Ključni događaji:
-
Amerikanci šalju kasetno streljivo Ukrajini, potvrdio je Bidenov savjetnik
-
State Department: Bidenova administracija nije odobrila neslužbene razgovore s Rusima
-
Zelenski pozvao NATO da sa summita pošalje Ukrajini "jasan signal" o članstvu
-
Ukrajinska protuofenziva napreduje na tri fronta
-
Eksplozija u tvornici eksploziva u Rusiji
23:46
NATO saveznici dogovorili se izdvajati najmanje 2 posto BDP-a na obranu
Saveznici u NATO-u postigli su dogovor o podizanju cilja saveza za vojnu potrošnju na najmanje 2 posto nacionalnog BDP-a, izjavila su Reutersu dva diplomata kasno u petak, uoči samita u Vilniusu sljedeći tjedan kada bi taj dogovor trebao biti potvrđen. Više pročitajte OVDJE.
22:26
Zelenski u Turskoj uoči 500. dana od početka ruske invazije na Ukrajinu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u petak u Tursku gdje se odmah sastao sa svojim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom, nekoliko dana prije važnog samita NATO-a i uoči 500. dana od početka ruske agresije na Ukrajinu.
Ovaj posljednji dio međunarodne turneje ukrajinskog predsjednika, čiji je cilj osigurati više zapadnog oružja i podršku ambiciji Kijeva da se pridruži NATO-u, također je njegov prvi posjet Turskoj od početka ruske invazije u veljači 2022.
Washington je gotovo istovremeno u petak upozorio da Ukrajina neće postati članicom NATO-a na samitu alijanse u utorak i srijedu u Vilniusu.
Kijev ima "još puno etapa koje treba prijeći prije nego postane član" Sjeveroatlantskog saveza, rekao je savjetnik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Jake Sullivan.
Osim samita NATO-a, očekuje se da će razgovori Zelenskog s turskim predsjednikom, koji ima bliske veze i s Kijevom i s Moskvom, biti usredotočeni na dogovor o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora.
Ugovor o žitu iz srpnja 2022. uz pokroviteljstvo UN-a i Turske istječe 17. srpnja, a Rusija je rekla da ne vidi razloga za njegovo produljenje.
Zelenski je u tvitu pojasnio da će se u razgovorima dotaknuti i "obnove Ukrajine" i "obrambenih ugovora".
Kremlj je kazao da će vrlo pozorno pratiti razgovore u Turskoj, obećavši da će održati "konstruktivno partnerstvo s Ankarom" i pozdravljajući "posredničku" ulogu turskog predsjednika.
Po analitičarima, Zelenski će vjerojatno pokušati potaknuti svog turskog kolegu da da zeleno svjetlo Švedskoj za pridruživanje Sjevernoatlantskom savezu, dok se dužnosnici NATO-a još uvijek nadaju da će uvjeriti Ankaru da povuče svoj veto na tu odluku.
U petak je Erdogan nagovijestio da će Turska donijeti "najbolju odluku, kakva god ona bila", u vezi s članstvom Švedske.
Turski predsjednik kaže da Švedska skriva članove militantnih skupina, uglavnom pristaše Kurdistanske radničke stranke (PKK), koje optužuje za organiziranje prosvjeda i financiranje terorističkih skupina.
Prije Turske, ukrajinski je čelnik posjetio Slovačku, Češku i Bugarsku.
U Bratislavi je izrazio žaljenje zbog nedostatka jedinstva unutar NATO-a oko pitanja ulaska Švedske i Ukrajine.
"Mislim da nema dovoljno jedinstva na ovom području. I to je prijetnja snazi saveza (...) To je vrlo važno za sigurnost cijelog svijeta", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare.
Rusija računa na "slabost i nejedinstvo saveza", naglasio je, pozivajući na nove programe vojne pomoći Ukrajini.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg organizira sastanak turskog i švedskog čelnika u ponedjeljak u Litvi, uoči samita NATO-a, kako bi pokušao prevladati tursko protivljenje članstvu Švedske.
21:15
Pentagon: 'Ukrajini šaljem kasetno streljivo jer protuofenziva ide sporije od očekivanja'
Visoki dužnosnik Pentagona Colin Kahl rekao je da postoje dva glavna razloga zašto SAD šalje kasetno streljivo Ukrajini.
- Prvi razlog je hitnost, Ukrajina je usred protuofenzive koja je jako teška zbog činjenice da su Rusi imali šest mjeseci da pripreme obrambene položaje na istoku i jugu zemlje.
Želimo osigurati da Ukrajinci imaju dovoljno artiljerije kako bi se mogli nastaviti boriti u kontekstu ove protuofenzive, a koja ide malo sporije nego što su se neki nadali. rekao je Kahl.
20:49
SAD: Šaljemo kasetno oružje Ukrajini
Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Bidena, potvrdio je da su Biden i njegovi suradnici donijeli jednoglasnu odluku da pošalju kasetno streljivo Ukrajini.
