THREE MILE ISLAND

U kinima je baš počeo igrati film o katastrofi u nuklearki, a onda se slično počelo događati u stvarnosti, stotine tisuća ljudi dalo se u bijeg...

 
 REUTERS

Nuklearka Otok tri milje (Three Mile Island) u američkoj saveznoj državi Pennsylvaniji, mjesto gdje se prije 40 godina dogodio najgori nuklearni akcident na teritoriju SAD-a, bit će zatvorena do kraja rujna ove godine, objavio je New York Times pozivajući se na priopćenje što ga je u srijedu odaslala kompanija Exelon Generation koja upravlja nuklearkom.

- Danas je težak dan, ne samo za 675 talentiranih muškaraca i žena koji su svakodnevno posvećeni tome da nuklearka Otok tri milje radi sigurno, nego i za njihove obitelji, zajednice i klijente ovisne o ovoj tvornici koja proizvodi čistu energiju i omogućava radna mjesta lokalnom stanovništvu - rekao je Chris Crane, predsjednik kompanije Exelon.

Subvencije

Ta je kompanija, u čijoj su nadležnosti 23 nuklearna reaktora diljem SAD-a, još prije dvije godine objavila da se suočava s financijskim problemima. Tvrtka je tada optužila američku saveznu državu Pennsylvaniju da nije poduzela potrebne mjere za podršku nuklearnoj industriji, za razliku od drugih država, poput New Yorka ili Illinoisa. Tijekom protekle dvije godine zaposlenici u nuklearki nadali su se državnoj subvenciji koja bi im omogućila da zadrže radna mjesta, no to se nije dogodilo.

Nuklearka Otok tri milje u blizini Harrisburga, glavnog grada Pennsylvanije, počela je s radom 1974. godine kad je u pogon pušten blok snage 800 MW (TM-1). Krajem 1978. godine u pogon je pušten i drugi blok snage 900 MW (TM-2) koji je kao i prvi blok imao tlakovodni reaktor PWR tipa s dvije rashladne petlje. Nesreća se dogodila u drugom bloku u rano jutro 28. ožujka 1979. godine. Uzrok nesreće bio je rutinski kvar u sekundarnom krugu elektrane, zbog čega je parogenerator ostao bez hlađenja.

Međutim, problem je eskalirao zbog ljudske pogreške. Toga jutra u kontrolnoj prostoriji dežurali su mladi operateri skromnog znanja i iskustva koji nisu na vrijeme primijetili kvar što se brzo rješava aktiviranjem automatskih zaštitnih sustava. Stoga je došlo do širenja problema i na primarni krug. Jezgra reaktora ostala je bez hlađenja i počela se brzo pregrijavati, što je dovelo do djelomičnog taljenja njezina gornjeg dijela. Kriza u nuklearki Otok tri milje potrajala je nekoliko dana, a zračenje je dijelom namjerno ispušteno u zrak kako bi se smanjio pritisak unutar sustava.

Zbog toga je nastala panika i više od 200.000 ljudi napustilo je domove. Panika se širila zbog manjka informacija, ali dijelom i zbog netočnih informacija koje su kružile u medijima i među stanovnicima u okolici nuklearke. Diane Sandnes nedavno se prisjetila kako je bila vrlo nervozna jer je živjela samo nekoliko kilometara od nuklearne elektrane Otok tri milje. Stoga je 28. ožujka 1979. godine, kad je čula da je došlo do akcidenta, odlučila da je najsigurnije zadržati šestogodišnjeg sina Adama u kući.

Bijeg iz grada

- Nisu nam se sviđala izvješća koja su stizala jer nikad nismo imali povjerenja u vladu - prisjetio se njezin suprug Edward Sandnes. Kad su vijesti o nesreći stigle do njega, Mart Goodling bio je na poslu u banci.

- Nitko nije znao što se događa. Mislili smo da je najbolje da odemo - prisjetio se Goodling nedavno u razgovoru za AP. Odjurio je u školu kako bi pokupio sina, a obitelj je zatim otišla iz grada.

Zanimljivo je da je samo desetak dana prije akcidenta u nuklearki Otok tri milje u američkim kinima počeo igrati film “Kineski sindrom” koji se bavio problematikom nuklearne katastrofe s Jane Fonda i Jackom Lemonom u glavnim ulogama. Poznata kao antinuklearna aktivistica, Jane Fonda u filmu je igrala novinarku koja je radila reportažu iz jedne nuklearke u Kaliforniji u trenutku kad je došlo do nuklearnog akcidenta.

Zbog brojnih sigurnosnih propusta gotovo je došlo do taljenja reaktorske jezgre (i danas se takva vrsta akcidenta kolokvijalno naziva kineski sindrom) što je uprava nuklearke pokušala prikriti. Činjenica da su se predstavnici kompanije Metropolitan Edison, koja je tada upravljala nuklearkom Otok tri milje, ponašali kao likovi u filmu “Kineski sindrom”, samo je kod lokalnog stanovništva povećavala paniku.

Srećom, akcident u nuklearki Otok tri milje nije izazvao ljudske žrtve, a većina radioaktivnosti koja je pobjegla iz reaktora i primarnog kruga zadržana je unutar dobro izolirane reaktorske zgrade. Prema izvještajima Komisije za nuklearnu regulativu, nisu pronađene visoke doze zračenja opasne za zdravlje lokalnog stanovništva.

Tijekom 18 godina nakon nesreće praćeno je stanje oko 30.000 ljudi u okolici osam kilometara od nuklearke. Studije su pokazale da su dugotrajni učinci tjelesnog zdravlja od nezgode bili zanemarivi, a jedino što je bilo zabilježeno jest psihološki stres kod stanovnika u kratkom razdoblju nakon kvara na reaktoru.

Stroga regulativa

Akcident u nuklearni Otok tri milje utjecao je na to da se u SAD-u donese stroga sigurnosna regulativa o nuklearkama te je velika pozornost posvećena školovanju operatera kako bi se smanjila mogućnost da dođe do nesreće prouzročene ljudskim faktorom.

Također, u SAD-u je ojačao antinuklearni sentiment među građanima, a mnoga su sveučilišta i znanstvene institucije s nuklearne energije istraživanja usmjerila na obnovljive izvore energije, poput solarne.

Getty images

Oštećeni reaktor nuklearke Otok tri milje nikad više nije pušten u rad, a u listopadu 1985. godine počeli su radovi na uklanjanju rastaljene reaktorske jezgre koji su trajali 12 godina i stajali milijardu dolara. Upravljanje nad prvim blokom nuklearke, u kojem nikad nisu zabilježeni ozbiljniji problemi, poslije je preuzela kompanija Exelon Generation, a bilo je predviđeno da u funkciji bude do 2034. godine. No, kompanija se suočila s financijskim problemima, a kako očekivana pomoć države nije došla, prisiljena je na zatvaranje reaktora.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
10. siječanj 2022 20:50