Američki predsjednik Donald Trump oprezno je optimističan oko postizanja mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije: "Pa, mislim da imamo dobre šanse. Mislim da Ukrajina želi sada postići dogovor, a mislim i da Rusija to želi učiniti. Ali, svaki put kad jedan želi to učiniti, drugi ne želi". Izjavio je to za New York Post uoči posjeta ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog njegovom odmaralištu Mar-a-Lago. Zelenski na Floridu stiže u nedjelju, kad bi se u kasnim večernjim satima po našem vremenu trebao sastati s Trumpom i prezentirati mu svoj prijedlog mirovnog sporazuma od 20 točaka. Zelenski kaže da je 90 posto svih pitanja riješeno, čime daje naslutiti da je dogovor bliže nego ikad.
No, treba podsjetiti da su prije samo dva tjedna isto tvrdili i Amerikanci u Berlinu, a dobro se sjećamo kako je to završilo. Što ponovno sugerira da je sasvim moguće da veliki, teški problemi još nisu riješeni. Problem s berlinskim, a vrlo vjerojatno će tako biti i s floridskim dogovorom (ako bude postignut) je taj što Rusija ne pokazuje ni grama volje za njegovim prihvaćanjem. Lako je za pretpostaviti kako će i ovaj put Kremlj reagirati. Prvo će odugovlačiti s reakcijom, a onda neće izričito odbiti, nego će reći "da, ali...". Zapravo, već su dali naslutiti da bi se stvari mogle odvijati na sličan način. Iz Rusije su stigli signali da će odgovor na ideje iznesene u eventualnom ukrajinsko-američkom nacrtu mirovnog sporazuma dati tek nakon Nove godine. To je za RBC-Ukrajina izjavio izvor blizak pregovaračkom procesu.
Zelenski iznio povijesni prijedlog za prekid rata
Ruski predsjednik Vladimir Putin nastavlja glumiti zainteresiranost za mirovne pregovore, ponajprije kako bi izbjegao optužbe Sjedinjenih Država da opstruira pregovore. No, zapravo nema namjeru zaustaviti rat jer vjeruje da je vrijeme na njegovoj strani. Postoje najmanje dvije stvari koje očito ukazuju na to da nastavlja sa svojim maksimalističkim zahtjevima. Prva je nedavna izjava glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova, koji je rusko odbijanje privremenog prekida vatre objasnio riječima "želimo mir, a ne primirje koje će omogućiti Ukrajini da se naoruža".
Drugim riječima, žele natjerati Ukrajinu da se preda. Druga stvar koja jasno ukazuje na to da Rusije nije zainteresirana za mir je masovni napad na Kijev i druge regije. Ispaljenih 500 dronova i 40 projektila, uključujući balističke rakete Kinžal na energetske objekte, civilnu infrastrukturu i stambene objekte u noći s petka na subotu govori puno više i glasnije od Putinovih riječi. Eksplozije su odjekivale Kijevom satima i ostavile barem trećinu stanovnika bez struje. "Noćni ruski napadi na Kijev pokazuju pravi stav Putina i njegovog užeg kruga o miru", poručio je Zelenski.
Međutim, daleko je od sigurnog da će Trump za neuspjeh svojih mirovnih napora okriviti Putina, a ne Zelenskog. Trump je sve više nestrpljiv postići mir. Stalno ponavlja (netočnu) tezu: "Riješio sam osam ratova, a ovo je najteži od svih". To američko nestrpljenje ide u korist u Rusije jer što je više Trump nervozan, to će više pritiskati Ukrajinu da pristane na nepovoljne po nju uvjete. Politolog Karmo Tüür za estonsku TV ERR kaže: "Trump uglavnom radi ono što Rusija želi. Vidi da ne može vršiti pritisak na Rusiju i umjesto toga vrši pritisak gdje može". Trump je sebe postavio kao ključnu stranku u ovim pregovorima. U petak je za Politico rekao: "Zelenski nema ništa dok ja to ne odobrim". To je bila njegova reakcija na riječi Zelenskog da su Sjedinjene Države ponudile Ukrajini sigurnosna jamstva nalik članku 5. NATO-a u trajanju od 15 godina. Zelenski je rekao da će ipak biti potrebno da ključna sigurnosna jamstva, koja moraju biti pravno obvezujuća, prvo potvrdi i američki Kongres. Time pametno nastoji osigurati da ta jamstva i bilo kakvi sporazumi ostanu na snazi i jednog dana nakon što Trump ode s dužnosti.
Zelenski će s Trumpom u nedjelju na Floridi razgovarati o teritorijalnim pitanjima
Zelenski je također predložio da dijelove regije Donbas koje trenutačno kontroliraju ukrajinske snage pretvori u demilitariziranu zonu, ako se Moskva obveže da će svoje vojnike držati izvan tog dijela zemlje. Trumpovi komentari naglašavaju stupanj u kojem sudbina Ukrajine ovisi o odobrenju američkog predsjednika, čime on zauzima centralnu ulogu u pregovorima. No, iako sebe stavlja u poziciju moći, time se i izlaže riziku da svaki neuspjeh pregovora također padne na njega.
Zelenski sada puno bolje komunicira s Trumpom, što se najbolje vidi po tome da Sjedinjene Države počinju nuditi sigurnosna jamstva. No, najteže pitanje - pitanje teritorija - i dalje nije riješeno. I to je onih 10 posto oko kojih će Trump i Zelenski sutra pokušati naći zajednički rječnik. Rusija zahtijeva da se Ukrajina povuče s teritorija koje Moskva polaže pravo, ali ih ne kontrolira u potpunosti. Ukrajina to ne može prihvatiti bez prestanka postojanja kao suverena država. Zelenski je i tu ponudio prilično promišljeno rješenje, poručivši da će, ako se bude inzistiralo na teritorijalnim ustupcima, on raspisati nacionalni referendum na kojem bi građani donijeli konačnu odluku.
Međutim, održavanje referenduma, kao i izbora, u zemlji izloženoj neprestanim napadima dronova i projektila izuzetno je sigurnosno zahtjevno. Zelenski stoga ističe da bi za takav proces bilo nužno barem dvomjesečno primirje. Time on Kremlj ponovno dovodi u situaciju da mora tražiti razloge za odbijanje prekida vatre, a da pritom ne ostavi dojam kako to čini isključivo zato što želi nastavak rata.
Zelenski: ‘Dogovorili smo sastanak s Trumpom, uskoro...‘
Zelenski je uoči sastanka s Trump ponovio da su ukrajinske crvene linije teritorijalni integritet i kontrola nad nuklearnom elektranom Zaporižja, koje će se Putin malo vjerojatno odreći jer daje Moskvi polugu pritiska nad Ukrajinom, osobito u kontekstu poslijeratne obnove. Što se tiče članstva o NATO-u, ta je točka praktički skinuta s dnevnog reda te se više niti ne spominje jer aktualna američka administracija više ne podupire daljnje širenje Saveza na istok i ne želi više u potpunosti jamčiti sigurnost Europe. Iz ruske perspektive, to znači da su dobili ono što su željeli, praktički bez ikakvog ustupka s njihove strane.
Prije sastanka s Trumpom na Floridi, Zelenski je planirao kratko zaustavljanje u Kanadi, gdje se trebao sastati s kanadskim premijerom Markom Carneyjem te održati online sastanak s europskim čelnicima, koje je namjeravao brifirati o predstojećem susretu s američkim predsjednikom. Europljani su uoči sastanka bili oprezni. "Ne postoji scenarij niskog rizika kada je u pitanju Trump", rekao je jedan neimenovani dužnosnik za CNN.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....