Švedska i Finska u subotu su ponovno potvrdile da je njihovo pravo zatražiti pristup NATO-u ako to žele i odbacile su nova upozorenja Moskve koja upravo provodi invaziju na Ukrajinu.
U petak je rusko ministarstvo vanjskih poslova upozorio da bi pristup Finske ili Švedske Sjevernoatlantskom savezu "imao teške vojne i političke posljedice", iako ni Helsinki ni Stockholm sada ne razmatraju članstvo u Savezu.
Društvenim mrežama kružilo je upozorenje glasnogovornice ruskog ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, što je protumačeno kao vojna prijetnja Švedskoj i Finskoj u slučaju ulaska u NATO.
"Takvo što već smo čuli u prošlosti", rekao je finski ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto za javnu televizije Yle.
Rusija je proteklih tjedana tražila od Zapada jamstva da neće nikada primiti Ukrajinu u članstvo niti će se NATO širiti dalje na istok, a takve je zahtjeve opetovala zadnjih godina.
Unatoč realizaciji prijetnje u pogledu Ukrajine, Helsinki i Stockholm odbacili su u četvrtak zamisao o hitnom zahtjevu za pristup zapadnom vojnom savezu.
No od početka eskalacije ukrajinske krize, obje su zemlje željele dobiti jamstva da su vrata saveza za njih otvorena. Te dvije države službeno su nesvrstane, iako su partnerice NATO-a od sredine 90-ih.
"Želim biti jasna. Švedska, i samo ona, neovisno odlučuje kojim će smjeru ići u pogledu vlastite sigurnosti", komentirala je u petak navečer švedska premijerka Magdalena Andersson.
Iako nisu članice, Švedska i Finska bile su pozvane na NATO-ov sastanak u petak.
Rusija je širenje NATO-a na istok učinila svojim povodom za rat i tvrdi da je prevarena od pada Berlinskog zida jer joj je Zapad obećao da se neće širiti do njezinih granica.
I u Švedskoj i Finskoj desnica je tradicionalno naklonjenija članstvu u NATO-u, a ljevica se protivi. Prema anketi objavljenoj u petak, podrška članstvu u Švedskoj je narasla najviše u povijest i iznosi 41 posto "za".