Njegovo ime upisano je u povijest najvećih medicinskih dostignuća 20. stoljeća. Dr. Robert Jarvik bio je glavni dizajner umjetnog srca Jarvik-7 koje je 2. prosinca 1982. godine u Medicinskom centru Sveučilišta Utah transplantirano Barneyju Clarku, teško bolesnom zubaru iz Seattlea koji se dobrovoljno prijavio za revolucionarni eksperiment. Clarku je umjetno srce produljilo život još 112 dana.
Robert Koffler Jarvik (72) rođen je u Midlandu u Saveznoj državi Michigan u liječničkoj obitelji. Od 1964. do 1968. godine studirao je arhitekturu na Sveučilištu Syracuse, a zatim je studirao medicinu na Sveučilištu Bologna, da bi nakon dvije godine upisao studij biomehanike na Sveučilištu New York gdje je 1971. godine magistrirao. Zatim se pridružio laboratoriju za razvoj umjetnih organa koji je na Sveučilištu Utah vodio prof. Willem Kolff, porijeklom Nizozemac. Upravo u suradnji s Kofflerom razvio je umjetno srce Jarvik-7. Uređaj Jarvik-7 bio napravljen od aluminija i plastike, a trebao je zamijeniti klijetke srca. Zadaća mu je bila, baš kao i pravom srcu, pumpati krv i tako tijelo opskrbiti kisikom. Dvije gumene dijafragme, zamišljene da oponašaju otkucaje, odnosno nadimanje i sažimanje, pokretao je vanjski kompresor spojen cijevima.
Nakon što mu je njegova inovacija donijela svjetsku slavu, Robert Jarvik utemeljio je 1988. godine u New Yorku kompaniju Jarvik Heart Inc. u kojoj je nastavio s razvojem različitih varijanti umjetnog srca, primjerice Jarvik 2000 i Jarvik 2015. Posljednjih 15-ak godina posebno je posvećen razvoju minijaturne srčane pumpe namijenjene djeci koja pate od kardiomiopatija. Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) dala je zeleno svjetlo za kliničku studiju s njegovim najnovijim uređajem Jarvik 15 mm namijenjenog najmlađim pacijentima. U međuvremenu, taj je uređaj već iskušan u Italiji. Tako su nedavno talijanski mediji objavili kako je kardiokirurg dr. Antonio Amodeo iz Dječje bolnice Bambino Gesu (Dijete Isus) u Vatikanu pomoću minijaturnog srca Jarvik 15 mm spasio život trogodišnjoj djevojčici koja pati od dilatacijske kardiomiopatije.
Dr. Robert Jarvik boravio je početkom tjedna u Hrvatskoj gdje je posjetio Kliniku za kardijalnu kirurgiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb nakon čega je dao intervju za Jutarnji list.
Koji je razlog vašeg dolaska u Zagreb?
- Došao sam ovdje kako bih savjetovao pri ugradnji Jarvik 2000 implantata jednom ovdašnjem pacijentu. Danas je na KBC Zagreb bila operacija ugradnje implantata i ja sam na njoj bio prisutan kao konzultant. Znam da je kardiokirurgija u vašoj zemlji koncentrirana u nekoliko medicinskih centara, a klinika koju sam danas posjetio je velika i moderna. Od vaših kardiokirurga već sam ranije upoznao profesora Bojana Biočinu, a danas sam stekao dobre dojmove i o ostalim liječnicima.
Diljem svijeta poznati ste kao izumitelj medicinskih uređaja. Kad ste spoznali interes za medicinu?
- Kad sam bio u srednjoj školi, a to je bilo prije više od 50 godina, zainteresirao sam se za razvoj medicinskih instrumenata. Moj je otac bio liječnik i vodio me sa sobom da gledam operacije. To me je jako zaintrigiralo pa sam još kao tinejdžer počeo dizajnirati medicinske instrumente.
No, i vaš stric Murray Jarvik bio je poznati liječnik i izumitelj?
- Da, moj stric se zanimao za različite aspekte farmakologije te je izumio nikotinski flaster koji je danas u širokoj uporabi.
No, u mladosti vas je zanimala i arhitektura, zar ne?