20:46
Švicarska i Austrija namjeravaju se pridružiti europskom sustavu protuzračne obrane
Neutralne zemlje Švicarska i Austrija iskazale su interes za zajednički europski sustav protuzračne obrane Sky Shield koji je inicirala Njemačka nakon što je počela ruska invazija na Ukrajinu.
Sky Shield osmišljen je kako bi omogućio europskim zemljama da zajednički kupuju obrambene sustave i zajedno se obučavaju.
Ministrice obrane Viola Amherd iz Švicarske i Klaudia Tanner iz Austrije potpisale su na sastanku u petak u Bernu pismo namjere o pridruživanju zajedničkoj protuzračnoj obrani.
Njemački ministar obrane Boris Pistorius doputovao je iz Berlina kako bi im se pridružio na sastanku.
"Jedna stvar koju je rat u Ukrajini pokazao je da se važnost zračne obrane ne može precijeniti", rekao je Pistorius.
Švicarska i Austrija tvrde da pridruživanje projektu ne označava odstupanje od njihove politike neutralnosti, iako znači pojačanu suradnju s europskim članicama NATO-a.
Pridruživanje obrambenom sustavu cijele Europe bilo bi nezamislivo prije samo nekoliko godina, ali ruska invazija na Ukrajinu izmijenila je razmišljanja.
Radi se o povijesnom trenutku za neutralnu Švicarsku, ali neki Švicarci smatraju da taj potez ugrožava dugogodišnju neutralnost njihove zemlje.
Švicarska vlada kaže da rad s europskim susjedima na zajedničkom sustavu ima i strateškog i financijskog smisla.
Austrija je također neutralna zemlja, a vlada u Beču tvrdi da udruživanjem vojnih resursa može i dalje zadržati taj status.
Sudjelovanje Švicarske i Austrije znači da je 19 zemalja sada pristalo pridružiti se projektu.
Ministri su rekli da će suradnja njihovih zemalja biti usmjerena na obuku, održavanje i logistiku.
20:22
Jake Sullivan dao naslutiti da SAD šalje kasetno streljivo Ukrajini
Jake Sullivan, savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjednika Bidena, upravo drži press konferenciju u Bijeloj kući tijekom koje nije izričito htio potvrditi da SAD šalje kasetno streljivo Ukrajini. Sullivan je poručio da će Pentagon nešto kasnije objaviti detalje novog paketa naoružanja za Ukrajinu te će pojasniti kakvo se točno oružje i streljivo šalje.
No, Bidenov savjetnik potrošio je nekoliko minuta da objasni kako se Ukrajina brani, kako im je artiljerijsko oružje nužno i kako Rusija u tom ratu već koristi kasetno streljivo. Potom je objašnjavao i kako je američko kasetno streljivo bolje od drugog i da ne ostavlja toliko neeksplodiranih bombi kao drugi tipovi tog oružja.
- Svjesni smo da je kasetno oružje rizik, ali rizik je i da Rusi osvoje više ukrajinskog teritorija, rekao je Sullivan i dodao da je Ukrajina dala garancije da će minimizirati rizike od tog oružja za civile.
19:20
Stoltenberg: Američke kasetne bombe za Ukrajinu služile bi za obranu
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg pokazao je razumijevanje za aktualno razmatranje u Sjedinjenim Američkim Državama da se Ukrajina naoruža kasetnim streljivom protiv Rusije.
"Suočeni smo s brutalnim ratom", rekao je Stoltenberg, istaknuvši da obje strane koriste kasetne bombe.
Međutim, Stoltenberg je naglasio da Ukrajina koristi kasetno streljivo za obranu.
"Rusija koristi kasetno streljivo za napad, za invaziju na Ukrajinu. Ukrajina koristi kasetno streljivo da se zaštiti od agresora", rekao je.
Stoltenberg je rekao da je na pojedinačnim saveznicima da odluče koje će oružje i opremu poslati Ukrajini, ali je istaknuo da NATO nema zajednički stav o korištenju kasetnih bombi.
Američki mediji u četvrtak su objavili da će SAD, kako se očekuje, opskrbiti Ukrajinu kasetnim streljivom za njezinu borbu protiv ruske invazije.
List New York Times citirao je neimenovanog visokog dužnosnika administracije predsjednika Joea Bidena, bez navođenja pojedinosti.
Kasetno streljivo, zabranjeno u više od 120 zemalja, ispušta mnogo manjih bombi koje mogu neselektivno ubiti na velikom području, prijeteći civilima.
Streljivo je kontroverzno jer neeksplodirani "zvončići" mogu ostati na tlu godinama i kasnije možda detonirati.
Human Rights Watch u nedavnom je izvješću objavio da i ruske i ukrajinske snage koriste kasetno streljivo, pozivajući obje zemlje da ih prestanu koristiti i apelirajući na SAD da ih ne isporučuju.
Očekuje se da će Bidenova administracija paket objaviti u petak, izvještava CBS News.
Glasnogovornik glavnog tajnika UN-a Antonija Guterresa rekao je da se on protivi nastavku uporabe kasetnog streljiva.
18:01
Amerikanci danas objavljuju da šalju kasetno streljivo?
