Gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, Sjedinjene Američke Države, Europa i Ukrajina dogovorile su sigurnosna jamstva čiji je cilj spriječiti novi rat.
Riječ je o obvezama zaštite Kijeva, sličnim onima koje obvezuje NATO članice u slučaju napada na jednu od njih, koje su američki dužnosnici, nakon dvodnevnih pregovora u Berlinu, opisali kao ‘platinasti standard‘.
Detalji zasad nisu javni, no Washington želi da sporazum ratificira Senat kako bi postao pravno obvezujući, slično obrambenim ugovorima koje SAD ima s Japanom i Južnom Korejom, piše Telegraph.
Konačno se pojavio čovjek koji je odlučio zaigrati na sve ili ništa i vratiti Europu u igru!
Za razliku od tih sporazuma, ne predviđa se slanje američkih kopnenih snaga u Ukrajinu. Umjesto toga, planirana je američki predvođena misija koja bi nadzirala prekid vatre i posredovala u sporovima, s ciljem sprječavanja nove eskalacije.
Slanje vojske nije realno
Ako bi došlo do ponovne ruske agresije, SAD bi morao odlučiti hoće li vojno intervenirati. Diplomatski izvori navode da je zračno djelovanje daleko izglednija opcija od slanja vojske na teren. U tom scenariju, F‑35, krstareće rakete Tomahawk ili slični sustavi, raspoređeni unutar NATO‑a, mogli bi se koristiti za protunapade u slučaju kršenja primirja. Preventivni udari smatraju se malo vjerojatnima zbog rizika šireg sukoba.
Američka vojna snaga bila bi nadogradnja na planove europske ‘Koalicije voljnih‘, predvođene Velikom Britanijom i Francuskom. Ta koalicija predlaže raspoređivanje multinacionalne snage za stabilizaciju, čija bi zadaća bila obuka ukrajinske vojske, nadzor zračnog prostora i osiguravanje pomorskih ruta u Crnom moru.
U zajedničkoj izjavi europskih čelnika navodi se da bi snage pomagale u obnovi ukrajinskih oružanih snaga, zaštiti neba i sigurnosti mora, uključujući djelovanje unutar Ukrajine.
Ukrajina je dobila što je htjela, val optimizma zapljusnuo Europu
Europski izvori pritom priznaju da bi kopnene snage mogle služiti i kao ‘okidač‘, odnosno prva linija obrane u slučaju ruske ofenzive, iako još nema dogovora o pravilima njihova djelovanja.
Kijev je mjesecima inzistirao na jasnim američkim jamstvima, a aktualni prijedlog, koji se povezuje s mirovnim inicijativama Donalda Trumpa, sada im to i nudi. Jamstva uključuju i obnovu ukrajinske vojske u tzv. ‘čeličnog dikobraza‘, snagu dovoljno jaku da obeshrabri buduće napade.
Ukrajina - prva linija obrane
Glavni tajnik NATO‑a Mark Rutte poručio je da je Ukrajina ‘prva linija obrane‘ te naglasio da njezine oružane snage moraju ostati sposobne suprotstaviti se ruskoj agresiji i dugoročno.
Prema nacrtu mirovnog plana u 20 točaka, ukrajinska vojska bila bi ograničena na oko 800 tisuća pripadnika, što se tumači kao kompromis prema ruskim zahtjevima. Istodobno, ne bi bilo ograničenja u vrsti naoružanja koje Ukrajina smije koristiti za vlastitu obranu.
Unatoč optimizmu u Kijevu i europskim prijestolnicama, među diplomatima raste sumnja da će Vladimir Putin pristati na ovakav sporazum, osobito jer uključuje jamstva nalik članku 5 NATO‑a.
‘U jamstva za Ukrajinu treba uključiti mirovnjake pod europskim vodstvom‘
Iako Ukrajina zasad neće postati članica Saveza, ponuđena jamstva predstavljaju ozbiljnu prepreku ruskim ambicijama da Kijev vrati u svoju sferu utjecaja.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da očekuje dodatne sankcije i isporuke oružja ako Moskva odbije mirovni sporazum.
- Ako su Sjedinjene Države spremne dati sigurnosna jamstva i reagirati ako ih Putin prekrši, onda se postavlja pitanje, po čemu je to bitno drugačije od situacije u kojoj on uopće ne želi završiti rat, zaključio je Zelenski.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....