Alarm u Rusiji: ‘Dolazi prva stvarno teška godina...‘; Njemački stručnjak: ‘U najgoroj su situaciji od početka rata!‘

Poznata nepoznanica čije bi rješenje moglo utjecati na pregovore o miru/primirju/prekidu vatre u Ukrajini stanje je ruske privrede. Utjecalo bi kad bi SAD taj podatak zanimao – podatak o snazi i održivosti ruskog gospodarstva svim bi pregovaračima, ozbiljnim, ne Steveu Witkoffu i Jaredu Kushneru, predstavljao važan argument jer bi predviđanja slabljenja omogućila pritisak na rusku stranu, ali to nije cilj. Taj je podatak zato važan Europi i Kijevu kako bi se mogli raditi planovi ako, što je i dalje izvjesno, ne dođe do ikakvog pomaka glede mirovnog plana.

Ruske snage i u utorak su napale Ukrajinu projektilima i besposadnim letjelicama u širokom rasponu, što se može tumačiti kao potvrda snage i beskrupuloznosti jer traju pregovori, ali i kao pokušaj da se Kijev prisili na ustupke prije nego što ruska ekonomska moć počne pokazivati znakove slabosti.

Gubitak europskog tržišta

Konstanta koja slabi rusko gospodarstvo gubitak je europskog tržišta za prodaju energenata: potražnja je bila velika, cijena na razini svjetskih, isplata redovita i u čvrstoj valuti. Moskva naftu prodaje Kini i Indiji, ali uz popust, a pad cijena nafte ove godine (u utorak je barel referentnog tipa Brent bio 62 dolara, uz porast zbog američke blokade Venezuele) dodatno je smanjio prihode: ruski tip nafte Urals prodaje se u prosincu uz popust od 12 do 25 dolara po barelu, na što utječe stupanje na snagu sankcija EU-a koje su definirale da najviša cijena barela nafte koji Rusija prodaje može biti 47,60 dolara.

Grupa NB8 svjesna je da je sljedeća Putinova meta. A u Mađarskoj se priprema scenarij koji će jako zanimati Hrvatsku

Putin je potvrdio da će rast ove godine biti 1 posto, znatan pad u odnosu na prve tri godine rata kad je privredni uzlet bio oko 4 posto unatoč sankcijama, što se tumači, generalno, preoblikovanjem ekonomije u ratni mod.

Banka Rusije, središnja financijska institucija, 19. prosinca tumači da se “gospodarstvo i dalje vraća na uravnoteženu putanju rasta”. Tog je dana referentne kamatne stope spustila za 50 baznih poena na 16 posto, tumačeći da je došlo do smanjenja inflacije, 6,6 posto u studenom; cilj je 4 posto (Putin očekuje do kraja godine 5,7 posto). Banka upozorava da su se inflacijska očekivanja posljednjih mjeseci blago povećala: “U posljednjih nekoliko mjeseci volatilne stavke znatno su utjecale na dinamiku trenutnog rasta cijena. Te stavke uključivale su motorno gorivo, kao i voće i povrće.” Volatilnost cijena motornog goriva posljedica je ukrajinskih napada na ruske rafinerije.

Putin tumači da je usporavanje rasta bilo namjerno kako bi se “održala kvaliteta gospodarstva i makroekonomski pokazatelji”. Agencija S&P upozorava u bilješci od 1. prosinca da je Indeks menadžera nabave (PMI) pao na 48 bodova s 55 početkom 2024. godine (iznad 50 pokazuje povećanje ekonomske aktivnosti, niže od toga srozavanje), što je šesti mjesečni pad uzastopno. “Ruska ekonomija imala je koristi od mnogih pozitivnih čimbenika, poput visokih globalnih cijena roba i potrošačkog buma. Većina tih čimbenika nestala je i zato se Rusija trenutačno nalazi u najgoroj situaciji od početka rata", rekao je Janis Kluge, ekonomist Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP), The Washington Postu.

The Financial Times navodi da su plaće u studenom porasle 6,9 posto, što znači da su ostale na istoj kupovnoj razini zbog inflacije. U siječnju je rast bio 18,9 posto. Putin je priznao pad plaća, ali smatra da je i dalje riječ o solidnom stvarnom prihodu. “Korigirane za inflaciju, stvarne plaće porasle su za 4,5 posto”, što se odnosi na razdoblje od početka godine.