Očekuje se da će Bidenova administracija danas objaviti kako Pentagon šalje novi paket oružja Ukrajini, vrijedan do 800 milijuna dolara, piše Guardian.
Posebno se ističe kako bi u ovom paketu trebale biti i tisuće komada kontroverznog kasetnog streljiva, čiju uporabu zabranjuje Konvencija o kasetnom streljivu. No, iako je tu konvenciju potpisalo 108 država, među njima nisu SAD i Ukrajina, ali ni Rusija. Većina Europe - jest.
Smatra se da bi novi paket pomoći mogao biti objavljen oko 20 sati po srednjoeuropskom vremenu, ali to još nije sigurno.
17:51
Predsjednici Litve, Poljske i Latvije zabrinuti zbog situacije u Bjelorusiji
Litva, Poljska i Latvija su u petak uoči samita NATO-a u pismu upućenom savezu izrazile svoju zabrinutost glede situacije u Bjelorusiji čiji je predsjednik u četvrtak potvrdio premještanje ruskog taktičkog nuklearnog oružja u njegovu zemlju.
Suradnja između Bjelorusije i Rusije potkopava sigurnost regije i cijelog euroatlantskog prostora, stoji u pismu objavljenom u petak, a koje potpisuju litavski predsjednik Gitanas Nausėda, poljski predsjednik Andrzej Duda i latvijski predsjednik Egils Levits.
Nedugo prije samita NATO saveza, koji će se održati idući tjedan u Vilniusu, trojica šefova država pozvala su na "solidarnost i jedinstvo" kako bi se suprotstavilo onome što su nazvali raznolikim prijetnjama koje proizlaze iz situacije u Bjelorusiji.
Autori pisma optužuju Rusiju da koristi bjeloruski teritorij i resurse za svoj "nezakonit i brutalan napadački rat protiv Ukrajine".
Rekli su da se to očituje sve tješnjom vojnom integracijom Moskve i Minska, a najnoviji primjer toga jest raspoređivanje taktičkog vojnog oružja u Bjelorusiji.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko je u četvrtak potvrdio premještanje ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja u njegovu zemlju.
Nausėda, Duda i Levits su također upozorili na moguće učinke prebacivanja boraca plaćeničke skupine Wagner i njezinog osnivača Jevgenija Prigožina u Bjelorusiju. Očekuje se da će Wagnerovi borci otići u Bjelorusiju nakon njihovog neuspjelog pokušaja pobune.
To "bi predstavljalo rizike za političku stabilnost u Bjelorusiji i, kao rezultat, potencijalan gubitak kontrole nad konvencionalnim i nuklearnim oružjem", napisali su.
Dolazak skupine Wagner bi također mogao poslužiti kao poticaj za autoritarno vodstvo u Minsku da dovede još više migranata iz trećih zemalja do vanjskih granica Europske unije kako bi pritisnuo zapad, dodali su trojica predsjednika.
17:00
Slovačka: Ukrajini je potrebna jasnija vizija budućeg članstva u NATO-u
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski susreo se u petak u Slovačkoj sa slovačkom kolegicom Zuzanom Čaputovom koja je pozvala saveznike u NATO-u da daju jasniju viziju Ukrajini na njezine težnje za članstvom u vojnom savezu.
Zelenskij je posjetio Slovačku u sklopu turneje po nekoliko država NATO-a kako bi dobio potporu nastojanjima Kijeva da se pridruži vojnom savezu i to uoči samita 11. i 12. srpnja, u jeku 16-mjesečne ruske invazije na Ukrajinu.
"Ono čemu se nadam i vjerujem da ćemo dati Ukrajini (na samitu NATO-a) je vizija budućeg članstva, naravno uz ispunjavanje uvjeta, uključujući i onaj najvažniji, a to je prekid rata, vojne agresije u Ukrajini", rekla je Čaputova u televizijskom prijenosu zajedničke konferencije za medije s ukrajinskim predsjednikom.
Čaputova je rekla da nije pitanje hoće li, već kad će Ukrajina ući u NATO, kao i da je Ukrajina buduća članica Europske unije.
Zelenski je priznao da Kijev vjerojatno neće moći ući u NATO dok ratuje s Rusijom, ali se založio da mu zapadni savez da jasniji putokaz za članstvo.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u petak da će čelnici članica NATO-a ponovno potvrditi da će Ukrajina postati članica i složiti se oko načina kako Kijev približiti tom cilju na samitu u Vilniusu u utorak i srijedu.
16:58
Rusi napali Zaporižja, izbio požar zgrade
Požar je izbio nakon što su ruske granate pogodile infrastrukturni objekt u gradu Zaporižja, rekao je Jurij Malaško, šef vojne uprave Zaporižja.
On je na Telegramu kanalu obkavio da je Rusija napala grad u južnoj Ukrajini "usred dana".
"Jedna od zgrada se zapalila. Stručnjaci rade na otklanjanju posljedica granatiranja", rekao je on.
Nema izvješća o ozlijeđenima.
