Ključni događaji:
- Alekseju Navaljnom idući tjedan počinje suđenje za ekstremizam
- Ukrajina: Rusija raketirala bolnicu u Dnjipru, poginula jedna osoba
- Medvedev: Rat će trajati desetljećima
- Bijela kuća: Ne podržavamo napade na ruskom tlu
- Eksplozije u Berdjansku i Krasnodaru
- Ukrajinci opet gađali Belgorod
- U raketnom napadu na Izjum oštećene stambene zgrade, tvrtke...
Medvjedev: ‘Ovaj sukob će trajati desetljećima‘
Zamjenik predsjednika ruskog Vijeća sigurnosti Dmitrij Medvjedev rekao je da bi sukob u Ukrajini mogao trajati desetljećima i da su pregovori s Ukrajinom nemogući sve dok je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kojeg podržava Zapad, na vlasti, pišu ruske novinske agencije.
‘Ovaj sukob će trajati jako dugo. Desetljećima, vjerojatno. Ovo je nova stvarnost‘, rekao je Medvjedev.
Dodao je da Rusija ne može vjerovati nikakvom primirju sa sadašnjim vlastima u Kijevu jer bi sukob jednostavno ponovno izbio i pa bi sama priroda sadašnje vlade Ukrajine morala biti uništena te da su pregovori s ‘klaunom Zelenskim‘ nemogući:
‘Uvijek se sve završi na pregovorima i to je neizbježno, ali dok god su ovi ljudi na vlasti, situacija za Rusiju se, što se pregovora tiče, neće promijeniti‘, rekao je Medvjedev.
Alekseju Navaljnom idući tjedan počinje suđenje za ekstremizam
Zatvorenom ruskom disidentu Alekseju Navaljnom u srijedu počinje novo suđenje za ekstremizam, objavila je u petak ruska novinska agencija TASS.
Prvo ročište u novom slučaju započet će u srijedu, objavio je TASS pozivajući se na gradski sud u Moskvi. Suđenje neće biti otvoreno za javnost.
Suočen je sa sedam optužbi, što uključuje osnivanje, financiranje i djelovanje u ekstremističkoj organizaciji, poticanje na ekstremizam i trivijalizaciju nacizma.
Gradski sud u Moskvi presudio je prije dvije godine da je Zaklada za borbu protiv korupcije (FBK), koju je osnovao Navaljni, ekstremistička organizacija.
FBK je objavio dokaze o korupciji vodećih političara, uključujući ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Navaljni, najpoznatiji ruski disident, u zatvoru je više od dvije godine. Otrovan je nervnim otrovom novičokom na putovanju u Sibir u ljeto 2020., a potom je liječen u berlinskoj bolnici.
Disident optužuje rusku domaću obavještajnu službu FSB da stoji iza pokušaja njegovog ubojstva. Kremlj odbacuje te optužbe.
Navaljni je uhićen po dolasku u Rusiju u siječnju 2021. pod optužbom da je prekršio uvjete ranije uvjetne zatvorske kazne.
Prošle godine je osuđen na devet godina zatvora pod posebno teškim uvjetima zbog prijevare.
Amnesty International ga priznaje kao zatvorenika savjesti, a Europski sud njegovu je osudu proglasio nepravednom.
Lavrov i kineski posebni izaslanik razgovarali o izgledima za mir u Ukrajini
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov i kineski posebni izaslanik Li Hui razgovarali su o izgledima za rješavanje sukoba u Ukrajini u petak u Moskvi, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova.
Kina, koja je potpisala partnerstvo "bez ograničenja" s Rusijom manje od tri tjedna prije ruskog napada na Ukrajinu prošle godine, ne samo da se suzdržala od kritiziranja Moskve, već je i dramatično povećala uvoz ruske energije od početka rata.
Kina je iznijela plan od 12 točaka za mir u Ukrajini koji uključuje proglašenje primirja, ali ne i povlačenje Rusije s teritorija koje je zauzela, što je za Ukrajinu ključno.
