SAD prodaje raketne sustave Latviji
Američki State Department odobrio je potencijalnu prodaju obalnih raketnih obrambenih sustava i povezane opreme Latviji za oko 110 milijuna dolara, tvrdi Reuters.
Paket bi uključivao određeni broj taktičkih i školskih projektila, opremu za integraciju i podršku, kao i rezervne dijelove.
Unatoč odobrenju State Departmenta, iz priopćenja se ne može zaključiti da je ugovor potpisan niti da su pregovori s Latvijom završeni, navodi agencija.
Reuters piše da je potražnja europskih zemalja za američkim oružjem sve veća, ali da su one više usmjerene na jeftinije i manje sofisticirane projektile, topništvo i bespilotne letjelice.
Rusija: Teretni vlak iskočio iz tračnica, uzrok sabotaža
Sabotaža je uzrok iskakanja teretnog vlaka iz tračnica drugi dan za redom u ruskoj oblasti Brjansk na granici s Ukrajinom, priopćile su danas Ruske željeznice. Navodno je s pruge izletjelo 20 vagona.
Regionalni guverner Alexander Bogomaz rekao je da su lokomotiva i nekoliko vagona izletjeli s tračnica nakon što je detonirana eksplozivna naprava, javlja BBC.
"Neidentificirana eksplozivna naprava aktivirala se kod željezničke postaje Snežeckaja. Nema žrtava", objavio je Bogomaz na Telegramu. "Rezultat je iskakanje lokomotive i nekoliko teretnih vagona", dodao je.
Željeznička stanica Snežeckaja nalazi se jugoistočno od Brjanska.
Ruske željeznice su ovaj incident opisale kao ‘nezakonito miješanje u rad željezničkog prometa‘.
Na terenu su bili djelatnici hitne pomoći, a sva prometovanja na toj liniji su obustavljena. Žrtava nije bilo.
Radi se o vlaku koji je prevozio robu, a ovo je drugi takav incident u dva dana. Podsjetimo, sličan incident se dogodio jučer na pruzi Brijansk-Unecha, a tada su se zapalili lokomotiva i sedam vagona.
Iskliznuća vlaka dogodila su se nekoliko dana pošto je napad dronom izazvao požar u skladištu goriva u lučkom gradu Sevastopolju na Krimskom poluotoku koji su 2014. okupirale ruske snage.
Ti se incidenti smatraju pokušajima prekidanja ruskih linija opskrbe gorivom i streljivom dok se Ukrajina priprema za protuofenzivu koja se očekuje sljedećih dana.
Ukrajina formirala osam novih brigada za protuofenzivu
Formirano je osam novih, ‘jurišnih‘, ukrajinskih brigada vojnika koje će sudjelovati u skorašnjoj protuofenzivi, priopćilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova u utorak. Početne brigade sastoje se od do 40.000 vojnika, ali prije nego što budu spremni za sudjelovanje u borbama, bit će im potrebna dodatna obuka, koja će trajati još dva do tri tjedna. Svi pripadnici novih brigada su dobrovoljci.
Rusi i Ukrajinci i dalje se žestoko bore na istočnoj fronti, posebno oko grada Bahmuta, gdje Ukrajina zadržava uporište, unatoč jakim ruskim napadima koji traju gotovo godinu dana, piše The Guardian.
SAD su u ponedjeljak procijenile kako je u ovom ratu ubijeno više od 20.000 ruskih vojnika, a najmanje 80.000 ih je ranjeno u samo pet mjeseci borbi. Rusija je u utorak odbacila tu tvrdnju i nazvala je lažnom.
Jevgenij Prigožin, zapovjednik paravojne skupine Wagner, u utorak je pak ustvrdio kako je ukrajinski zapovjednik, general bojnik Ihor Tantsjura, šef snaga teritorijalne obrane zemlje, ubijen od topničkog udara dok je bio na putu za Bakhmut. Ukrajina je tu vijest vrlo brzo opovrgnula.
- Ovu izjavu službeno demantiramo. Svi su živi i zdravi - izjavio je glasnogovornik teritorijalnih snaga Ukrajine.
EU privremeno zabranio uvoz ukrajinskih žitarica u 5 država članica
Europska komisija u utorak je privremeno, do 5. lipnja, zabranila uvoz pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta iz Ukrajine u pet zemalja članica EU-a, s tim da će ti proizvodi i dalje moći prolaziti preko tih zemalja i biti u slobodnom prometu u svim drugim članicama te ići dalje u izvoz.
