"Putin mi je rekao", kratka je izjava koja možda najbolje opisuje stav Donalda Trumpa prema ruskom ratu u Ukrajini, Kijevu i Moskvi, ali i sve implikacije koje s time idu, uključujući tijek i rezultate mirovnih pregovora i dogovora te krajnji ishod rata.
Američki predsjednik još jednom je povjerovao ruskom čelniku Vladimiru Putinu, koji mu je u drugom telefonskom razgovoru u dva dana - nakon onog koji je inicirao Trump uoči svog nedjeljnog sastanka s ukrajinskim poredsjednikom Volodimirom Zelenskim - rekao da je Kijev u ponedjeljak napao njegovu rezidenciju u Novgorodskoj oblasti na sjeveru Rusije 91 dronom, jednostavno na riječ, bez ikakvih službenih ili neovisnih dokaza, i tako, po tko zna koji put, "pao na istu foru" - Kremlj nešto ustvrdi, oblikuje i forsira narativ koji mu odgovara i prije nego što se utvrde činjenice, a Trump, zadivljen i zanesen "snažnim liderstvom" ruskog vođe, praktički bespogovorno i nekritički preuzima taj narativ, sa svim opasnim posljedicama koje s time idu pod ruku dok dokazi da je do takvog napada doista došlo još nisu objelodanjeni.
Ruski čelnik je u telefonskom razgovoru s američkim kolegom, kako je prenijela ruska režimska novinska agencija TASS, ustvrdio da se napad dogodio "odmah nakon" razgovora Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa u Mar-a-Lagu o okončanju rata te upozorio da terorističke akcije neće ostati bez odgovora i da će Moskva prilagoditi stav novom razvoju događaja. Izjava američkog predsjednika, koji je rekao da je "jako ljutit" zbog navodnog napada na, kako je rekao, Putinov dom, snažno je odjeknula i u Washingtonu i u Europi, oživljavajući stara pitanja o tome kome Trump zapravo vjeruje i što to znači za rat u Ukrajini.
Bijes ruskih proratnih huškača, Trump na udaru kritika
Iako bijesan zbog navodnog napada u noći s nedjelje na ponedjeljak - o kojem je bez dokaza izvijestio ruski šef diplomacije Sergej Lavrov, rekavši da su sve ukrajinske letjelice oborene - Trump je također priznao kako je moguće da se to uopće nije dogodilo, a Ukrajina je tvrdnje Kremlja u potpunosti odbacila.
Volodimir Zelenski rekao je kako se radi o laži i potpunoj izmišljotini, pokušaju da se omete mirovni proces i osigura opravdanje za nove ruske napade na Kijev i druge gradove. "Ovom izjavom o navodnom napadu na neku rezidenciju, oni pripremaju teren za napad, najvjerojatnije na glavni grad i vladine zgrade", rekao je Zelenski. "Jučer smo imali sastanak s predsjednikom Trumpom i jasno je da kada nema skandala za Ruse, kada postoji napredak, to je za njih neuspjeh. Ne žele završiti ovaj rat i sposobni su to učiniti samo pod pritiskom. Dakle, traže izgovor", dodao je.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku, Jurij Ušakov, brzo se oglasio, rekavši da je Trump bio "šokiran" viješću o navodnom napadu i ustvrdio da će to "nesumnjivo" utjecati na američki pristup razgovorima o okončanju rata.
Na društvenim mrežama s ruske su strane uslijedili izljevi bijesa i pozivi na osvetu, barem kada su nacionalistički krugovi, a posebno proratni ruski blogeri, u pitanju. Navodnim napadom ogorčen je i pakistanski premijer Shehbaz Sharif, kojega je Putin nedavno na međunarodnom forumu u Turkmenistanu do te mjere ponizio da je, nakon 45 minuta čekanja na sastanak s ruskim čelnikom, ljutit odlučio upasti na zatvoreni sastanak Putina s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom.
"Pakistan osuđuje prijavljeno ciljanje rezidencije Njegove Ekselencije Vladimira Putina, predsjednika Ruske Federacije... Takav gnusan čin predstavlja ozbiljnu prijetnju miru, sigurnosti i stabilnosti, posebno u vrijeme kada su u tijeku napori usmjereni na mir", napisao je Sharif na X-u. Zabrinutost su izrazili i Indija i Ujedinjeni Arapski Emirati, a Peking je upozorio da se "ne širi bojište".
Ubrzo se oglasio i prvi kremaljski "jastreb", notorni bivši predsjednik Ruske Federacije i sadašnji zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti, Dmitrij Medvedev, koji je poručio da će se Volodimir Zelenski morati skrivati do kraja života nakon napada dronom Ukrajine na rezidenciju ruskog predsjednika Vladimira Putina. "Smrdljivi kijevski gad pokušava poremetiti rješavanje sukoba. Želi rat. Pa, sada će se barem morati skrivati do kraja svog bezvrijednog života", napisao je on na X-u, kako je prenio TASS.
S druge strane, u komentarima na društvenim mrežama i ispod članaka u brojnim zapadnim medijima korisnici ogorčeno kritiziraju i prozivaju Trumpa za licemjerje, prokremaljsku pristranost i bešćutnost dok bjesni zbog navodnog napada na "Putinovu kuću", a istodobno ne pokazuje žaljenje i ljutnju zbog divljačkih zračnih napada u kojima agresorske ruske snage, slijedom naloga upravo Vladimira Putina, već godinama razaraju ukrajinske domove, vrtiće, bolnice, škole, ključnu infrastrukturu i ubijaju nedužne civile, dobrim dijelom djecu. Jedan takav masivan napad na Kijev Rusija je izvela u subotu, upravo uoči sastanka Trumpa i Zelenskog u okviru mirovnih napora, dok je Trump kritizirao navodni ukrajinski rekavši da "nije pravo vrijeme" za to s obzirom na tekuće pregovore o okončanju rata.