Lavrov je na sastanku izrazio zahvalnost za "uravnoteženu poziciju" Kine i spremnost da igra pozitivnu ulogu, priopćilo je njegovo ministarstvo.
Li, koji je desetljeće proveo kao veleposlanik u Moskvi, bio je uoči puta u Moskvu na turneji po europskim prijestolnicama, a prošli tjedan posjetio je Kijev.
Nakon tih razgovora, Kina je rekla da želi "oformiti najveći zajednički nazivnik za rješavanje ukrajinske krize te uložiti vlastite napore u zaustavljanje borbi i (uspostaviti) prekid vatre i vratiti mir što je prije moguće".
Kijev je objavio da je njegov ministar vanjskih poslova rekao Liju da neće prihvatiti prijedlog koji uključuje gubitak ukrajinskog teritorija ili zamrzavanje sukoba.
Kineski plan objavljen u veljači u 12 točaka predstavio je skup širokih načela, ali nije sadržavao detaljnu mapu puta prema miru. To je izazvalo skepticizam Zapada, a NATO je poručio da Pekingu nedostaje kredibilitet da bude posrednik.
Na sastanku s dužnosnicima Europske unije u Bruxellesu u četvrtak, Li je rekao da je Kina uvijek zastupala objektivan i pravedan stav o ukrajinskom pitanju i aktivno promicala mirovne pregovore.
Ukrajinci opet gađali Belgorod
Rusi tvrde da su ukrajinske snage u zadnja 24 sata ponovno artiljerijskim oružjem gađali rusku južnu regiju Belgorod.
Grad Graivoron, udaljen 7 kilometara od ukrajinske granice, bio je na udaru nekoliko sati. Oštećeni su četiri kuće, trgovina, automobil, plinovod i dalekovod, rekao je guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov.
Tvrdi da je pet okruga napadnuto bespilotnim letjelicama, minobacačima i topništvom, a selo Kozinka gađano je više od 130 puta.
U raketnom napadu na Izjum oštećene stambene zgrade, tvrtke...
Oleg Sinegubov, guverner Harkiva, objavio je na Telegramu video napada na Izjum.
- Danas smo u Izjumu, gdje je neprijatelj prošle noći izveo najmasovniji napad od početka invazije i to dronovima tipa Šahed. U raketiranju su oštećene zgrade poduzeća, civilna infrastruktura, a uništena je i škola. Oštećeni su i privatni stambeni objekti. Sve službe rade na otklanjanju posljedica napada, objavio je Sinegubov.
Ukrajina: Rusija raketirala bolnicu u Dnjipru, poginula jedna osoba
Rusija je u petak raketirala bolnicu u istočnom ukrajinskom gradu Dnjipru, objavio je regionalni guverner Serhij Lisak.
„Raketni napadi na Dnjipro. ‘Rušistički‘ gadovi napali su bolničku ustanovu. Ima žrtava“, napisao je na aplikaciji Telegram, koristeći se pogrdnim nazivom koji kombinira naziv ‘Rusi‘ s ‘fašisti‘.
Ukrajinski čelnik Volodimir Zelenski je objavio da je jedna osoba poginula, a 15 ozlijeđeno u napadu na bolnicu u Dnjipru. Dvije osobe su teže ozlijeđene, a među ozlijeđenima su dva dječaka u dobi od tri i šest godina.
Na terenu su vatrogasci i druge službe koje angažirane na spašavanju i gašenju požara.
Ukrajina je ranije u petak objavila da je oborila oko 10 raketa i 20 dronova koje je Rusija lansirala tijekom noći na Kijev, Dnjipro i istočne regije.
Ured predsjednika Volodimira Zelenskog priopćio je da je u okolici Harkiva izbio požar nakon što je dva puta pogođeno skladište nafte.