16:53
Savjetnik bjeloruskog ministra odbio potvrditi lokaciju nuklearnog naoružanja
Savjetnik bjeloruskog ministra obrane odbio je u petak potvrditi ili poreći da je rusko taktičko nuklearno naoružanje smješteno na lokaciji u okrugu Asipoviči u središnjem dijelu Bjelorusije.
"Možda (američka obavještajna agencija) CIA to misli. Ne znam na čemu se to temelji", rekao je Leonid Kasinski na pitanje Reutersa o tome je li naoružanje postavljeno istočno od Asipoviča.
"Nitko vam nikada neće reći gdje je raspoređeno taktičko nuklearno oružje - trebali biste to razumjeti", dodao je.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko su rekli da je Rusija već premjestila dio taktičkog nuklearnog naoružanja u Bjelorusiju, što Putin naziva odvraćanjem Zapada od pokušaja da njegovoj zemlji nanese "strateški poraz".
Nuklearni analitičari iz Federacije američkih znanstvenika su 30. lipnja objavili da nove satelitske snimke prikazuju izgradnju dvostrukih ograda oko skladišta oružja u blizini Asipoviča. Rekli su da Osipoviči služe kao područje za raspoređivanje projektila Iskander SS-26 sposobnih za nošenje nuklearnih bojnih glava, koje je Rusija poslala Bjelorusiji 2022.
Međutim, rekli su da ne mogu potvrditi da će se lokacija "zasigurno koristiti za skladištenje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji ili da je za to namijenjena".
16:34
Broj mrtvih u raketnom napadu na Lavov popeo se na 10
Gradonačelnik Lavova Andrij Sadovij kaže da se broj mrtvih u ruskom raketnom napadu na njegov grad popeo na 10 ljudi.
U noći 7. srpnja na Telegramu je napisao da su spasioci koji su prebirali po ruševinama na mjestu uništene stambene zgrade pronašli tijelo mrtve žene.
"Ovim je završena operacija potrage i spašavanja", rekao je on, kako prenosi neovisni ruski portal Meduza.
16:19
Stoltenberg: NATO nema stav o kazetnim bombama
Čelnika NATO-a Jensa Stoltenberga upitali su bi li bilo mudro poslati kazetno streljivo u Ukrajinu, na što je on odgovorio da "NATO nema stav o njemu", budući da su neki saveznici potpisali zabranu uporabe tog streljiva, a neki nisu. "O tome će odlučivati vlade, a ne NATO", dodao je.
Međutim, Stoltenberg je dalje rekao: "Suočavamo se s brutalnim ratom i moramo zapamtiti da se ova brutalnost odražava, da svaki dan vidimo žrtve i da obje strane koriste kazetno streljivo. A Rusija je koristila kazetno streljivo za invaziju na drugu zemlju. Ukrajina koristi kazetnu municiju da se obrani".
Ukrajina bi pozdravila kazetnu municiju iz SAD-a, rekao je pomoćnik predsjednika Volodimira Zelenskog.
Oružje, koje je zabranjeno u 120 zemalja, imalo bi "izvanredan psiho-emocionalni učinak" na ruske snage, rekao je Mihajlo Podoljak.
"Nedvojbeno bi prijenos dodatnih količina granata u Ukrajinu bio vrlo značajan doprinos ubrzanju procesa deokupacije", dodao je.
Također je rekao da je Ukrajini potrebno više granata i streljiva, ali je zahvalan svojim partnerima na "razumijevanju teške realnosti rata".
16:13
Poljska, Litva i Latvija upozoravaju NATO na prijetnju iz Bjelorusije
Predsjednici Litve, Poljske i Latvije napisali su pismo glavnom tajniku NATO-a i čelnicima NATO saveza, upozoravajući ih na prijetnju koju "predstavljaju agresivne akcije Rusije i razvoj situacije u Bjelorusiji".
"Suradnja između Rusije i Bjelorusije pogoršala je sigurnost regije i cijelog euroatlantskog područja", izjavili su predsjednici Gitanas Nausėda, Andrzej Duda i Egils Levits, prema navodima komunikacijskoj skupini litvanskog predsjednika.
Ukazali su na rusko korištenje bjeloruskog teritorija u ratu protiv Ukrajine te na stacioniranje taktičkog nuklearnog oružja Moskve na teritoriju Bjelorusije, nazvavši to "eskalirajućim potezom" i "izravnom prijetnjom sigurnosti naše zajednice".
16:10
Stoltenberg: Još ima praznina koje treba premostiti za pristupanje Švedske NATO-u
Još uvijek treba prevladati neke prepreke da bi Švedska pristupila NATO-u jer se Turska i dalje protivi, rekao je u petak glavni tajnik zapadnog vojnog saveza Jens Stoltenberg.
Sastanak u četvrtak s visokim dužnosnicima iz Turske, Švedske i Finske bio je "konstruktivan", rekao je Stoltenberg novinarima na tiskovnoj konferenciji u Bruxellesu, dodajući da je postignut napredak.
