MAĐARSKI GUVERNER NAJAVIO BESKAMATNE KREDITE

Tržište povjerovalo guverneru, ali viceguvernerka dala ostavku

Tržišta su sa strepnjom iščekivala kamo će monetarnu politiku usmjeriti György Matolcsy, novi guverner centralne banke Mađarske i bliski saveznik kontroverznog premijera Viktora Orbana, za kojeg je poznato da od guvernera očekuje agresivnije poticanje ekonomskog rasta. U svom prvom obraćanju javnosti prije nekoliko dana novi je guverner najavio beskamatno puštanje novca za kredite malim i srednjim poduzećima, a pomoći će im i da kredite u stranoj valuti pretvore u forinte. Kako se čini, ulagači nisu razočarani.

Ne tako bezazlen plan

- Forinta je snažno ojačala u odnosu na euro jer su tržišta odahnula što plan središnje banke nije tako nesmotren kao što je mogao biti - rekao je trgovac valutama u Equiloru Szilard Buro. Glavna ambicija Matolcsya ostaje poticanje rasta, ali njegov plan ne razlikuje se bitno od nekonvencionalnih mjera za kojma su mnoge centralne banke već posegnule.

No, da stvari ipak nisu tako bezazelene dala je naslutiti viceguvernerka Julia Kiraly, koja je, “kako bi signalizirala ozbiljnost situacije”, podnijela ostavku. Ona upozorava na sve veću mogućnost donošenja neutemeljenih odluka i za njih ne želi preuzeti odgovornost. Ujedno upozorava na neizbježno urušavanje rejtinga središnje banke i očito je da će novi guverner morati uložiti mnogo truda da bi stekao povjerenje.

Što su, konkretno, njegove prve mjere? Komercijalnim bankama osigurat će 250 milijardi forinti ili 830 milijuna eura po kamatnoj stopi od nula posto, a mogu ih ponuditi malim i srednjim poduzećima po stopi od najviše dva posto. Kamatne stope za kredite poduzećima inače premašuju i 10 posto. Drugi stup programa uključuje dodatnih 830 milijuna eura za pokrivanje troškova konverzije kredita s valutnom klauzulom u forinte. Polovica malih i srednjih poduzeća zadužena je u eurima ili švicarskim francima i cilj je olakšati im otplatu.

Ograničen efekt

Na koncu, središnja banka spremna je upotrijebiti tri milijarde 35,8 milijardi eura deviznih rezervi, kako bi osigurala pretvaranje skupih kratkoročnih deviznih kredita u forinte i vladi omogućila izdavanje obveznica u domaćoj valuti. Time će, vjeruje, smanjiti vanjsku ranjivost zemlje. Savjet centralne banke prihvatio je mjere prošlog tjedna, a počet će se primjenjivati u lipnju i bit će tri mjeseca na testu.

Njihov će efekt, procjenjuje centralna banka, biti ubrzanje rasta BDP-a za 0,3 postotna poena ove i iduće godine. Ranija je procjena bila da će BDP u 2013. rasti po stopi od 0,5 posto, a inflacija bi trebala ostati na 3 posto.

- Ovo su ograničeni koraci, stoga će i efekti biti ograničeni - rekao je Matolcsy. Vlada je uspjela smanjiti inflaciju i proračunski deficit ispod 3 posto BDP-a, ali nezaposlenost i prevelika zaduženost ostaju nerješivi problemi.

Nedavno je i japanska centralna banka najavila masovni program emitiranja novca, u iznosu od 1,4 bilijuna dolara, da potakne potražnju, cijene i plaće i spriječi deflaciju koja traje već 15 godina.

Američke federalne rezerve svakog mjeseca u sustav ubacuju 85 milijardi dolara. Korist od toga imao je ministar Linić, koji se nedavno u Americi uspio zadužiti za 1,5 milijardi dolara.

Ekspanzivna politika

No, sada se već postavlja pitanje kako ekonomiju odviknuti od prevelike doze likvidnosti jer ne samo da nije dala željeni oporavak nego počinje davati i neželjene efekte poput veće inflacije. Ekonomisti su podijeljeni oko toga kakvu je korist donijela ekspanzivna monetarna politika i kada bi centralne banke trebale početi povlačiti hitne mjere koje su bile nužne nakon izbijanja krize.

Ellen Brown, jedna od kritičarki te politike i autorica knjige “Web of debt”, piše da je puštena likvidnost, umjesto da poplavi ekonomiju, završila kod banaka. Novac stvoren na kompjutorskim ekranima nikad ne završi u realnoj, proizvodnoj ekonomiji. Usto, ekonomisti se pitaju koliko je opravdano takvo kreditiranje i upozoravaju da se lako dostupnim novcem samo odgađaju prijeko potrebne promjene u ekonomiji, od velike potrošnje države i visokih poreza do povećanja konkurentnosti.

Izdvajamo