Zapadni analitičari i mediji već uvelike raspravljaju o posljedicama novog ruskog manevra po mirovne pregovore i okončanje rata, za što, kako smatra Kijev i dobar dio zapadnih promatrača i njegovih saveznika, Putin zapravo uopće nije zainteresiran, uvjeren u svoju političku i vojnu nadmoć i zamah na terenu.
Konzervativni britanski The Telegraph procjenjuje da tvrdnja ruskog čelnika o napadu na rezidenciju Moskvi pruža izgovor da odbije budući Trumpov prijedlog. Unatoč nekim zapanjujućim izjavama Trumpa u Putinovu obranu, poput one da će "Rusija pomoći" poslijeratnoj obnovi Ukrajine jer "Rusija želi uspješnu Ukrajinu", nedjeljni sastanak na Floridi prošao je otprilike onoliko dobro koliko se ukrajinski predsjednik mogao nadati, ocjenjuje Telegraph. No tvrdnja o napadu dronovima prijeti potpunim raspadom mirovnog procesa i to iz dva razloga - ona Kremlju daje izgovor da odbije mirovni sporazum koji Trump pokušava isposlovati te pruža Moskvi priliku da uvjeri američkog predsjednika, sklonog ruskom narativu, da je Zelenski ovdje negativac.
Uostalom, Moskva je, odmah nakon ničim dokazane tvrdnje o napadu na Putinovu rezidenciju, najavila oštar zaokret. "S obzirom na konačnu degeneraciju kriminalnog kijevskog režima, koji je prešao na politiku državnog terorizma, ruska pregovaračka pozicija bit će revidirana", rekao je Sergej Lavrov, signalizirajući moguće uzvratne udare na zgrade ukrajinske vlade.
Kako će američki predsjednik reagirati na ono što Kijev vidi kao transparentan pokušaj sabotiranja mirovnog procesa, ostaje nejasno. Čak i sada, nakon što ga je u godinu dana ruski čelnik više puta iznenadio, Trump uporno odbija misliti loše o Putinu. Ako je ikada postojala mogućnost da se Putinovi postupci prikažu u pozitivnom svjetlu, američki predsjednik ju je redovito pronalazio. Nadmašio je samoga sebe nakon razgovora sa Zelenskim, rekavši zaprepaštenom gostu da je Putinova glavna poruka da "Rusija želi vidjeti Ukrajinu uspješnom", kako piše Telegraph.
Trump i njegovi suradnici i ranije su, kako se navodi, ponavljali ruske teze, ali rijetko tako otvoreno, a unatoč tome što su Trumpovi instinkti ponovno razotkriveni, kako se ocjenjuje, Ukrajina i njezini europski saveznici ostvarili su napredak u usmjeravanju Washingtona prema manje destruktivnom putu u najnovijim mirovnim nastojanjima. No pitanje je može li se to usklađivanje nakon najnovijih događanja održati jer, dok su europski čelnici izražavali optimizam, Trump ponavljao da je dogovor "puno bliže", a Zelenski ocijenio da je "90 posto gotov", s tvrdnjom o napadu dronova na njegovu rezidenciju čini se da je Putin odlučan sve gurnuti niz liticu.
Zna se gdje su Trumpove stvarne simpatije
Iako, kako se navodi, nije sve izgubljeno jer je očito postignut dogovor o pružanju zapadnih sigurnosnih jamstava Ukrajini, makar i uz neslaganja o trajanju tih jamstava - Trump nudi 15 godina, a Zelenski traži 50 - a plan predviđa i snažnu ukrajinsku vojsku od 800.000 pripadnika, potpomognutu europskim snagama raspoređenima na terenu te pravno obvezujuće sigurnosno jamstvo SAD-a, odobreno u Kongresu, problem je istočna ukrajinska regija Donbas, iz koje Moskva traži potpuno ukrajinsko povlačenje, unatoč tome što ni invazijom punog opsega nije uspjela taj teritorij u potpunosti staviti pod svoju kontrolu.
Ipak, unatoč optimističnoj retorici, pregovori su zapravo zapeli i prije Putinove najnovije intervencije, ocjenjuje britanski medij. Svaki dogovor koji Ukrajini daje vjerodostojnu šansu za opstanak putem čvrstih sigurnosnih jamstava i prihvatljivog rješenja za Donbas vjerojatno će biti odbijen u Kremlju, koji zahtijeva punu kontrolu regije i odsutnost bilo kakvih zapadnih snaga s ukrajinskog teritorija.
Dokle god Trump ostaje barem i labavo usklađen s Ukrajinom, Zelenski možda može tolerirati zastoj. No on također, bolje od većine drugih, zna koliko američki predsjednik može biti nepredvidiv i gdje leže njegove stvarne simpatije.
Putin je u kolovozu na Aljasci dočekan uz punu ceremoniju, s Trumpom koji ga je čekao na kraju crvenog tepiha, a kada je Zelenski stigao na Floridu ovog vikenda, nije bilo ni crvenog tepiha ni ikakve dobrodošlice. Ta razlika i krhkost američko-ukrajinskog odnosa koju simbolizira, nije mogla promaknuti ni ukrajinskom ni ruskom vodstvu, zaključuje u svojoj analizi The Telegraph.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....