Sankcije koje je američki predsjednik Donald Trump uveo Međunarodnom kaznenom sudu u Den Haagu (ICC) zablokirale su rad suda i glavnog tužitelja Karima Khana.
Strane agencije prenose da je Khan ostao čak i bez pristupa elektroničkoj pošti te da su mu zamrznuti bankovni računi. Američki zaposlenici suda upozoreni su da bi pri dolasku u Sjedinjene Države mogli biti uhićeni. Nekolicina nevladinih udruga prestala je raditi za Kazneni sud, a neki voditelji više ni ne odgovaraju na poruke zaposlenika Suda.
Trump je sankcije uveo nakon što je Sud u studenome prošle godine pokrenuo istragu protiv izraelskog premijera Benjamina Netanyahua i bivšeg izraelskog ministra obrane Yoava Gallanta zbog rata u Gazi. Prema mišljenju Suda, postojala je osnovana sumnja da su dvojica izraelskih čelnika blokiranjem ulaska humanitarne pomoći u Gazu i raketiranjem civilnog stanovništva počinili ratne zločine. To je optužba koju izraelski vrh oštro odbacuje. Netanyahu je, podsjećamo, govorio da je "Trump najveći prijatelj Izraela".
Vrlo brzo nakon formalnog preuzimanja dužnosti Trump je izdao predsjednički nalog kojim je uveo sankcije ICC-ju. Puna dva mjeseca kasnije Sud teško funkcionira u provođenju osnovnih zadataka, a pritisak je takav da zaposlenici ne vjeruju da će institucija preživjeti iduće četiri godine. "Ovo je ozbiljan udarac protiv Suda, vladavine prava i milijuna žrtava", poručio je još u veljači, nakon uvođenja sankcija, glavna sutkinja Tomoko Akane. Među istragama koje su ugrožene, i ne mogu se normalno nastaviti, su ratne strahote u Sudanu.
Ova institucija osnovana je 2002. godine.
Za razliku od Međunarodnog suda pravde (ICJ), koji sudi državama, ICC sudi pojedincima. Među ključnim sudskim procesima su oni protiv Thomasa Lubange Dyiloa (DR Kongo) zbog djece vojnika i Dominica Ongwena iz Ugande zbog ubojstava, silovanja i regrutacije djece.
ICC je 2023. izdao uhidbeni nalog za Vladimira Putina zbog deportacije djece iz Ukrajine u Rusiju, a od 2009. godine na snazi je nalog za uhićenje Omara al-Bašira (Sudan), optuženog za zločine protiv čovječnosti i genocid u Darfuru.
Američka predsjednička uredba iz veljače zabranjuje Khanu i 900 zaposlenika Suda ulazak u Sjedinjene Države te prijeti sankcijama onima koji "financijski, materijalno ili tehnološki" podržavaju rad Suda.
Najveći problem je to što Sud u svojem radu ovisi o kontraktorima i nevladinim udrugama, primjerice za prikupljanje dokaza, a oni prekidaju suradnju bojeći se američkih sankcija. Nakon što im je Microsoft otkazao usluge elektroničke pošte, bili su primorani prijeći na švicarski Proton Mail.
Udruge koje su dosad surađivale sa Sudom agenciji AP su rekle da su prekinule kontakt jer se boje reakcije Ovalnog ureda.
"Teško da će Sud preživjeti iduće četiri godine", komentirao je jedan zaposlenik AP-u.
Američki predsjednik uveo je sankcije ICC-ju ubrzo nakon preuzimanja dužnosti. Objašnjavajući odluku, Trump je rekao da Sud "poduzima nelegalne i neutemeljene mjere protiv Amerike i njezina bliskog saveznika Izraela". "Nalozi za uhićenje Netanyahua i Gallanta opasan su presedan te predstavljaju direktnu ugrozu sadašnjim i bivšim američkim vojnicima. Zlonamjerno postupanje Suda prijeti suverenosti SAD-a i potkopava rad američke vlade u području nacionalne sigurnosti i vanjske politike", navodi se u predsjedničkoj direktivi.
Izraelski premijer Netanyahu optužbe Suda nazvao je apsurdnima, a Kneset razmatra zakonsku kriminalizaciju dostave dokaza Sudu.
Ovo nije prvi put da se Sud sukobio s Trumpom. U prvom mandatu usprotivio se istrazi navodnih zločina američke vojske počinjenih u Afganistanu. Predsjednik Joe Biden ukinuo je sankcije kad je nekoliko mjeseci kasnije preuzeo dužnost.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....