Turska, strateški važna članica NATO-a zbog svog geografskog položaja i na Bliskom istoku i u Europi te druga najveća vojna sila Saveza, blokira pristup Švedske iz više razloga.
"Uvjeren sam da ćemo nastaviti napredovati, ali još uvijek postoje praznine koje treba premostiti", rekao je Stoltenberg uoči summita NATO-a idući tjedan u Vilniusu u Litvi.
Šef saveza rekao je da su te "praznine" razlog zašto je pozvao turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana i švedskog premijera Ulfa Kristerssona na sastanak u ponedjeljak u Vilniusu.
"To je način da se prevladaju razlike kada postoje, kao što sada postoje, po pitanju konačne ratifikacije švedskog pristupanja NATO-u", dodao je Stoltenberg.
16:03
Zelenski želi konkretne korake prema ulasku u NATO: 'Nejedinstvo oko Švedske i Ukrajine je prijetnja'
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže kako želi vidjeti "konkretne korake" prema članstvu Ukrajine u NATO-u na summitu vojnog saveza u Vilniusu idućeg tjedna.
Njegovi su komentari uslijedili tijekom posjeta Slovačkoj, članici NATO-a, samo nekoliko sati nakon što je napustio Češku i dan nakon odlaska iz Bugarske. Kasnije danas očekuje se u Turskoj.
Ukrajina se nada da će ova turneja po zemljama članicama donekle razjasniti kako i kada Ukrajina može pristupiti NATO-u, kao i osigurati više kratkoročne pomoći u obliku oružja, streljiva i obuke za svoje vojne snage.
Zelenski je također pozvao na više jedinstva članica NATO-a, kao i njihovom pristupu sukobu u Ukrajini. On je ocijenio je kako nedostatak jedinstva među članicama NATO-a po pitanju pristupanja Švedske i Ukrajine prijeti snazi saveza predvođenog SAD-om.
Ukrajinski predsjednik sastao se u Bratislavi sa slovačkom predsjednicom Zuzanom Čaputovom.
16:00
UN: Od početka ruske invazije na Ukrajinu poginulo 9000 civila
Ujedinjeni narodi kažu kako su potvrdili da je više od 9000 civila, uključujući više od 500 djece, poginulo otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju na Ukrajinu u veljači prošle godine, ali dodaju da bi "prava brojka mogla biti puno veća".
Promatračka misija UN-a za ljudska prava, koja je u Ukrajini od 2014., kaže da je od prošle godine ubijeno tri puta više civila nego u svih prethodnih osam godina neprijateljstava u istočnoj Ukrajini.
"Danas obilježavamo još jednu strašnu prekretnicu u ratu koji nastavlja nanositi užasne žrtve ukrajinskim civilima", rekao je Noel Calhoun, zamjenik šefa misije.
15:30
Zasad nema znakova eksploziva u NE Zaporižje, ali potreban je daljnji pristup
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) kaže da nije pronašla nikakve vidljive naznake eksploziva u nuklearnoj elektrani Zaporižje, no da im je potreban veći pristup postrojenju.
- Naši stručnjaci su dobili pristup lokaciji. Do sada nisu vidjeli nikakve mine ili eksplozive. Ali potreban im je i dodatni pristup, krovovima reaktorskih jedinica i još tri ili četiri dijela turbinskih dvorana, stoji u priopćenju IAEA-e.
Podsjetimo, brojni novi oblici su uočeni na krovovima zgrada na satelitskim snimkama, što je dovelo do nagađanja da je Rusija nešto podmetnula na krov nuklearne elektrane.
Snimke Planet labsa nastale su 5. srpnja, dan nakon što je ukrajinski predsjednik Zelenski ustvrdio da je u tvornici možda postavljen eksploziv.
14:57
Čelnici NATO-a potvrdit će Ukrajini da će postati članica nakon rata
Čelnici zemalja NATO-a potvrdit će na svom samitu sljedeći tjedan u Vilniusu da će Ukrajina jednog dana postati članicom i složiti se oko načina kako ju približiti tome cilju, izjavio je u petak glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
“Očekujem da će čelnici potvrditi da će Ukrajina postati članicom i složiti se oko načina kako približiti Ukrajinu tom cilju”, rekao je Stoltenberg na konferenciji za novinare.
“Sa samita ćemo poslati jasnu poruku - NATO je ujedinjen i Rusiji se agresija neće isplatiti”, rekao je Stoltenberg.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij traži od NATO-a čvrsta obećanja da će Ukrajina postati članicom kada završi rat, koji je pokrenula Rusija.
Glavni tajnik je rekao da se radi na tekstu koji će biti usvojen na samitu i u kojem će saveznici istaknuti svoju spremnost da ponude sigurnosna jamstva Ukrajini.
U Vilniusu će biti održan prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina, nove platforme, koja znači jačanje statusa Ukrajine u odnosima s NATO-om. Dosadašnja suradnja bila je institucionalizirana kroz Komisiju NATO-Ukrajinu, unutar koje Kijev nije mogao suodlučivait o pitanjima od zajedničkog interesa.