Rusija je ovaj mjesec pojačala zračne napade na Ukrajinu, većinom gađajući logističke i infrastrukturne ciljeve uoči očekivane ukrajinske protuofenzive, piše agencija Reuters.
Ukrajinske zračne snage tvrde da su oborile 10 raketa ispaljenih s Kaspijskog jezera, 23 drona Šahed iranske proizvodnje i dva izvidna drona.
Ukupno je, objavili su Ukrajinci, lansirano 17 raketa i 31 dronova, u napadu koji je počeo u četvrtak u 22 sata po lokalnom vremenu te je trajao do 5 ujutro u petak.
Rusija je pak u petak objavila da je Ukrajina gađala dvije regije u južnom dijelu Rusije raketama i dronovima.
Na ruskim i ukrajinskim internetskim kanalima šire se snimke eksplozije u Krasnodaru, ruskom gradu istočno od Krima, udaljenom nekoliko stotina kilometara od prve linije bojišnice.
Putinov saveznik kaže da bi rat u Ukrajini mogao trajati desetljećima
Glavni saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je da bi rat u Ukrajini mogao trajati desetljećima, s dugim razdobljima borbi isprekidanih primirjima, izvijestila je u četvrtak ruska novinska agencija RIA.
Po agenciji, bivši predsjednik Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjedavajućeg moćnog Putinovog Vijeća sigurnosti, govorio je tijekom posjeta Vijetnamu.
Medvedev često daje oštre komentare, a prošli je mjesec opisao ukrajinske vlasti kao zarazu.
"Ovaj sukob će trajati jako dugo, najvjerojatnije desetljećima", rekao je Medvedev, a prenosi RIA.
"Sve dok postoji takva vlast, bit će, recimo, tri godine primirja, dvije godine sukoba i sve će se ponoviti", nastavio je, ponovivši tvrdnju Moskve da je Ukrajina nacistička država.
U siječnju je Medvedev rekao da bi, ako Rusija bude poražena, to moglo izazvati nuklearni rat
Scholz spreman na razgovor s Putinom kada ‘za to dođe vrijeme‘
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je u petak da je spreman na razgovor o Ukrajini s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom "kada za to dođe vrijeme".
"Prošlo je dosta vremena od mog posljednjeg telefonskog razgovora. Ali kad dođe vrijeme, namjeravam ponovno razgovarati s Putinom", rekao je Scholz u intervjuu koji je objavio dnevnik Koelner Stadt-Anzeiger.
Što se tiče rješenja sukoba, "Rusija mora shvatiti da ne može biti riječ o zamrzavanju neke vrste hladnog mira, po kojem bi sadašnja linija bojišnice postala nova granica između Rusije i Ukrajine. To bi samo dalo legitimitet Putinovom zločinačkom poduhvatu", naglasio je Olaf Scholz koji je zadnji put s Putinom razgovarao u prosincu.
"Naprotiv, moramo postići pošten mir, a uvjet za to je povlačenje ruskih trupa" iz Ukrajine, nakon što je invazija započela u veljači 2022., dodao je.
No, izričito je odbio reći bi li to povlačenje trebalo obuhvatiti i Krim koji je okupiran od 2014. Njemački kancelar ocijenio je da je na Ukrajini da točno definira što želi.
Olaf Scholz i Vladimir Putin posljednji su put razgovarali u prosincu 2022., sat vremena telefonom.
Šef njemačke vlade tada je po tko zna koji put pozivao, ali bezuspješno, šefa ruske države da povuče svoje trupe iz Ukrajine, dok je Vladimir Putin optuživao zapad da vodi “destruktivnu” politiku.
Od tada su bilateralni odnosi na najnižoj razini. Rat u Ukrajini natjerao je Njemačku na diplomatski i gospodarski obrat nakon što je desetljećima na ova dva područja bila bliska Rusiji.
