‘U petak, rano ujutro, SAD i Britanija napale su u Jemenu više od desetak ciljeva pod kontrolom militanata skupine Huti. To je bio odgovor na više od 25 napada Huta na brodove u Crvenom moru od studenog, koji su krenuli nakon izraelske invazije na Gazu‘, piše za Guardian Mohamad Bazzi, ravnatelj Centra za bliskoistočne studije Hagop Kevorkian i profesor novinarstva na Sveučilištu New York.
‘Čelnici zapadnih zemalja, a posebno američki predsjednik Joe Biden, tvrde da žele smanjiti rizik od širenja rata iz Gaze na druge dijelove Bliskog istoka. Ali zračni i pomorski napadi na Jemen pod vodstvom SAD-a, predstavljaju najznačajnije širenje sukoba otkako je Izrael pokrenuo napad na Gazu nakon Hamasovog napada 7. listopada. Umjesto da izbjegnu širi rat, SAD i njegovi saveznici eskaliraju regionalne napetosti i dolijevaju ulje na vatru sukoba koji se već prelio na Libanon, Siriju, Irak, Jemen i Crveno more. Požar bi lako mogao izmaknuti kontroli, no to je možda više slučajno nego planirano.
Biden je ovom naredbom postao četvrti uzastopni američki predsjednik koji je naredio vojne napade na Jemen, te je tako nastavio dvadesetogodišnju neuspješnu američku i zapadnu politiku koja se uglavnom svodi na bombardiranje, protuterorističke operacije i potporu diktatoru u najsiromašnijoj zemlji Bliskog istoka.
Washington kao da se trudi ponoviti svoje pogreške: godine bombardiranja američkih saveznika tijekom dugog građanskog rata u Jemenu nisu uspjele otjerati Hute niti ih uvjeriti da promijene svoj smjer. Zapravo, iz svakog vojnog sukoba, Huti su izašli jači.
Odmazda SAD-a protiv Huta u suprotnosti je s navodnim Bidenovim pritiskom na Izrael da obustavi svoju invaziju na Gazu, u kojoj je dosad ubijeno već više od 23.000 Palestinaca - a dnevni broj žrtava premašuje bilo koji drugi veliki sukob u 21. stoljeću, navodi Oxfam. Zbog izraelskog napada također je raseljeno 1,9 milijuna ljudi - gotovo 85 posto stanovništva Gaze. SAD i njegovi saveznici opiru se možda i jedinom pravom putu za deeskalaciju u regiji: vršenju pritiska na Izrael da prekine invaziju i prihvati prekid vatre.
Primirje bi također oduzelo Hutima razlog za napade na komercijalni brodski promet u Crvenom moru. Čelnici skupine su i sami rekli da će prestati ometati globalnu trgovinu kada Izrael prestane bombardirati Gazu. Vojni udari koje predvodi SAD vjerojatno će imati suprotan učinak: vođe Huta obećale su da će nastaviti s napadima na brodove i posebno ciljati one američke i savezničke.
Huti, koji su prije rata u Gazi gubili podršku u Jemenu, nemaju razloga mijenjati taktiku budući da je sukob povećao njihovu popularnost diljem Bliskog istoka. Ti se militanti smatraju jednim od rijetkih igrača u regiji koji može na bilo koji način utjecati na SAD i njegove saveznike zbog njihove potpore Izraelu, za razliku od arapskih vlada koje nisu uspjele uvjeriti Washington da izvrši jači pritisak na Izrael.
Huti su također iskoristili rat u Gazi kako bi si podigli ugled unutar ‘osovine otpora‘ - saveza milicija i drugih nedržavnih organizacija koje podupire Iran.
Savez uključuje Hamas, Hute, libanonsku militantnu skupinu Hezbolah i nekoliko šijitskih milicija u Iraku i Siriji - a te su skupine napale američke i izraelske ciljeve u cijeloj regiji kao dio nastojanja da se prekine rat u Gazi.
Od 7. listopada, Hezbolah i izraelske snage skoro svakodnevno razmjenjuju vatru preko izraelsko-libanonske granice, a Hezbolah kaže i da pokušava zadržati neke resurse izraelske vojske podalje od fronte u Gazi. Prije američko-britanskih napada na Hute, Bidenovu administraciju najviše je brinulo izbijanje pravog rata između Izraela i Hezbolaha. U međuvremenu, milicije koje podupire Iran u Iraku i Siriji izvele su 130 napada bespilotnim letjelicama, raketama i projektilima na američke trupe u te dvije zemlje od sredine listopada, pri čemu je ranjeno 66 vojnika. 4. siječnja, SAD je ubio zapovjednika iračke milicije u zračnom napadu na Bagdad, rekavši da je ovaj planirao napade na američke trupe. Taj je zračni napad razljutio iračku vladu i pojačao pozive iračkih frakcija da se protjera oko 2500 američkih vojnika koji se još uvijek nalaze u Iraku i pomažu u borbi protiv Islamske države.
Milijarde dolara američke vojne pomoći Izraelu opterećuju druge američke saveze u regiji. Dva najbliža saveznika SAD-a u arapskom svijetu, Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, opiru se pridruživanju međunarodnoj pomorskoj koaliciji, koju je prošlog mjeseca okupila Bidenova administracija, kako bi se suprotstavili Hutima i zaštitili promet brodova u Crvenom moru. Saudijski čelnici žele očuvati krhko primirje s Hutima i svjesni su široko rasprostranjene podrške Palestincima i ljutnje zbog izraelskih postupaka u Gazi, diljem arapskog svijeta. U Jemenu već jako dugo podupiru palestinske težnje.
Građanski rat u Jemenu koji traje godinama, vrlo je kompliciran sukob, pogotovo zato što šefovi Saudijske Arabije i Irana podržavaju različite strane. No sukob je dramatično eskalirao u rujnu 2014., kada su Huti ušli u glavni grad Sana‘a i zaprijetili da će pregaziti ostatak zemlja. U ožujku 2015. Saudijska Arabija je, uz američko oružje i potporu obavještajaca, predvodila koaliciju sunitskih arapskih država i pokušala istjerati Hute i vratiti na vlast međunarodno priznatu vladu Jemena.
Unatoč blokadi i tisućama zračnih napada, savez predvođen Saudijskom Arabijom nije uspio istjerati Hute iz Sana‘e. U biti, Huti su dobili rat i posredstvom UN-a postigli prekid vatre sa Saudijskom Arabijom, iako dvije strane još uvijek pregovaraju o trajnom primirju. Prošlog ožujka, nakon pregovora koje je omogućila Kina, Iran i Saudijska Arabija, složili su se obnoviti diplomatske odnose i deeskalirati napetosti. Taj je dogovor otvorio put širem sporazumu oko Jemena.
Za SAD i Britaniju ti bi događaji iz prošlosti trebali poslužiti kao opomena: regionalna sila koju su godinama podržavali je pokušavala uništiti Hute, no bili su nadjačani i prisiljeni na pregovore.‘