Za razliku od toga Vijeće NATO-Ukrajina bit će platforma za konzultacije i odlučivanje unutar koje će Ukrajina ravnopravno sudjelovati u području zajedničkih sigurnosnih pitanja.
Na osnivačkom sastanku Vijeća NATO-Ukrajina očekuje se predsjednik Volodimir Zelenskij, rekao je glavni tajnik Stoltenberg.
Stoltenberg je rekao da će čelnici NATO-a potvrditi višegodišnji program pomoći Ukrajini, koji će njezinim snagama omogućiti interoperabilnost sa snagama Saveza.
Čelnici 31 države članice NATO-a sastaju se u sljedeći utorak i srijedu na sastanku na vrhu u Vilniusu. Jedno od važnijih pitanja koje se pokušava riješiti prije samita je kako ukloniti tursku blokadu švedskom članstvu u NATO-u.
Švedska i Finska prošle su godine nakon ruskog napada na Ukrajinu odustale od duge povijesti neutralnosti i zatražile članstvo u NATO-u. U međuvremenu je Finska postala članicom, ali je Švedsku i dalje blokira Turska.
Ankara zamjera Stockholmu da pruža utočište članovima militantnih skupina, u prvom redu pristašama Kurdistanske radničke stranke (PKK), koju turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan optužuje za organiziranje demonstracija i financiranje terorističkih skupina.
Osim Turske, pristupanje Švedskoj još nije ratificirano u Mađarskoj, ali Budimpešta je najavila da će ukloniti blokadu čim to napravi Turska.
U ponedjeljak će se u Vilniusu sastati čelnici Turske i Švedske kako bi pokušali ukloniti tu blokadu.
Čelnici bi na samitu trebali također potvrditi da novi cilj izdvajanja za obranu, prema kojem bi dva posto BDP-a za obrambene potrebe bila donja, a ne više gornja granica.
11:22
Eksplozija u tvornici eksploziva u Rusiji
Šest je osoba poginulo u eksploziji tvornice eksploziva u središnjoj Rusiji, javlja AFP pozivajući se na ruske državne novinske agencije. Dvije su osobe ranjene.
Vojni blogeri na Telegramu pišu da se radi o eksploziji u tvornici Promsintez u regiji Samara.
RIA Novosti javlja da je do eksplozije došlo zbog demontaže opreme tijekom popravnih radova u tvornici.
Radi se o jednom od glavnih proizvođača industrijskih eksploziva u Rusiji.
10:08
Češka će dati više helikoptera Ukrajini
Premijer Češke Republike obećao je poslati vojne helikoptere u Ukrajinu nakon jučerašnjeg sastanka s predsjednikom Zelenskim u Pragu.
Petr Fiala je jutros obećao zrakoplove i pozvao svoje kolege iz NATO-a da podrže potez kojim bi se Ukrajini omogućilo pridruživanje savezu.
Dodao je da sigurnost Ukrajine predstavlja sigurnost cijele Europe te da saveznici trebaju nastaviti podržavati Ukrajinu i slati joj oružje.
Fiala je spomenuo i da bi se zamrznuta ruska imovina u Češkoj mogla koristiti za plaćanje obnove Ukrajine.
09:49
Ukrajina opisuje kako bi Rusija NE Zaporižje mogla pretvoriti u 'prljavu bombu'
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova podijelilo je video u kojem opisuju tri scenarija u kojima bi Rusija nuklearnu elektranu Zaporižje mogla pretvoriti u 'prljavu bombu'.
Centar za kontrolu bolesti definira prljavu bombu kao 'mješavinu eksploziva, poput dinamita, s radioaktivnim prahom ili kuglicama'. Kada se dinamit ili drugi eksploziv aktivira, eksplozija nosi radioaktivni materijal u okolno područje.
09:39
Ukrajina izvještava o novom napretku blizu Bahmuta
Ukrajinske su trupe napredovale više od kilometra tijekom proteklog daba protiv ruskih snaga u blizini istočnog grada Bahmuta, rekao je u petak vojni glasnogovornik.
- Obrambene snage i dalje tamo drže inicijativu, vrše pritisak na neprijatelja, provode jurišne operacije, napreduju duž sjevernog i južnog krila, rekao je Sergij Cherevatji na ukrajinskoj televiziji.
09:23
Ruski agent uhićen u Ukrajini
Ukrajinska sigurnosna služba je priopćila da je uhitila agenta ruskog FSB-a koji je Moskvi prenosio obavještajne podatke nakon što je dobio posao u obrambenoj tvrtki u regiji Kirovograd.
Taj je muškarac, inače ukrajinski državljanin, bio ruski agent 'spavač', aktiviran na početku rata za prikupljanje obavještajnih podataka o stranom oružju koje se uvozi u zemlju.
Prethodno je dugo radio u Rusiji.
Uhvaćen je na djelu dok je fotografirao dokumente, a za to mu je Kremlj obećao rusko državljanstvo.
09:21
Zelenski se sastaje s Erdoganom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastat će se danas s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom u Istanbulu. Dvojica čelnika će nakon sastanka održati zajedničku konferenciju za novinare.