Prije invazije na Ukrajinu, Moskva je bila glavni dobavljač plina za Njemačku i jedan od njenih glavnih dobavljača nafte.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Njemačka je također odlučila uložiti velika sredstva u svoju vojsku. Time je prekinuta duga tradicija pacifizma u zemlji, posljedica užasa nacizma.
Ukrajina želi avione F-16: Kako se razvija koalicija za obuku pilota?
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski ponovo je zatražio da se njegovoj zemlji isporuče zapadni zrakoplovi F-16, rekavši da će ti avioni s ukrajinskim pilotima biti jasan znak međunarodne zajednice da će ruska invazija završiti porazom.
Već je ranije obećao da će F-16, koje bi mogao dobiti od zapada, koristiti samo za obranu zemlje, a ne za napade na ruski teritorij.
Ideja je dobila velik poticaj prošli tjedan kad je američki predsjednik Joe Biden rekao čelnicima G7 da Washington podržava zajedničke savezničke programe obuke za ukrajinske pilote na lovcima F-16.
Ali američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da nema konačne odluke o slanju zrakoplova iz Washingtona.
Svaka koalicija donatora F-16, zrakoplova koji proizvodi američka tvrtka Lockheed-Martin, vjerojatno bi se oslanjala na potporu Sjedinjenih Država, daleko najvećeg korisnika ovih aviona.
Američki dužnosnici procijenili su da će biti potrebno najmanje 18 mjeseci za obuku i isporuku F-16.
Njemački kancelar Olaf Scholz, također govoreći na samitu G7 u Hirošimi, rekao je da je obećanje o obuci poruka: "Rusija ne može računati na pobjedu ako se kladi na dugi rat."
U srijedu je norveški ministar obrane rekao da njegova zemlja podupire zajedničke programe obuke, ali tek treba donijeti odluku o zrakoplovima.
Nizozemski ministar obrane ponudio je sličnu potporu.
Šef NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da obuka ukrajinskih pilota neće učiniti NATO stranom u sukobu.
Rusi misle drugačije
Prebacivanje zrakoplova F-16 u Ukrajinu pokrenulo bi pitanje uloge NATO-a u sukobu, rekli su u ponedjeljak visoki ruski diplomati.
"U Ukrajini ne postoji infrastruktura za rad F-16, a nema ni potrebnog broja pilota i osoblja za održavanje", rekao je ruski veleposlanik u Sjedinjenim Državama Anatolij Antonov.
Zapadne vlade su ionako oprezne u slanju bilo kakve vojnu opremu kojom bi se moglo udariti duboko u ruski teritorij i dati Moskvi povoda za širenje rata.
Poljska je dala Ukrajini 14 MiG-ova 29 i rekla da će dati još. Međutim, poljski predsjednik Andrzej Duda rekao je da Varšava ima premalo F-16 da bi ih dala Ukrajini.
Nizozemski premijer Mark Rutte je 4. svibnja rekao da Nizozemska radi sa saveznicima uključujući Veliku Britaniju, Belgiju i Dansku kako bi došli do zaključka hoće li poslati zrakoplove u Ukrajinu.
Nizozemska ima 24 F-16 operativna do sredine 2024., kada će ih zamijeniti F-35. Također ima 18 neoperativnih F-16, od kojih je 12 prodano.
Britanija neće slati zrakoplove u Ukrajinu, rekao je glasnogovornik premijera Rishija Sunaka, budući da Britanija nema F-16 koje Ukrajina želi. Britanija je bila spremna podržati svaku zemlju koja je bila voljna poslati zrakoplove, rekao je Sunak.
Norveška će poduprijeti programe obuke ukrajinskih pilota na borbenim zrakoplovima F-16, rekao je u srijedu norveški ministar obrane Bjoern Arild Gram, ali vlada nije odlučila hoće li Norveška dati ijedan od svojih zrakoplova F-16 Ukrajini.
Njemačka je rekla da ne posjeduje nikakve F-16, ali je ministar obrane Boris Pistorius rekao da razmatra mogućnosti potpore koaliciji zemalja za obuku ukrajinskih pilota.
