Mađarski premijer Viktor Orbán krenuo je u posljednji obračun s “neposlušnim” Ustavnim sudom koji mu je posljednjih godina ukidao zakone.
Ključna izmjena
Nakon što je parlament u ponedjeljak izglasao četvrti amandman Ustava donesenog 1. siječnja prošle godine, Ustavni sud zakone može rušiti samo na temelju proceduralnih pogrešaka, ali ne i kada njihov sadržaj krši Ustav. Svi presedani koje je, pak, Sud donio na temelju starog Ustava, proglašeni su ništavnima.
Bruxelles i Sjedinjene Američke Države upozoravaju da je riječ o novom u nizu Orbánovih pokušaja da institucije stavi pod svoju kontrolu, nakon što je već drastično ograničio slobodu medija i neovisnost središnje banke.
Stručnjak za ustavno pravo Gábor Halmai kaže da je riječ o “sustavnom ukidanju ustavnog poretka”, a njegov kolega Kolláth György upozorava da je Orbán praktički ukinuo trodiobu vlasti. Osim što Ustavni sud više neće moći ukidati zakone koji su u suprotnosti s Ustavom, veto na zakone ukinuto je i predsjedniku koji će zakone morati potpisivati, osim ako ima prigovor zbog procedure pri njihovu prihvaćanju. Oko tisuću i pol ljudi preksinoć je prosvjedovalo na trgu blizu ureda predsjednika Jánosa Ádera i pozivalo ga da odbije potpisati novi amandman.
‘Dostojanstvo naroda’
- Više nema nikakve sumnje o tome postoji li u Mađarskoj ustavna demokracija. Nema je - rekla je supredsjedateljica Mađarskog helsinškog odbora Márta Pardavi za Reuters. Amandman od 15 stranica sadrži još spornih odredbi: sloboda govora ograničava se u slučajevima kada šteti “dostojanstvu mađarskog naroda”, studenti će morati ostati raditi u Mađarskoj određeni broj godina nakon diplome, a u suprotnom će morati vratiti novac koji je država utrošila na njihovo školovanje.
Rat komunizmu
Human Rights Watch upozorava da u Ustav ulazi i niz odredbi koje je vlada prethodno pokušala progurati kroz zakone, a koji su pali na Ustavnom sudu. Tako će se zakonom ili odredbama lokalnih vlasti moći beskućnicima zabraniti da spavaju na ulici, iako je Ustavni sud takav zakon ukinuo u studenome.
Obitelj se definira kao zajednica muža, žene i njihove djece, što je Ustavni sud proglasio neustavnim u prosincu kada je definiciju obitelji iz zakona o zaštiti obitelji proglasio “pretjerano restriktivnom” jer nije u obzir uzimala obitelji s jednim roditeljem, bračne parove bez djece i nevjenčane parove s djecom. Amandman ograničava i slobodu vjere jer će isključivo parlament moći odlučiti koje će se vjerske zajednice priznati u domaćim zakonima - za što je Ustavni sud odlučio da predstavlja diskriminaciju jer su neke vjerske zajednice gubitkom tog statusa ostale i bez državnog novca.
Političke reklame bit će dopuštene samo na državnoj televiziji, dok se zabranjuju u privatnim medijima - a zakon sličnog sadržaja Ustavni je sud srušio u siječnju.
Glasnogovornik vlade Ferenc Kumin rekao je da je četvrti amandman prije svega nužan kako bi se iz Ustava izbacili ostaci komunističkih odredbi koje su ostale i u verziji temeljnog mađarskog zakona iz 1989. godine. No, protivnici tvrde da je Ustav temeljito izmijenjen lani i da je od nekadašnjih komunističkih članaka ostao samo jedan, i to onaj u kojemu stoji da je Budimpešta glavni mađarski grad.
Upravljanje cijenama
Orbánovi pristaše, pak, tvrde da iza kritika ustavnih promjena stoje međunarodne institucije, nezadovoljne što premijer odbija slijediti njihove neoliberalne ekonomske naputke, te međunarodne korporacije kojima je vlada uvela visoke “krizne” poreze ili naredila da smanje naknade - primjerice, Orbán je u siječnju odlučio smanjiti cijene plina i struje koje strani distributeri naplaćuju mađarskim građanima.
- Mađarska neće dopustiti da se to dogodi. Nećemo dopustiti ni međunarodnim poslovnim lobijima ni političkim silama koje govore u njihovo ime da se upliću u odluke mađarskog parlamenta - rekao je šef kluba Fideszovih zastupnika Antal Rogán. Netom prije nego što je u ponedjeljak u parlamentu krenulo glasanje o ustavnom amandmanu - koje je socijalistička oporba bojkotirala - Orbán se zgražao nad odlukom Općinskog suda da sruši njegovu odluku o smanjenju cijena plina za građane pa je najavio da će predložiti novi zakon prema kojemu bi građani energiju plaćali još manje, što bi dodatno smanjilo zaradu kompanija.
Kako Orban upravlja Mađarskom
Medijski zakoni
Uvedeno je Medijsko vijeće koje ima pravo određivati visoke kazne privatnim medijima za, primjerice, “neizbalansirano izvještavanje”.
Središnja banka
Čim je postao premijer, Orbán se pokušao riješiti guvernera pa mu je smanjio plaću. Prošli je tjedan guverner konačno postao njegov bivši ministar György Matolcsy.
Krizni porez za strane kompanije
Vlada je 2010. uvela krizni porez koji su plaćale samo maloprodajne, telekomunikacijske i energetske kompanije u stranom vlasništvu, no ove je godine ukinut jer je Europska komisija zaključila da je takva praksa protivna europskim zakonima.
Nacionalizirao mirovinske fondove
Građani su morali birati: ili će svoje uloge u privatnim mirovinskim fondovima prebacti u državni fond ili će i dalje morati uplaćivati dio novca u državni stup, ali će izgubiti pravo na državnu mirovinu.