- Zanimala me arhitektura jer sam imao prijatelja čiji je otac bio arhitekt. Činilo mi se to kao zanimljivo područje, ali to nije bila arhitektura na velikoj skali poput primjerice velikih projekata gradnje zgrada u New Yorku na kojima su angažirane stotine ljudi. Nikad me nije zanimalo nešto takvo, više sam zamišljao da budem arhitekt u nekom malom gradu gdje bih dizajnirao zgrade u skladu s prirodom. Kad sam došao u koledž, upisao sam arhitekturu, no tada se moj otac razbolio. Imao je srčanih problema pa sam arhitekturu zamijenio medicinom. Prije toga sam diplomirao zoologiju.
Kad ste razvili umjetno srce Jarvik-7? To je bilo u suradnji s dr. Kolffom?
- To je bilo 1971. godine kad sam se pridružio laboratoriju dr. Willema Kolffa u Odjelu za umjetne organe Medicinskog centra Utah. Dr. Kolff je prethodno već bio uključen u razvoj umjetnog bubrega. Stekao je ime ‘oca umjetnih organa’ jer je sudjelovao u razvoju različitih vrsta instrumenata za razne bolesti. Počeo je 1940-ih godina tijekom nacističke okupacije Nizozemske. Razvijao je u tajnosti prve dijalizatore, a većina pacijenata je umrla. Prvi koji je preživio bio je 16. pacijent jer je promijenio način tretmana. Frustriran što je toliko pacijenata umrlo, spoznao je da za dijalizu treba više vremena i unaprijedio je svoj instrument. Uspio je kod pacijentice koja je bila u bubrežnoj komi. Postoji anegdota oko toga jer kad se žena probudila iz kome prvo je rekla da će se rastati od svoga muža.
Što je Jarvik-7?
- Jarvik 7 je pumpa za krv, to je nadomjestak za srce. Kao što je poznato, srce ima dvije pretklijetke i dvije klijetke. Jarvik-7 nadomješta samo klijetke, ali se naziva potpunim umjetnim srcem jer bez bilo kojeg drugog izvora energije pumpa krv. Jarvik-7 startao je s intencijom za permanentnu uporabu, dakle nije planiran za uporabu koja uključuje kasniju transplantaciju srca.
Je li Jarvik-7 još uvijek u uporabi u američkim medicinskim centrima?
- Jarvick-7 preuzela je kompanija CardioWest koja je ime uređaja promijenila u SinCardia i malo ga unaprijedila. Dakle, umjetno srce SinCardia vrlo je, vrlo slično onome što je bio Jarvik-7.
Sjećate li vremena iz prosinca 1982. godine kad je prvo umjetno srce Jarvik-7 ugrađeno Barneyju Clarcku?
- Bilo je to vrlo uzbudljivo vrijeme. Ljudi nisu znali što će se uistinu dogoditi pacijentu s umjetnim srcem jer smo dotad Jarvik-7 isprobali samo na životinjama. Dr. Clarck je prije operacije bio jako slab, nije se očekivalo da će preživjeti još tjedan dana. Dakle, odlučio se za umjetno srce kad za njega nije bilo druge mogućnosti. Ugradnja umjetnog srca Jarvik-7 privukla je veliku medijsku pozornost u cijelom svijetu. Mislim da je razlog tome što su mediji u to vrijeme počeli s posebnim interesom pratiti medicinske teme. Ugradnja umjetnog srca je bila jedna od priča koje su zorno pokazivale kako medicina može daleko ići.
Kakav je vaš novi uređaj Jarvick 15 mm?
- Između uređaja Jarvik-7 i Jarvik 15 mm, koji je pumpa za djecu, razvio sam i uređaj Jarvick 2000 koji se koristi i za odrasle i za djecu. Korišten je kod 1000 pacijenata. Prije nekih 12-14 godina, američki Nacionalni institut za zdravlje (NIH) pokrenuo je program za razvoj minijaturnih uređaja za malu djecu i bebe. Ime toga programa je PumpKin što je skraćenica Pumps for Kids, Infants and Neonates. Formirali su program koji financira šest različitih grupa, od kojih su neke sveučilišne, a neke iz privatnih kompanija.