Kyiv Independent je službeno najavio posjetu Zelenskog Turskoj, o kojoj je ranije izvijestila turska novinska agencija Anadolija. Međunarodna putovanja Zelenskog obično se ne najavljuju unaprijed iz sigurnosnih razloga.
Kako je izvijestila Anadolija, Erdogan i Zelenski bi trebali razgovarati o odnosima dviju zemalja, regionalnim i međunarodnim pitanjima te najnovijem razvoju događaja u ruskom ratu protiv Ukrajine, te crnomorskom sporazumu o žitu koji ističe 17. srpnja.
Inicijativa za crnomorsko žito, u kojoj su posredovali Turska i UN u srpnju prošle godine, bila je ključ u ublažavanju globalnog skoka cijena hrane. Ruski rat je isprva spriječio Ukrajinu da isporučuje poljoprivredne proizvode kroz svoje crnomorske luke.
Moskva je zaprijetila da neće produžiti sporazum ako Zapad ne ublaži svoje ograničenja ruskom izvozu žitarica i gnojiva.
09:02
Udar na desnu obalu Dnjepra
Ukrajinska državna televizija Suspilne izvještava da je Rusija tijekom noći izvršila udar na desnu obalu rijeke Dnjepar u blizini cestovnog mosta Antonivka. Pet civila u Hersonu je ranjeno, a bilo je ukupno 29 gađanja.
08:58
Ruska vojska provodi 'sustavni vjerski progon' u Ukrajini
Ruska vojska provodi sustavni vjerski progon u okupiranoj Ukrajini, pišu oporbene novine Vertska.
Tvrde da je zabilježeno 109 djela vjerskog progona i uništenje gotovo 600 bogomolja u Ukrajini od početka invazije prošle veljače.
Većina žrtava su pravoslavci i protestanti, a mnogi su oteti, uhićeni, zarobljeni, mučeni i ubijeni zbog svoje vjere, ukrajinskog jezika i odbijanja da podrže proruske vlasti i Rusku pravoslavnu crkvu.
Iz Rusije još nema odgovora na to izvješće, piše Sky News.
08:54
Ukrajinska protuofenziva napreduje na tri fronta
Ukrajina nastavlja s napredovanjem na frontama Bahmuta, zapadnog Donjecka i zapadnog Zaporožja, javljaju dužnosnici.
Njihove su snage pokušavale uništiti ruske snage, a ne preuzeti dijelove teritorija.
Institut za proučavanje rata kaže da je provjerio izvješća i ukrajinskim snagama koje su zauzele položaje u Kliščiivki, oko pet kilometara jugozapadno od Bahmuta.
Dodaju da nedavni napredak pokazuje da Ukrajina nastavlja napore da postupno degradira rusko ljudstvo i logistička sredstva.
Ukrajinski predsjednik Zelenski je nedavno primijetio usporavanje napredovanja i pozvao zapad da im da više oružja, a očekuje se i da će američki predsjednik Joe Biden danas objaviti još jedan veliki paket pomoći Ukrajini.
06:26
Nove satelitske slike prikazuju zanimljive oblike na vrhu reaktora u Zaporižji
Dvije nove satelitske snimke pokazuju neidentificirane bijele oblike na vrhu reaktora 4 u nuklearnoj elektrani Zaporižja.
Slike, koje je snimila tvrtka za satelitske snimke Planet Labs, nastale su 5. srpnja, dan nakon što je ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski ustvrdio da su eksplozivi postavljeni u nuklearku.
Na snimkama koje su najjasnije i nastale su u 7.51 vidljivo je pet bijelih oblika. Druga slika snimljena je u 10.16 i prikazuje samo tri bijela oblika, javlja Sky News.
Na trećoj slici koja je nastala nekoliko sati prije druge dvije fotografije nema bijelih oblika.. Planet Labs označava da je nastala u 5.27 ujutro.
To bi moglo biti zbog dnevnog svjetla, ali je nedorečeno. Nije moguće utvrditi kakvi su oblici samo na temelju satelitskih snimki. Nikakvih promjena nema na vrhu reaktora 3.
05:49
Biden razmišlja o davanju Ukrajini oružja koje su zabranili mnogi saveznici SAD-a
I New York Times donosi veliku reportažu o tome da je predsjednik Joe Biden na korak do donošenja odluke da Ukrajini isporuči kazetno streljivo, zabranjeno oružje za koje se zna da uzrokuje teške ozljede civila, napose djece.
Ovaj korak oštro bi odvojio Bidena od njegovih najbližih saveznika, koji su potpisali međunarodni sporazum o zabrani uporabe, skladištenja ili prijenosa takvog oružja.
Nekoliko Bidenovih najbližih suradnika, uključujući državnog tajnika Antonyja Blinkena, preporučili su mu da poduzme taj korak na sastanku najviših dužnosnika nacionalne sigurnosti prošloga tjedna, unatoč duboki rezervama, ispričali su ljudi bliski razgovorima.
