"S osobnog stajališta, bio bih sretniji da smo u Deklaraciji bili robusniji i jasniji, svi mi", rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković u telefonskom razgovoru za bruxelleski portal politico.eu. Portal navodi kako završna Deklaracija izbjegava konkretne obveze kad je riječ o tome što EU pruža svakoj od zemalja Zapadnog Balkana.
Razgovor je održan povodom summita EU Zapadni Balkan, koji će se video konferencijom održati u srijedu, 6. svibnja. Plenković je rekao kako je želio da virtualni samit EU-Zapadni Balkan pošalje snažniji signal podrške regiji, ali takvu poruku šalje već i sam sastanak.
Ovaj je skup trebao biti vrhunac hrvatskog predsjedavanja Vijećem EU, ali je i on pao žrtvom pandemije koja je stavila Europu pod ključ.
Dužnosnici su također planirali staviti u samo središte summita veliki ekonomski paket za Zapadni Balkan, jedan od najsiromašnijih dijelova Europe. No, srž sastanka bit će pomoć vrijedna 3,3 milijarde eura za pomoć regiji u rješavanju posljedica COVID-19. Širi ekonomski paket uslijedit će kasnije, prema nacrtu završne izjave samita, koji je vidio Politico (a Euractiv.hr objavio u ponedjeljak).
Neki komentatori sa Zapadnog Balkana također su izrazili razočaranje što se u izjavi - koja se i dalje naziva Zagrebačka deklaracija - ne spominje proširenje EU-a, jer su se nadali jasnoj poruci da Unija prihvatiti sve zemlje regije kao članice jednog dana.
Hrvatski je premijer svjestan okolnosti. “Realan sam kad je riječ o tome, ali želim naglasiti da smo napravili vrlo solidan dokument s obzirom na okolnosti. Činjenica da se sastanak događa već je jak politički signal", dodao je.
Dužnosnici EU inzistiraju na tome da se proširenje ne zaustavlja i ukazuju na činjenicu da je EU u ožujku dao zeleno svjetlo Sjevernoj Makedoniji i Albaniji za početak pregovora o članstvu.
“Sjajno je što se Europsko vijeće u travnju suglasilo da se otvore pristupni pregovori sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Ta će odluka biti politička ostavština hrvatskog predsjedništva našim susjedima. To je stvarno velika stvar", rekao je hrvatski premijer.
Zemlja koja je sada poznata kao Sjeverna Makedonija "čeka na ovu odluku već 15 godina", rekao je Plenković. "Iz njihove perspektive, to je signal prijateljstva koji se ne zaboravlja." A to se možda ne bi dogodilo da Hrvatska nije bila na vozačkom mjestu, smatra Plenković. "Da je kocka bila u rukama nekog drugog na mjestu predsjedavajućeg, nekoga daleko od ove regije, mogu vas uvjeriti da, unatoč vrlo dobroj volji drugih, ne bi bilo sastanka vezanog uz Balkana u prvih šest mjeseci institucionalnog ciklusa”, kaže Plenković.
Dvije druge države koje sudjeluju na konferenciji, Srbija i Crna Gora, već su godinama u pregovorima o članstvu u EU, ali još nisu ni blizu pridruživanja. Smatra se da su posljednja dva sudionika sastanka, Bosna i Hercegovina i Kosovo, daleko od toga da budu pozvani na početak pregovora o članstvu.
Tekst nacrta Deklaracije kaže da EU "potvrđuje svoju nedvosmislenu potporu europskoj perspektivi Zapadnog Balkana" bez izričitog spominjanja članstva. Plenković inzistirao da se tako "proširenje vratilo u grad." Bez obzira na to što neke članice, što je nedvojbeno, u ovom trenutku ne žele ni čuti za proširenje.
Plenković je u nastavku razgovora rekao bi summit u Zagrebu ove godine bio pružio urednu simetriju - budući da su se čelnici EU i Balkana u hrvatskom glavnom gradu okupili prije 20 godina kako bi najavili novu eru bliže suradnje nakon što je pala zavjesa na desetljeća rata i nemira u regiji.
Plenković se sjetio kako je, kao mladi diplomat, sudjelovao na tom sastanku na vrhu 2000. godine. “Moja je osobna ideja bila da imamo putokaz od Zagreba do Zagreba”, rekao je hrvatski premijer. Uzmite u obzir vremenski razmak od 20 godina: tada, 2000. godine, EU je imala 15 država članica, Jacques Chirac je bio predsjednik Francuske, “Kosovo nije bila međunarodno priznata zemlja, Crna Gora je i dalje bila, koliko se sjećam, dio one Savezne Republike Jugoslavije", rekao je Plenković. Hrvatska je u međuvremenu prešla s jedne strane stola EU na drugu.
Iako se čelnici ovoga puta ne okupljaju u Zagrebu, Plenković je rekao da je hrvatsko predsjedništvo vratilo regiju na dnevni red - a tu bi tvrdnju mogla osporiti Bugarska koja je u svibnju 2018. bila domaćin vlastitog summita EU-Zapadni Balkan.
"Ako možemo održati fokus na političkom dijalogu na visokoj razini svake dvije godine, mi kao predsjedništvo sa sigurnošću možemo reći da smo postigli svoje ciljeve. To je ključno", rekao je Plenković.
