Srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić poručio je u četvrtak da u odnosima Srbije i Hrvatske treba tražiti dodirne točke jer za to postoje dobre pretpostavke i ocijenio da su odnosi dviju država ključni i za odnose u regiji.
"Treba uložiti maksimalan napor da dvije države nađu zajedničke točke za razvoj takvih odnosa", rekao je Dačić za provladinu komercijanu televiziju Pink i podsjetio na nekoliko nedavnih događaja koji signaliziraju na mogućni napredak.
"Došlo je do određenih pomaka u našim odnosima u smislu da su se dogodile neke stvari koje bi mogle biti poticaj da počnemo pričati ozbiljno o budućnosti, a to je prije svega izbor predsjednika Aleksandra Vučića i dolazak hrvatske predsjednice na inauguraciju", rekao je Dačić.
On je ukazao i da je na nedavnom skupu u Dubrovniku, kojem je nazočio i srbijanski predsjednik, "hrvatska strana izrazila verbalnu spremnost za razvoj odnosa dviju zemalja". Dačić, koji je i prvi potpredsjednik srbijanske vlade, podjeća i da je nova hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić "iz korpusa koji je već bio angažiran na nekim pitanjima u Srbiji".
Sve to su dobre pretpostavke za razvoj odnosa dviju zemalja, ocijenio je Dačić ali se zapitao jesu li obje strane ozbiljne kada govore o spremnosti za poboljšanje odnosa. "Vidimo kako je već postala praksa da se uoči Bljeska ili Oluje događaju neke situacije koje te odnose dosta kompliciraju. Sve su to događaji u kojima ima previše iracionalnog, a malo političke volje da se gleda u budućnost", naveo je Dačić.
Spomenuo Stepinca, Glavaša, Barišića, Thompsona...
Dačić je podsjetio da je u srpnju 2016. pokrenuto pitanje kanoniziranja kardinala Alojzija Stepinca, potom je obnovljeno suđenje po poništenoj presudi za ratne zločine Branimiru Glavašu, uslijedilo je podizanje spomenika osuđenom teroristu Miri Barišiću, i na koncu hrvatsko blokiranje Srbije u otvaranju poglavlja 23.
Dačić kaže da je ove godine uveden dodatni fitosanitarni nadzor uz povećanje pristojbi na uvoz u Hrvatsku poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nisu članice EU-a, što bi se, prema njegovim riječima, moglo protumačiti kao jedan mali "ekonomski rat" protiv Srbije.
Hrvatsko ministarstvo poljoprivrede donijelo je u srpnju novi pravilnik kojim su uvodi kontrola većeg broja vrsta voća i povrća koje se uvozi iz trećih zemalja nego dosad, a naknada za inspekcijski nadzor povećava s 90 na 2000 kuna. I srbijanska premijerka u srijedu je kazala, referirajući se na taj novi pravilnik, kako joj se čini da svake godine, otprilike u vrijeme obilježavanja obljetnice akcije Oluje, iz Hrvatske stižu negativni signali.
Dačić naglašava da je ovogodišnji "šlag na torti" obilježavanje obljetnice Oluje uz nastup Marka Perkovića Thompsona za kojeg kaže kako je "dobio mnogo više na medijskom značaju nego što to objektivno zaslužuje". "Riječ je o ustaškoj propagandi s ustaškim poklicima i pozdravima. On ove godine, doduše, ne pjeva u Kninu, ali će pjevati sutradan u Slunju i to na dan obilježavanja 75 godina od velikog pokolja koji se dogodio na tom području...kada je stradalo više od 150 djece mlađe od 13 godina", rekao je Dačić, zamjerivši što vlada Hrvatske sudjeluje u sufinanciranju Thompsonova nastupa.
Dačić je već prije nekoliko dana pozvao vladu u Zagrebu da preispita svoju odluku o sufinanciranju Thompsonovog koncerta na obilježavanju "Oluje", uz ocjenu da bi njegov nastup na toj ceremoniji bio uvreda i poniženje za srpske žrtve.
Kako prenose hrvatski mediji, ovogodišnji koncert u Kninu, na kojem će nastupiti "Prljavo kazalište", financira samo grad Knin, dok će Marko Perković Thompson održati koncert u Slunju, koji će navodno koštati barem dvostruko više nego koncert Prljavaca, a sufinancirat će ga, uz grad Slunj, i Karlovačka županija te Ministarstvo branitelja, što stoji i na službenoj Thompsonovoj internetskoj stranici. "Takva politika ne pridonosi razvoju i boljim odnosima naših dviju država i sigurno je da to nisu vrijednosti za koje se borila i bori Europa, jer se Europa borila protiv fašističke ideologije", rekao je Dačić.
Dačić je u razgovoru za TV Pink zaključio da "Srbija i Hrvatska još dugo Oluju neće tumačiti na isti način" jednako tako što i "dan danas neke događaje iz Drugog svjetskog rata tumače na drugačiji način".