OTOMANSKI ŠAMAR

Turska tvrdi da nije upotrijebila kemijsko oružje u Siriji, smatra da ne treba dopuštenje za intervenciju i ne želi slušati lekcije Zapada

 
Turski vojnici u operaciji 'Maslinova grančica'
 Profimedia, Abaca

Turska nikad nije upotrijebila kemijsko oružje u svojim operacijama u Siriji i vodila je iznimnu brigu o civilima, rekao je turski diplomatski izvor pošto su u subotu ujutro sirijske kurdske snage i promatračka skupina optužile tursku vojsku za napad plinom na sirijsku pokrajinu Afrin.

"To su neutemeljene optužbe. Turska nikad nije upotrijebila kemijsko oružje. Vodimo iznimnu brigu o civilima u operaciji Maslinova grančica".

Izvor je također optužbe za ozljeđivanje šestero civila u napadu plinom nazvao "crnom propagandom".

Glasnogovornik kurdske milicije YPG u Afrinu Birusk Hasaka rekao je za Reuters da je u turskom bombardiranju u petak pogođeno selo na sjeverozapadu pokrajine, pored turske granice. Nakon tog bombardiranje šestero ljudi patilo je od tegoba s disanjem i drugih simptoma, što je indikativno za napad plinom, rekao je Birusk Hasaka.

Ankara od 20. siječnja vodi ofenzivu pod nazivom "Maslinova grančica" protiv kurdske milicije koju smatra prijetnjom jer i na vlastitom tlu ima kurdsku manjinu čije separatističke težnje smatra prijetnjom.

Sirijski opservatorij za ljudska prava (SORH) za Reuters je rekao da su turske snage i njihovi saveznici sirijski pobunjenici napali selo granatama u petak.

SOHR kaže da su liječnički izbori u Afrinu izvijestili da je šestero ljudi u napadu zadobilo teškoće s disanjem i proširene zjenice, što upućuje na napad plinom.

Sirijska državna novinska agencija SANA je pozivajući se na izjavu liječnika u afrinskoj bolnici izvijestila da je tursko bombardiranje sela prouzročilo simptome gušenja kod šest osoba.

Ujedinjeni narodi su 6. veljače pozvali na trenutni humanitarni prekid vatre u Siriji.

Kurdski YPG je saveznik međunarodne koalicije predvođene Sjedinjenim Državama, jer je bio ključan igrač u ratu protiv džihadističkih skupina u Siriji, no Turska tu miliciju smatra terorističkom organizacijom.

Od početka sukoba u Siriji 2011. godine YPG i njegovi saveznici uspostavili su tri autonomna kantona na sjeveru, uključujući Afrin. Njihova zona utjecaja proširila se na teritorije koje su zauzeli protjerujući džihadističku skupinu, tzv. Islamsku državu.

Američka potpora kurdskoj miliciji ljuti službenu Ankaru jer ona strahuje da bi YPG-a mogao utjecati na Kurdistansku radničku sttranku (PKK) koja je u Turskoj zabranjena, a tijekom tri desetljeća vodila je oružanu pobunu za neovisnost na istoku Turske.

Turska kaže da za intervenciju ne treba dopuštenje Sirije

Turska za intervenciju u Siriji ne treba dopuštenje Damaska, jer joj to pravo daje povelja i rezolucije UN-a, rekao je u subotu turski premijer Binali Yildirim.

Turska je bez suglasnosti sirijske vlade pokrenula kopnenu i zračnu operaciju u sjeverozapadnoj regiji Afrin kako bi protjerala kurdske borce, pripadnike milicije YPG, sa svoje južne granice.

Yildirim tvrdi da joj dopuštenje Damaska nije potrebno, jer je pravo na borbu protiv terorizma zapisano u UN-ovoj povelji i u rezolucijama Vijeća sigurnosti.

"Koja od 63 zemlje međunarodne koalicije ima dopuštenje Sirije? Ondje nema funkcionirajuće države. Sve što činimo u skladu je s međunarodnim pravom", rekao je Yildirim na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Dodao je da se Turci u Afrinu ne bore samo protiv YPG-a i Radničke stranke Kurdistana (PPK), nego i protiv Islamske države i svih drugih terorističkih skupina kako bi omogućili povratak raseljenih Sirijaca u njihove domove.

"Što bi drugo trebali raditi? Zatvoriti oči dok ubijaju naše ljude?", upitao je turski premijer visoke političke predstavnike iz 80-ak zemalja. "Opalit ćemo im najjači mogući otomanski šamar", naglasio je on tri dana nakon što je turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio kako bi SAD uskoro mogao osjetiti "otomanski šamar".

Erdogan je u srijedu komentirao izjave američkih dužnosnika koji su poručili kako bi Turska mogla doživjeti "oštar odgovor" ukoliko krene na Manbij, sirijski grad pod kontrolom kurdskih snaga gdje se nalazi i američka vojska.

Turska ne želi slušati lekcije Zapada o slobodi medija

Turska je u subotu odbacila kritike Zapada za kršenje medijskih sloboda, dan nakon što je oslobodila njemačko-turskog novinara optuženog za terorističku propagandu.

"Turska je pravna država, kao Njemačka i SAD. Nitko ima pravo dovoditi u pitanje vladavinu prava u drugoj zemlji", rekao je turski premijer Binali YildIrim na konferenciji o sigurnosti u Muenchenu.

Sud u Istanbulu pustio je u petak Deniza Yucela da se brani sa slobode. On je u veljači 2017. bio uhićen u Istanbulu zbog širenja terorističke porpagande i poticanja javnosti na nasilje, a u vezi s neuspjelim pučem 2016.

YildIrim je podsjetio da je u pokušaju državnog udara poginulo 250 ljudi, a stotine su ranjene "oružjem otetim turskoj vojcsi".

"Što bi vi učinili da je bombardiran vaš parlament, da je pokušan atentat na vašeg predsjendika?", upitao je premijer predstavnike 80-ak država. "Za sigurnost svojih ljudi poduzimamo sve nužne mjere", dodao je.

Po njegovim riječima, Ankara je spremna unaprijeđivati svoje pravosuđe i demokratski sustav, ali ne želi slušati lekcije.

"Kada naši prijatelji daju interperetacije, očekujemo da budu pošteni i pokažu empatiju", istaknuo je Yildrim.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. travanj 2024 16:32