"Usporavanje rasta plaća znači da će ih slijediti i drugi pokazatelji, uključujući razine potrošnje i s njima povezane poreze. Takav će razvoj dodatno povećati pritisak na državne financije”, rekla je Elina Ribakova, stručnjakinja za rusko gospodarstvo na Kijevskoj školi ekonomije, The Financial Timesu. “Rusija postaje ovisnija o oporezivanju jer su joj prihodi od energije, dugo okosnica gospodarstva, smanjeni zbog sankcija i niskih cijena nafte”, pišu Anastasia Stognei i Chris Cook u FT-u.

Cijeli pregovarački proces je pod apsolutnom kontrolom Putina, a Trumpov nesposobnjaković je novi junak Moskve

Rusija i dalje ima stabilan deficit, 2,6 posto (sada ispod hrvatskog, koji se popeo na 2,9 posto), a javni dug je nizak, 17,7 posto. Putin nije izostavio navesti da je Rusija, prema paritetu kupovne moći (PPP), četvrta na svijetu iza Kine, SAD-a i Indije. Što ne potvrđuje ekonomsku moć, nego niske cijene koje omogućavaju stanovništvu da za istu svotu novca kupi više.

“Rusija će potrošiti 5,1 posto BDP-a na rat u Ukrajini 2025. godine,” rekao je 17. prosinca ruski ministar obrane Andrej Belousov, što je prva službena procjena za tu godinu. Riječ je o iznosu oko 138 milijardi dolara. Ukupno će Ministarstvo obrane potrošiti 7,3 posto BDP-a, uključujući neratnu potrošnju. Uz pad prihoda od energenata riječ je o snažnom ekonomskom pritisku na proračun koji se nastavlja jer se kraj agresije ne vidi.

Stratfor upućuje na odluku lidera Euroazijskog gospodarskog saveza (EAEU) 21. prosinca kojom su odobrili "diferencirani" okvir zajedničkog financijskog tržišta. Takva odluka naglašava smanjenu moć Rusije, tumači agencija, jer je Moskva prihvatila neujednačenu brzinu integracije umjesto da riskira otuđenje članica insistiranjem na nadnacionalnoj regulatornoj kontroli. Moskva nije forsirala jer “osiguravanjem da partnerski bankarski sektori zadrže pristup zapadnoj financijskoj infrastrukturi čuva ključne posrednike potrebne za održavanje paralelnih tokova uvoza”, objašnjava Stratfor. Članice EAEU-a, Kirgistan, Kazahstan, Bjelorusija i Armenija, važan su kolateralni kanal uvoza sankcioniranih proizvoda u Rusiju.

Neće slamka slomiti leđa devi

Brojke govore da Rusija ulazi u teško ekonomsko razdoblje, što je izvjesno razlog zašto je Putin pristao pregovarati. Eskalacija napada na Ukrajinu u prosincu ima vojne razloge, ali dio su taktike kojom Kremlj želi prisiliti Kijev na teritorijalne ustupke kako bi uslijedio predah tijekom kojeg bi se Rusija oporavila uz suradnju sa SAD-om. Ukrajina je također u nezavidnom ekonomskom položaju.

The Washington Post dobro zaključuje: “Unatoč sve većim poteškoćama s kojima se suočava stanovništvo, malo tko u moskovskoj eliti očekuje da će se gospodarske teškoće pretvoriti u društvene nemire ili da će to utjecati na Putinove kalkulacije. Međutim, sljedeća godina bit će prva teška godina vojne operacije”, rekao je ruski akademik blizak visokim diplomatima. Jednako razmišlja i Maria Snegovaya iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS): "Ako pogledate samu ekonomiju, ona neće biti slamka koja lomi devi leđa. Nije katastrofalno. Time se i dalje može upravljati."

Dodao bih važan korolar: kineski ministar vanjskih poslova Wang Yi u srpnju je u Bruxellesu rekao da Peking ne može dozvoliti ruski poraz u Ukrajini.