Danska, s oko 30 F-16 u operativnom sastavu zrakoplovstva, rekla je u veljači da je "otvorena" za ideju slanja borbenih zrakoplova u Ukrajinu.
Predsjednik Emmanuel Macron rekao je ovog mjeseca da je Francuska otvorena za obuku ukrajinskih pilota u Francuskoj odmah. Francuska nema F-16, samo ratne avione francuske proizvodnje Rafale i prethodnu generaciju aviona Mirage 2000.
Dužnosnik Bijele kuće: Ne podržavamo napade na ruskom tlu
Administracija Joea Bidena podsjetila je Ukrajinu da je podržava korištenje njezine vojne opreme za napade na ciljeve unutar Rusije, rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće John Kirby za CNN 25. svibnja.
- Još jednom smo vrlo jasno dali do znanja Ukrajincima što su naša očekivanja u vezi s napadom na Rusiju - ne želimo to poticati niti omogućiti, svakako ne želimo da se bilo kakva oprema američke proizvodnje koristi za napad na rusko tlo, rekao je Kirby u intervjuu za CNN.
Rekao je da je SAD dobio jamstva od Ukrajinaca da će poštivati te želje.
- Ukrajina može braniti svoj teritorij, ali bili smo vrlo jasni kada smo rekli kako ne želimo da ovaj rat eskalira dalje od ovoga, rekao je.
Eksplozije u Krasnodaru
Eksplozije su se čule u petak rano ujutro u središtu ruskog grada Krasnodara, izvijestio je lokalni kanal na Telegramu ‘Baza‘. Objavljena je i snimka na kojoj se čuje vrlo glasna eksplozija praćena bljeskom svjetla.
Incident se dogodio u 4.17 sati ujutro, a nitko niije ozlijeđen.
Kako piše Baza, grad s milijun stanovnika je napadnut dronovima, nakon čega je aktivirana protuzračna obrana. Podsjetimo, 5 svibnja, dogodila se eksplozija u rafineriji nafte Ilsky u regiji Krasnodar, a također se smatra da je to bio napad dronom.
Eksplozija u Berdjansku
Dogodila se snažna eksplozija u okupiranim ukrajinskom gradu Berdjansku, koji se nalazi na obali Azovskog mora. Twitter profil OSINTdefender navodi da je do eksplozije došlo u tvornici Azovkabel za koju Ukrajinci tvrde da ju ruske snage koriste kao svoju bazu. OSINdefender također špekulira da je eksploziju izazvao udar novim krstarećim projektilom Storm Shadow, koji se tek odnedavno nalazi u arsenalu ukrajinskih snaga.
Prema napisima na društvenim mrežama, ukrajinske snage uništile su tri moćna raketna sustava S-300 u Berdjansku.
Kijev izvještava o povećanoj opasnosti od raketnih napada
Vojne vlasti u glavnom gradu Ukrajine Kijevu izvijestile su o povećanoj opasnosti od ruskih raketnih napada u ranim jutarnjim satima u petak i izvijestile da protuzračna obrana radi.
Rusi su od prošlog listopada pokrenuli stotine raketnih napada na ciljeve diljem Ukrajine, nastojeći uništiti kritičnu infrastrukturu i druge ciljeve. Posljednjih tjedana Ukrajina je rekla da je onesposobila većinu projektila.
"Povećana opasnost od projektila! Protuzračna obrana radi u regiji", objavila je kijevska regionalna vojna uprava u poruci na Telegramu.
Detalja o mogućoj šteti još nema.
Rusija signalizira kraj crnomorskog sporazuma o žitu ako se ne ispune zahtjevi
Rusija je u četvrtak signalizirala da, ako se ne ispune zahtjevi za poboljšanjem njezinog izvoza žitarica i gnojiva, neće produljiti sporazum nakon 17. srpnja koji dopušta siguran ratni izvoz istih proizvoda iz luka tri ukrajinska crnomorska područja.
