekad sljedećeg mjeseca. To bi Ukrajincima svakako trebalo donijeti značajnu prednost. S druge strane, ruski napori da izazovu podjele unutar zapadnog saveza nisu uspjeli postići rezultat koji se u Kremlju priželjkuje, čak iako entuzijazam nekih zemalja NATO-a prema održavanju potpore Kijevu opada. Da entuzijazam opada, moglo se vidjeti i na prošlomjesečnom summitu NATO-a u Vilniusu, gdje su pokušaji Ukrajine da osigura buduće članstvo - odbijeni. Sugestija koju je naknadno iznio visoki dužnosnik NATO-a, da će Ukrajinci prvo morati ustupiti dio svog teritorija Moskvi predstavlja precizniju sliku onoga što neki čelnici NATO-a stvarno misle. I sve to unatoč činjenici da je kompromitiranje teritorijalnog integriteta Ukrajine potpuno neprihvatljivo ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji je tu ideju odbacio kao "smiješnu".
Kako navodi Telegraphov komentator i stručni analitičar, Con Coughlin, ankete javnog mnijenja u Europi jasno identificiraju sve veću podjelu između onih građana koji se žele solidarizirati s Ukrajinom - i onih koji pogođeni krizom troškova života podupiru solomunsko rješenje za zelenim stolom, a koje bi uključivalo neku varijantu onoga što je Kijevu predloženo od strane visokog čelnika NATO-a. Ovaj rascjep plodno je tlo za Kremlj, piše Coughlin.
U takvim okolnostima, nije iznenađenje što Kremlj intenzivira svoje špijunske operacije protiv Zapada. Što više obavještajnih podataka i informacija Kremlj može prikupiti, to će biti bolje opremljen za sijanje podjela i razdora.
Britanski obavještajni dužnosnici upozoravaju da sada u Britaniji i Europi djeluje više ruskih špijuna nego u bilo kojem trenutku od Hladnog rata. U isto vrijeme došlo je do značajnog porasta neprijateljske ruske aktivnosti protiv ključne zapadne infrastrukture, kao što je mapiranje ključnih komunikacijskih i energetskih mreža koje mogu biti ciljane u slučaju eskalacije napetosti s Moskvom.
Nedavno je otkrivena flota ruskih špijunskih brodova kako djeluju u Sjevernom moru gdje se sumnjalo da identificiraju moguće mete za sabotažne operacije. Ruski pokušaji testiranja spremnosti britanske protuzračne obrane, u međuvremenu, rezultirali su RAF-ovim Typhoonima koji su poletjeli da presretnu ruske bombardere ranije ovog tjedna.
Kao bivši viši časnik u obavještajnoj službi KGB-a Sovjetskog Saveza, Vladimir Putin posebno razumije vrijednost visokokvalitetnih obavještajnih podataka, što bez sumnje objašnjava nedavni porast aktivnosti zapadnih sigurnosnih snaga s ciljem ometanja moskovskih operacija prikupljanja obavještajnih podataka.
Ovotjedno uhićenje trojice članova osumnjičenog ruskog špijunskog lanca nakon britanske protušpijunske operacije događa se u pozadini drugih uhićenja koja se provode diljem Europe. Prošlog je tjedna njemački vojni časnik za nabavu uhićen nakon što je optužen da je odavao tajne Moskvi, dok je službenik Njemačke vanjske obavještajne službe (BND) uhićen pod sličnim optužbama prošlog prosinca. Zaštitar koji radi u britanskom veleposlanstvu u Berlinu osuđen je na 13 godina zatvora u veljači nakon što je priznao krivnju za prosljeđivanje "značajne količine materijala" Moskvi.
Općoj perspektivi svakako ne pomaže situacija da više od 50 posto europskih kompanija koje su poslovale u Rusiji prije rata nastavljaju poslovati s tom zemljom. Pad vrijednosti rublje, koja je od studenog pala za 40 posto, što je natjeralo središnju banku da podigne kamatne stope na nevjerojatnih 12 posto, svjedoči o učinkovitosti režima sankcija uvedenih protiv Rusije u nakon invazije na Ukrajinu. Ipak, te sankcije sigurno potkopava inzistiranje vodećih europskih kompanija, poput britanske grupe Unilever, da nastave s poslovanjem u zemlji.
Spremnost velikih europskih koncerna da nastave poslovati s Moskvom ne potkopava samo učinkovitost međunarodnih sankcija. To šalje još jedan signal Kremlju da bi moglo postojati značajno biračko tijelo unutar europske elite koje vjeruje da dogovor s Rusijom bolje služi njihovim interesima nego što to čini potpora Ukrajini da kao pobjednik izađe iz gorkog sukoba, zaključuje britanski Telegraph.