Ustavne promjene u Rusiji ulaze u završnu fazu. Za oko mjesec i pol, 22. travnja, održat će se referendum, ali još uvijek nema odgovora na pitanje radi li se sve ovo samo zbog Vladimira Putina, odnosno njegova ostanka na čelu Rusije u nekoj drugoj formi i ambalaži.
Misterij oko toga dodatno je zakuhao i sam Putin tijekom nedavnog posjeta Ivanovskoj oblasti. Putin je bio tajanstven i odlučio je držati Ruse u daljnjoj neizvjesnosti oko toga gdje će i što će biti s njim nakon isteka njegova četvrtog predsjedničkog mandata 2024. godine ili, kako kažu neki ruski analitičari, "Putin opet s nama igra pogađalicu". No, evidentno je da se Kremlj već digao na noge i ništa na prepuštaju slučaju, nego će u tom razdoblju polako sve stvari staviti na stol i odlučiti - ako već nisu, ali čekaju trenutak kada će to objaviti. Sjetimo se da je Putin cijelo vrijeme dok je na čelu države bio Dmitrij Medvedev pekao rusku i svjetsku javnost na laganoj vatrici i tek u "sudačkoj nadoknadi", pred kraj Medvedevljeva mandata 2012., objavio da se vraća na kremaljski tron.
Znakovita izjava
Dakle, s te strane ništa novo, ali svakako su zanimljive njegove najnovije opservacije oko promjena Ustava. No, vrlo je znakovita jedna njegova usputna izjava u Ivanovu od koje zapravo treba i polaziti. Vladimir Putin je rekao kako svoju predsjedničku dužnost ne vidi kao "posao, nego kao sudbinu" pa je zanimljivo što će mu "sudbina odrediti" nakon isteka mandata. Doduše, može se shvatiti i da je uopće predsjednička pozicija u Rusiji sudbinska. Stoga je Putin želi još ojačati jer, kako je rekao, u Rusiji bez jake predsjedničke vlasti neće biti dobro te se založio za jačanje uloge predsjednika. Putin je napomenuo da u Rusiji nema tradicije jakih stranaka, a time ni uvjeta za parlamentarnu demokraciju koja se, kako je izjavio, "u Europi njeguje stoljećima pa opet dolazi do kriza i zastoja". Putin smatra da stabilnost i jaku državu može garantirati samo predsjednički sustav i jak predsjednik kako ne bi došlo do krize vlasti i ugroze za državu. Po tome, u Rusiji ništa novo - nastavlja se po istoj "špranci" bez obzira na to tko bio na vlasti: knez, car, generalni sekretar ili sada demokratski izabrani predsjednik. Sva vlast i država gleda se kroz ličnost vladara. U Rusiji predsjednik kreira unutarnju i vanjsku politiku, a vlada je zadužena za ekonomiju i socijalna pitanja.
Putin je izjavio kako se "nije umorio" biti predsjednik (što je, praktički, već 20 godina). No, ustavnu kategoriju dobit će sadašnje Državno vijeće, paradržavno i neustavno tijelo. Mnogi analitičari odmah su to povezali upravo s Putinom, misleći da će on preuzeti čelnu poziciju Državnog vijeća (ono okuplja premijera, važne strateške ministre i sve šefove vojske, policije i obavještajne zajednice) te time zapravo nastaviti s nove pozicije arbitrirati u ruskoj politici, po tzv. kazahstanskom modelu. Tamo Nursultan Nazarbajev više nije formalno predsjednik, ali je zapravo "otac nacije" koji i dalje vlada. No, sada je Putin odbacio mogućnost da on preuzme Državno vijeće, smatrajući da bi se time u Rusiji stvorila situacija dvovlašća, što je, kako je rekao, pogubno za Rusiju. No, kako bilo, ta će savjetodavna predsjednikova institucija ipak dobiti ustavne okvire. On je, zasad, odbio preuzeti dužnost šefa Državnog vijeća, ali se nije previše bavio time što će biti s njim nakon 2024. godine. Putin se založio za ograničen broj predsjedničkih mandata i za prenosivost vlasti, ali ipak nije želio reći gdje je u toj priči on.
Izjava Surkova
Doduše, ne treba zanemariti ni izjavu Vladislava Surkova, sive eminencije Kremlja i ideologa putinizma (trenutačno bez ikakve formalne i javne funkcije), koji je izjavio da s novim Ustavom počinje i novo odbrojavanje vremena, odnosno predsjedničkih mandata. Surkov, da pojednostavimo, želi reći da su dosadašnja Putinova četiri mandata bila vezana uz stari sustav te da s novim počinje brojanje predsjedničkih mandata (pa i Putinovih) ispočetka. Iako je to, kako kažu u Kremlju, mišljenje "privatne osobe", analitičari ga ipak ne odbacuju tek tako. Doduše, ne isključuje se ni varijanta da Putin, na isti način kao i Boris Jeljcin, imenuje svog nasljednika, ali vjerojatnije je da će on ipak ostati u vrhu te da će mu se naći neka pozicija koja će i njemu i trenutačnoj kremaljskoj političko-poslovnoj oligarhiji osigurati nesmetanu poziciju i "stabilni" prijenos vlasti na novog predsjednika. Osim toga, u Ustav bi trebao ući i prijedlog da predsjednici budu izuzeti od bilo kakvog kaznenog progona nakon silaska s vlasti. Nudi im se apsolutna zaštita i imunitet. I na kraju, još nije sasvim odbačena ni ideja ujedinjenja Bjelorusije i Rusije u jednu državu pa bi onda Putin mogao bez problema zasjesti na čelo te nove države. Svakakvih modela i varijanti ima, a u sljedeće četiri godine bit će još nagađanja i spekulacija koje će smišljati analitičari, dobro obaviješteni izvori, ali i koje će kao mamce, zamke i pomutnju ispuštati sam Kremlj.
U Ustav će, osim tih izmjena koje se tiču Putina i njegove sudbine, ući i Bog te definiranje braka isključivo kao zajednice muškarca i žene. Rusi će, od svih naroda u Rusiji, dobiti status državotvornog naroda te će današnja Rusija biti definirana kao nasljednica carske Rusije i SSSR-a, posebno kao baštinik "pobjede u Drugom svjetskom ratu".