Kada je prošloga tjedna objavljeno da američki predsjednik Donald Trump razmatra opskrbu Kijeva krstarećim raketama Tomahawk, odnosno dalekometnim oružjem za udare duboko na ruskom tlu, počela su razna nagađanja i analize vezane uz ovo moćno oružje u rukama Kijeva.
Stvari su dosegle svoj vrhunac kada je Financial Times objavio da je Trump u jednom razgovoru pitao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog mogu li ukrajinske snage napasti Moskvu ili Sankt Peterburg oružjem dugog dometa, na što mu je Zelenski odgovorio potvrdno, ukoliko to oružje dobiju.
Ipak, ubrzo nakon tog izvještaja FT-a, Washington je reterirao - Trump je rekao da Ukrajina nikako ne bi smjela gađati Moskvu ili Sankt Peterburg te da se u njegovoj administraciji ne razmišlja o isporuci projektila dugog dometa - u slučaju Tomahawka to je i do 2500 kilometara - a Bijela kuća, iako nije poricala da se takav razgovor vodio, brzo je prekinula nagađanja, kada je glasnogovornica Karoline Leavitt rekla da je Trump "samo postavljao pitanje, a ne poticao na daljnja ubijanja".
Posve je jasno da bi isporuka oružja koje može dosegnuti ključne ruske gradove za Kremlj predstavljala prelazak još jedne crvene linije. Ipak, to se jest spominjalo, što znači da se doista i razmatralo, a Kijev je, dakako, i dalje zagrijan za ideju i teško da će prestati raditi na tome da mu želja bude ispunjena.
Što je Tomahawk?
Vijest je stigla usred značajnog pomaka u odnosima Kijeva i Washingtona i najave dogovora prema kojem bi NATO kupio američke sustave naoružanja u vrijednosti 10 milijardi dolara, koje bi potom zapadni vojni savez poslao Ukrajini.
"[Projektili Tomahawk] bi definitivno predstavljali značajno poboljšanje ukrajinskog arsenala, posebno u smislu sposobnosti udara dugog dometa", rekao je Federico Borsari iz Centra za analizu europske politike (CEPA) za Kyiv Independent. "To bi Ukrajini omogućilo puno jače udare na ciljeve u usporedbi s onim što sada koristi".
Tomahawk je podzvučna krstareća raketa dugog dometa dizajnirana za precizne napade na kopnene ciljeve. Ima operativni domet između 1600 i 2500 kilometara. Prvi put su u borbi korištene tijekom operacije Pustinjska oluja 1991. godine te su i dalje ključni dio američkog arsenala sustava dugog dometa. Svaka raketa košta oko 2 milijuna dolara, a proizvodi je obrambena tvrtka Raytheon.
"Rekao bih da je u ovom trenutku to glavno oružje SAD-a za napade na kopnene ciljeve na vrlo velikim udaljenostima i lansira se uglavnom s pomorskih platformi, uključujući podmornice i površinske brodove", pojašnjava Borsari.
Tomahawk može letjeti na malim visinama i izvoditi manevre izbjegavanja kako bi se smanjio rizik od radarske detekcije i presretanja. Najnovija verzija rakete može se reprogramirati usred leta, pa čak i lebdjeti iznad cilja prije nego udari. "To je vrlo brza, iako podzvučna krstareća raketa. Koristi kombinaciju različitih sustava navođenja kako bi bila vrlo precizna", kaže Borsari i dodaje da može pogoditi cilj unutar "oko 30 metara, ako ne i manje". Tomahawk, dodaje, također nosi vrlo snažnu bojevu glavu težine oko 400 do 450 kilograma, ovisno o konfiguraciji.
Zašto Ukrajina želi projektil Tomahawk?
Tomahawk je već neko vrijeme na ukrajinskom popisu želja, a bio je i dio "Plana pobjede" Volodimira Zelenskog, kojeg je predstavio bivšem američkom predsjedniku Joeu Bidenu u listopadu prošle godine.
Rusija ima golemu prednost nad Ukrajinom kada su u pitanju projektili i redovito koristi vlastite sustave krstarećih raketa, poput Kalibra, za napade na ukrajinske gradove, te balističke sustave poput Iskandera.
Kada su krstareće rakete u pitanju, Ukrajina se trenutačno oslanja na oružje koje isporučuje Zapad, poput Storm Shadowa, koji je do sada korišten s velikim učinkom, ali ima domet od samo oko 250 kilometara.
Za udare većeg dometa, Kijev se sada oslanja na dronove i projektile slične dronovima poput Paljanice, prvi put korištene u kolovozu 2024. godine (inače, to je naziv za tradicionalni ukrajinski kruh koji se peče pod pekom i jedan je od simbola ukrajinskog identiteta, op.a.).
"Dronovi uzrokuju štetu – mogu uletjeti u prozore vojnih tvornica duboko u ruskoj pozadini", rekao je Ivan Stupak, bivši službenik Ukrajinske sigurnosno-obavještajne službe (SBU) i bivši zastupnik ranije ovog mjeseca za Kyiv Independent, ističući kako su projektili poput Tomahawka ipak posve druga priča. "Budimo iskreni, 50 kilograma eksploziva je samo 50 kilograma – 500 kilograma u projektilu može napraviti razliku".
Što bi Ukrajina mogla gađati projektilima Tomahawk?