State Department zadnji je držao otpor, kako iz humanitarnih razloga, tako i zbog zabrinutosti da će se SAD drastično udaljiti os dvojih saveznika.
Suradnici Bidena sada smatraju da nemaju puno izbora. Ukrajina, koja je u ratu već koristila vlastite zalihe kazetne municije, troši sve raspoložive zalihe konvencionalnih topničkih granata i trebat će vremena da poveća proizvodnju.
NY Times piše da je Biden pod stalnim pritiskom ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji tvrdi da je streljivo — koje raspršuje sićušne, smrtonosne bombice — najbolji način da se ubiju Rusi koji su ukopani u rovovima i blokiraju ukrajinsku protuofenzivu.
05:28
State Department: Bidenova administracija nije odobrila neslužbene razgovore s Rusima
Administracija Joea Bidena nije odobrila niti dala potporu za tajne sastanke bivših dužnosnika službe nacionalne sigurnosti s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom o mogućim pregovorima o prekidu rata u Ukrajini, priopćili su Bijela kuća i State Department.
NBC je izvijestio da su se bivši američki dužnosnici u travnju sastali s Lavrovom u New Yorku, zajedno s bivšim američkim diplomatom i predsjednikom Vijeća za vanjske odnose na odlasku Richardom Haasom i dva bivša pomoćnika iz Bijele kuće.
Nije jasno koliko je često skupina, u kojoj su bili i bivši dužnosnici Pentagona, održavala razgovore s drugim uglednicima iz Rusije za koje se pretpostavlja da su bliski Kremlju, izvijestio je NBC. Najmanje jedan član neidentificirane skupine putovao je u Rusiju, naveo je NBC.
"Bidenova administracija nije odobrila te razgovore", rekao je glasnogovornik State Departmenta Reutersu. "A kao što smo već rekli, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine", dodao je.
Glasnogovornik je pritom mislio na politiku administracije da ne razgovara o mogućnosti pregovora o završetku rata bez uključivanja ukrajinskih dužnosnika.
Dodao je da će administracija nastaviti dostavljati oružje Kijevu kako bi ukrajinski dužnosnici "mogli pregovarati s jake pozicije kada ocijene da je došao pravi trenutak".
Glasnogovornik za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby rekao je u intervjuu za CBS da Bijela kuća zna za neslužbene razgovore.
"Ali želim jasno reći da mi te razgovore ne ohrabrujemo niti potičemo te da u njima ni na koji način ne sudjelujemo", dodao je. "Kao što je predsjednik rekao, o Ukrajini nećemo razgovarati bez Ukrajine", rekao je.
NBC je, pozivajući se na šest osoba, izvijestio da je cilj razgovora postaviti temelje za moguće pregovore o završetku rata koji je izbio nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022. godine.
Naveli su dva izvora koja su rekla da administracija zna da se razgovori održavaju, ali ne po njezinim uputama, te da su oni koji su se sastali s Lavrovom o tome naknadno izvijestili Bijelu kuću.
05:27
Zelenski pozvao NATO da sa summita pošalje Ukrajini "jasan signal" o članstvu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je čelnike NATO-a da sljedećeg tjedna na summitu poduzmu konkretne korake prema primanju Ukrajine u Savez, a za to je prigodom posjeta Pragu dobio i potporu češkog predsjednika Petra Pavela.
Zelenski je rekao da njegova zemlja, koja je već 17 mjeseci u ratu protiv ruskih agresora, treba mnogo više od općenite izjave da su vrata NATO-a tek "otvorena".
Ukrajina traži jasan znak NATO-a sa summita koji će se 11. i 12. srpnja održati u Vilnusu da će se moći priključiti vojnom savezu kad rat završi.
Ukrajina se želi priključiti što prije, ali je mišljenje članica NATO-a o tome koliko se brzo trebaju poduzeti ti koraci podijeljeno. Neke zemlje članice oprezne su u pogledu poteza za koje se boje da bi mogli uvući savez bliže aktivnom ratu protiv Rusije.
"Mi govorimo o jasnom signalu, nečemu konkretnom u smjeru pozivnice", rekao je Zelenskij na konferenciji za novinare koju je održao s češkim kolegom Pavelom. "Potrebna nam je ta motivacija. Potrebna nam je iskrenost u našim odnosima", dodao je.
Zelenski je rekao da formulacija prihvaćena na summitu NATO-a 2008. nije dovoljna – da će vrata vojnoga saveza "ostati otvorena" i da će Ukrajina na kraju postati njegova članica.
"Trebat će nam nekakav signal, jasan, da će Ukrajina biti u savezu. A ne da su vrata otvorena – to nije dovoljno", rekao je odgovarajući na pitanja novinara.
Češka Republika, članica NATO-a, pruža snažnu potporu Ukrajini od početka ruske invazije u veljači 2022., pružajući joj vojnu i drugu pomoć.
"Mora se posve jasno reći da je u interesu Češke da Ukrajina, čim rat završi, počne pregovore o ulasku u NATO, jer je to i u interesu naše sigurnosti, regionalne stabilnosti i gospodarskog napretka", rekao je Pavel.