Tijekom ovih godina napravljeni su različiti koraci, a nakon 12 godina za kliničke pokuse se kvalificirao uređaj nazvan Jarvik 15 jer je promjera 15 milimetara. To je promjer kao kod AA baterije. U SAD-u smo formirali povjerenstvo za klinički pokus. Dovršili smo sve pokuse na životinjama pa smo oblikovali kliničku studiju te smo zatražili odobrenje od američke Agencije za hranu i lijekove (FDA). Nakon nekoliko modifikacija dobili smo odobrenje za kliničku studiju u SAD-u.
No, talijanski su liječnici nedavno pomoću uređaja Jarvik 2015 15 mm spasili život trogodišnjoj djevojčici?
- Dr. Antonio Amodeo iz Dječje bolnice Bambino Gesu iz Vatikana imao je dosta iskustva s uređajem Jarvik 2000: imao je pacijente koji su bili na rubu smrti ili neke od najslabijih i najbeznadežnijih slučajeva kod djece. Ova djevojčica je već pet mjeseci imala jedan uređaj koji se koristi diljem svijeta dok se čeka transplantacija. No, imala je infekcije od silnih operacija, dva infarkta, bila je jako loše pa je dr. Amodeo spoznao da će umrijeti ako joj se ne ugradi naš uređaj. On je procijenio da je ona dobar kandidat za Jarvik 15 mm.
No, trebate imati na umu da je klinička studija za Jarvik 15 mm odobrena u Americi, ali ne i u Italiji. Stoga je dr. Amodeo stupio u kontakt sa svim važnim osobama u Vatikanu, etičkim povjerenstvom, šefom bolnice Bambino Gesu, te predao zahtjev talijanskom Ministarstvu zdravstva sličan kao naš upućen FDA. Priložio je i odobrenje koje smo mi dobili od FDA, a sve se to odvijalo u kratkom vremenu od svega nekoliko dana kako bi se spriječilo da djevojčica umre. Djevojčica je nakon implantacije uređaja Jarvik 15 mm postigla sjajan napredak. Hoda, što prije nije mogla. Sada čeka transplantaciju srca, a može proći i godinu dana prije nego se nađe odgovarajući donator. Implantat je napravljen prije tri mjeseca i ona je puno bolje. Vjerojatno će moći ići kući gdje će čekati transplantaciju srca, ali će cijelo vrijeme biti pod liječničkim nadzorom.
Može li se Hrvatska pridružiti kliničkom pokusu s umjetnim srcem Jarvik 15 mm namijenjenom djeci?
- Ja se nadam, jer će klinički pokus biti na nekoliko mjesta u Europi. Još se mnogo radi na protokolu. No, u SAD-u klinička studija može početi svaki dan čim u tri bolnice nađu odgovarajuće pacijente koji su kvalificirani za studiju.
Što mislite o transplantaciji svinjskog srca ljudima? Nekoliko kompanija u SAD-u uzgaja genetski modificirane svinje, a već je obavljena transplantacija svinjskog srca u babuna.
- To je jako privlačan koncept u medijima. Medijima je zanimljiv i koncept oživljavanja vunastog mamuta iz njegovog DNK zamrznutog prije 20.000 godina. No, to što je nešto zanimljivo, ne znači da je i lako ostvarivo. Slično je is transplantacijom svinjskog srca. To je jako komplicirano sa stanovišta medicinske znanosti, jer je mnogo neriješenih pitanja. Znam da se radi na tim pokušajima, ali ne znam kad će transplantacija svinjskog srca postati realnost i hoće li ikad postati realnost.
Naposljetku, jedno privatno pitanje. Vaša je supruga Marylin vos Savant koja je ušla u Guinnessovu knjigu rekorda kao osoba s najvećim IQ-om na svijetu, od čak 228 bodova. Neki mediji kažu da ste vas dvoje najinteligentniji par u New Yorku.
- Da, moja supruga je postigla taj rezultat, ali prošlo je puno godina od njezinog testiranja. U međuvremenu, mnogo se ljudi testiralo diljem svijeta i može biti ljudi koji imaju IQ veći nego moja žena. Najinteligentniji par u New Yorku? To je zato što moja žena višak svoga IQ-a daje meni.