Velik domet Tomahawka bi velike dijelove Rusije izložio mogućnosti ukrajinskih napada raketama dugog dometa, a prije svega bi se u problemu našli Moskva i Sankt Peterburg.
Ukrajina trenutačno redovito izvršava udare na rusku prijestolnicu dronovima. Ti napadi rijetko uzrokuju veću štetu, ali imaju psihološki učinak na rusko stanovništvo, a izazivaju i druge probleme, kao što je zatvaranje ruskih zračnih luka i prizemljenje zrakoplova.
"Ove disrupcije nisu slučajnost. Dio su kampanje pritiska na logistiku, sustave protuzračne obrane i javni moral", kako je objasnio Serhij Bratčuk, glasnogovornik Južnog operativnog vojnog zapovjedništva, za Kyiv Independent ranije ove godine. "Rusko stanovništvo mora platiti za ovaj rat. Spavanje u šatorima u zračnoj luci nije najviša cijena, ali utječe na moral", dodao je.
No, projektili Tomahawk bi omogućili daleko preciznije i snažnije udare na Moskvu. Još jedna meta koja bi u slučaju isporuke ovog oružja vjerojatno bila visoko na popisu ciljeva Ukrajine su zračne baze s kojih Rusija pokreće masivne raketne napade na ukrajinske gradove.
Ukrajina se dugo mučila s udarima na te resurse jer je Moskva držala svoju zračnu flotu izvan dometa oružja koje je Kijev sam razvio, kao i onog koje su isporučile zapadne zemlje. To se ipak promijenilo sa spektakularno osmišljenom i uspješno izvedenom operacijom "Paučina", u kojoj su korišteni FPV dronovi raspoređeni u kamionima u blizini ruskih zračnih baza diljem Rusije, koji su uništili, kako Ukrajinci tvrde, desetke ruskih strateških bombardera.
Poteškoće i ograničenja
No, ta je kompleksna i odvažna operacija planirana godinu i pol i čini se, barem za sada, da je bila jednokratna. A raketama Tomahawk moglo bi se redovito napadati zračnu bazu Olenja u Murmanskoj oblasti, jednu od glavnih lokacija za pokretanje masivnih ruskih raketnih napada na Ukrajinu.
No, kada bi SAD i pristao isporučiti ovo moćno oružje, Ukrajina bi imala velikih problema u njegovu korištenju. Kako je prošlog tjedna izjavio zamjenik šefa ukrajinske vojne obavještajne agencije (HUR) Vadim Skibicki, projektile Tomahawk "nije lako koristiti", odnosno za to treba raspolagati njima prilagođenim lansirnim platformama. "Glavne lansirne platforme su borbeni brodovi ili strateški bombarderi. Mi nemamo nijedan strateški bombarder", rekao je Skibicki.
Borsari objašnjava da Ukrajini trenutačno nedostaje pomorska infrastruktura potrebna za lansiranje Tomahawka s mora, a raspoređivanje verzije koja bi bila lansirana s kopna također bi bilo logistički zahtjevno. "Složenije je jer vam nije potrebna samo raketa, već cijeli lansirni sustav. SAD bi mogao osigurati nekoliko kopnenih lansera... ali osiguravanje cijelog paketa trenutačno je teže", rekao je Borsari.
Ova ograničenja, zaključuje, čine izglede da dođe do isporuke Tomahawka Ukrajini "vrlo malom mogućnošću".
Alternative
I dok se rasprave o zapadnom oružju dugog dometa nastavljaju, postoje sustavi koji bi za Ukrajinu u bliskoj budućnosti bili daleko izvedivija varijanta. "Kada razmišljamo o potencijalnom oružju koje bi SAD mogao isporučiti Ukrajini s većim dometom od ATACMS-a, trebali bismo razmotriti, primjerice, Joint Air-to-Surface Standoff Missile (JASSM)", rekao je Borsari.
Te se krstareće rakete mogu lansirati s borbenih zrakoplova F-16, kojima ukrajinske zračne snage raspolažu, i koje mogu pogađati ciljeve duboko unutar ruskog teritorija. "Ima domet od otprilike 1000 kilometara, vrlo je moćna i mogla bi biti dobro rješenje za Ukrajinu – i puno se lakše integrira u ukrajinske zrakoplove u usporedbi s Tomahawkom", ističe Borsari.
Na horizontu se nazire još jedna opcija, budući da je njemački kancelar Friedrich Merz prošlog tjedna izjavio da će Njemačka Ukrajini osigurati nove rakete dugog dometa "vrlo brzo", ne otkrivajući o kojem se konkretno sustavu radi. "Ukrajina će biti puno bolje pozicionirana i koristiti ove sustave te dobiti našu podršku u vezi s tim sustavima u tjednima i mjesecima koji dolaze", zaključio je Merz.
Kijev već godinama apelira na isporuku njemačkih krstarećih projektila Taurus, no definitivna isporuka tog projektila u Berlinu se još ne spominje.
Ipak, Merz je nakon sastanka sa Zelenskim krajem svibnja znakovito spomenuo plan zajedničke proizvodnje odgovarajućeg oružja. On je rekao kako se radi o proizvodnji projektila bez ograničenja dometa i kojima će Ukrajina biti u stanju djelovati protiv vojnih ciljeva koji se nalaze daleko izvan svojeg teritorija.
Komentari
9