Satelitske snimke iz Daliana definitivno su potvrdile: Kina gradi “monstruma” kakvog još nije imala

Satelitske snimke koje je pribavio i analizirao Japan Institute for National Fundamentals (JINF) potvrdile su ono o čemu se nagađa već neko vrijeme – a to je da je NR Kina počela gradnju svojeg četvrtog nosača aviona.

Snimke prikazuju brodogradilište Dalian u provinciji Liaoning, a na kojima se vidi dio trupa te dva konstrukcijska “okvira” za koje se pretpostavlja da će držati nuklearne reaktore koji bi trebali činiti osnovu pogonskog postrojenja novog broda.

Japanci ističu da su se slične instalacije mogle vidjeti i u američkom brodogradilištu Newport News, u kojem se dovršava drugi nuklearni nosač aviona klase Ford, USS John F. Kennedy.

– Dimenzije i konfiguracija konstrukcijskih okvira vidljivih u brodogradilištu Dalian vrlo su slične onima uočenima na nuklearnom nosaču zrakoplova koji je trenutačno u fazi izgradnje u Sjedinjenim Državama. Procjenjuje se da je riječ o strukturama namijenjenima za smještaj reaktora. Do ranih 2030-ih kineske oružane snage mogle bi raspolagati nosačima zrakoplova s operativnim sposobnostima potencijalno usporedivima s onima američkih brodova, navodi Maki Nakagawa, istraživačica u JINF-u.

Osim toga, JINF navodi i kako su vidljivi radovi u pomorskoj bazi Qingdao u provinciji Shandong, a čiji je cilj očito pripremiti bazu za prihvat znatno većeg broda.

Da NR Kina planira gradnju novog nosača aviona bilo je poznato već neko vrijeme – štoviše, Nick Childs, analitičar Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS), pretpostavlja da bi Peking do kraja 2030-ih mogao imati pet ili šest operativnih nosača aviona. Amerikanci su i dalje neprikosnoveni, s 11 operativnih nuklearnih nosača aviona (10 klase Nimitz i jednim klase Ford).

Trenutačno NR Kina ima tri operativna nosača aviona. Prvi je Liaoning, čija je gradnja započeta još 1988. u Sovjetskom Savezu kao broda klase Kuznjecov koji je trebao nositi ime Riga, a onda je 1990. preimenovan u Varjag. Kad se SSSR raspao, manje od 70 posto broda bilo je dovršeno. Kina ga je kupila 1998., doteglila u brodogradilište Dalian 2002., a konačno je dovršen 2011. godine, da bi godinu dana kasnije ušao u operativnu službu kineske mornarice.

Iduće je godine u istom brodogradilištu, prema sličnom dizajnu (dakle, istisnine oko 60.000 tona, dužine 305 metara, konvencionalnog pogona, s čije se palube avioni lansiraju uz pomoć ski-jump rampe), započela gradnja drugog kineskog nosača aviona, Shandong, a koji je u operativnu službu ušao 2019. godine.

Konačno, prije nešto više od mjesec dana Kinezi su službeno primili i treći nosač aviona, Fujian. U tom slučaju radi se ipak o ogromnom napretku u odnosu na prethodna dva nosača aviona, prvenstveno zato što je Fujian tek drugi nosač aviona na svijetu, nakon američkog USS Geralda R. Forda, koji koristi elektromagnetski katapult kao sredstvo lansiranja aviona u zrak. Sam je brod i osjetno veći od prethodnika, s istisninom većom od 80.000 tona, dužine 316 metara i kapacitetom za više od 50 zrakoplova.

No tek bi novi kineski nosač aviona, zasad u kuloarima poznat samo kao Tip 004, trebao predstavljati ključni iskorak Pekinga prema pravim “supernosačima”, kako ih Amerikanci vole zvati. Ono što je zasad poznato jest da će novi brod imati nuklearni pogon, elektromagnetske katapulte, a očekuje se i da će znatno “narasti” u odnosu na Fujian pa se tako špekulira o istisnini između 100.000 i 120.000 tona te kapacitetu za nošenje do 100 raznih letjelica, od borbenih aviona do dronova. Valja napomenuti da, osim američkih klasa Nimitz i Ford, samo još francuski Charles de Gaulle koristi nuklearni pogon kada su nosači aviona u pitanju.