Istu prijetnju i zahtjeve Rusija je uputila i u ožujku, da bi se prošlog tjedna složila obnoviti na 60 dana crnomorski izvozni pakt - sklopljen uz posredovanje UN-a i Turske prošlog srpnja s Rusijom i Ukrajinom kako bi se pokušala ublažiti globalna kriza pogoršana invazijom Moskve na Ukrajinu u veljači 2022.
Rusija je od ožujka dala prioritet dvama specifičnim zahtjevima - ponovno pokretanje cjevovoda za transport ruskog amonijaka do ukrajinske crnomorske luke Pivdennyi za izvoz na globalna tržišta, i ponovno povezivanje ruske poljoprivredne banke, poznate kao Rosselkhozbank s međunarodnom platnom mrežom SWIFT.
"Ako Rosselkhozbank nije povezana sa SWIFT-om i nema napretka u provedbi drugih ‘sustavnih‘ problema koji blokiraju naš poljoprivredni izvoz, tada će ‘Crnomorska inicijativa‘ također morati tražiti alternative", reklo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u četvrtak.
Predložilo je izvoz zemlje kroz Europu kao alternativu, dodavši da je to skuplje za Ukrajinu.
Banka Rosselkhozbank je odsječena od SWIFT-a od strane EU u lipnju zbog ruske invazije. Glasnogovornik EU rekao je da se ne razmatra ponovno uspostavljanje ruskih banaka u taj sustav.
EU produljuje suspenziju carina za Ukrajinu
Europska unija dogovorila je u četvrtak da će suspendirati ograničenja uvoza iz Ukrajine na daljnjih godinu dana nakon odbijanja zabrane uvoza koju su uvele neke zemlje EU-a usred prosvjeda poljoprivrednika zbog niskih cijena.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski zahvalio je EU-u na produženju i obećao da će raditi na ispunjavanju standarda Unije potrebnih za osiguranje članstva u bloku od 27 zemalja.
Vijeće EU-a, skupina vlada EU-a, objavilo je u tweetu da su se ministri EU-a odgovorni za trgovinu složili s produženjem na sastanku u četvrtak.
Europska unija ukinula je carine i druga ograničenja za prvih 12 mjeseci u lipnju 2022.
"U procesu našeg kretanja u Europsku uniju, ovu liberalizaciju, dosad privremenu, moramo pretvoriti u trajnu, bez ikakvih iznimaka ili ograničenja", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju.
Obustava svih carina dovela je do pritužbi poljoprivrednih grupa, što je kulminiralo kada su Poljska i Mađarska u travnju zabranile uvoz nekih žitarica iz Ukrajine. Te su zemlje postale tranzitne rute za ukrajinsko žito koje se nije moglo izvoziti kroz crnomorske luke.
I prije ruske invazije, Ukrajina je imala koristi od ukidanja velike većine carina EU-a, u nekim slučajevima s prijelaznim razdobljima, prema sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Ukrajine koji se primjenjuje od 2016.
No, do 2022. EU je zadržala minimalne cijene za voće i povrće te carine i kvote za druge osjetljive poljoprivredne proizvode, poput mesa, mliječnih proizvoda, šećera i nekih žitarica.
Pet susjednih zemalja - Mađarska, Poljska, Bugarska, Rumunjska i Slovačka - zabranit će domaću prodaju određenih žitarica iz Ukrajine, dok će dopustiti njihov tranzit za izvoz na druga mjesta.
Zelenski je upozorio da nakon što procedure postanu trajne, "još uvijek postoji rizik da neka ograničenja budu na snazi".
Kijev će, rekao je, raditi na pronalaženju rješenja "osobito za poljoprivrednike u Ukrajini i nekim susjednim zemljama koja će zadovoljiti naše zajedničke europske interese i standarde".
Europski parlament već je podržao prijedlog suspenzije carina.