Komisija navodi da je riječ o “privremenoj, preventivnoj mjeri”, koja je nužna s obzirom na iznimne okolnosti ozbiljnih logističkih uskih grla u pet država članica - Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj.
Istodobno, Bugarska, Mađarska, Poljska i Slovačka obvezale su se da će ukinuti jednostrane mjere koje su donijele o zabrani uvoza pšenice, kukuruza, uljane repice i suncokreta iz Ukrajine. Rumunjska nije uvodila jednostrane mjere.
“Cilj je ublažiti logistička uska grla u vezi s ovim proizvodima u Bugarskoj, Mađarskoj, Poljskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj. Mjere stupaju na snagu 2. svibnja i trajat će do 5. lipnja 2023. godine”, navodi Komisija.
Tijekom tog razdoblja ti proizvodi bit će i dalje u slobodnom prometu u svim državama članicama Europske unije osim navedenih pet država članica na prvoj crti. Ti proizvodi mogu i dalje biti u tranzitu preko teritorija tih pet država članica putem zajedničkog carinskog provoznog postupka.
U ovih pet država članica moći će se uvoziti žitarice samo ako su namijenjene tranzitu u druge članice Unije ili u treće zemlje.
EU je prošle godine privremeno, do 5. lipnja ove godine, ukinuo carine na sav uvoz iz Ukrajine. Riječ je o mjeri koja je uvelike pomogla ukrajinskom gospodarstvu suočenom s razornim ratnim posljedicama. Prošlog petka članice EU podržale su jednogodišnje produljenje uredbe prema kojoj je EU ukinuo carine na ukrajinsko žito. Sada to treba potvrditi Europski parlament, a zatim i Vijeće EU-a.
Ukidanje carina na ukrajinske proizvode izazvalo je u pojedinim državama članicama pad cijena tih proizvoda, zbog čega je buknulo nezadovoljstvo domaćih proizvođača. Također je prouzročilo logističke probleme, između ostalog zbog spekulativnih razloga jer su tvrtke jeftinu ukrajinsku robu skladištile čekajući bolje cijene na tržištu.
Komisija je još ranije odobrila financijsku pomoć kako bi pomogla poljoprivrednicima u tih pet zemalja članica.
Komisija navodi da je spremna produljiti zabranu i nakon 5. lipnja bude li i dalje izvanredna situacija na tržištu tih zemalja.
Komisija je donijela ovu mjeru nakon što je u prošli petak postignut dogovor između tih pet država članica i Ukrajine.
Tinder napušta Rusiju
Skupina Match Group koja je vlasnik Tindera, objavila je da će do 30. lipnja napustiti Rusiju zbog posvećenosti zaštite ljudskim pravima.
- Naši brendovi poduzimaju korake za ograničavanje pristupa svojim uslugama u Rusiji, a povlačenje s ruskog tržišta bit će finalizirano do 30. lipnja, priopćeno je.
Mnogi pružatelji digitalnih usluga, poput Spotifyja i Netflixa povukli su se iz zemlje ubrzo nakon početka ruske invazije na Ukrajinu prošle godine.
Kremlj odbacuje američku procjenu vojnih žrtava
Kremlj je odbacio američku procjenu ruskih vojnih gubitaka u Ukrajini tvrdeći da Washington nije imao načina da dođe do točnih podataka.
Bijela kuća je jučer procijenila da je ruska vojska pretrpjela 100.000 žrtava u proteklih pet mjeseci, što uključuje više od 20.000 mrtvih.
Rusija je posljednji put javno otkrila svoj broj gubitaka u rujnu, kada je ministar obrane Sergej Šojgu rekao da je u ratu ubijeno 5937 ruskih vojnika.
Kremlj optužuje Njemačku za upletenost u sukob u Ukrajini
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da se oružje dobavljeno iz Njemačke već koristi u regiji Donbas koju je Rusija proglasila svojom, a taj su korak Ukrajina i zapad odbacili kao nezakonit.
Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da je Njemačka, kao i druge članice NATO-a inzistirala da se oružje koje se isporučuje Ukrajini ne smije koristiti protiv ruskog teritorija, piše Reuters.
- Njemačka nema načina da to provjeri. Osim toga, oružje koje je Njemačka isporučila kijevskom režimu već se koristi na ruskom teritoriju jer je Donbas ruska regija, rekao je Peskov i dodao da je ‘izravna i neizravna uključenost Njemačke u sukob u porastu.
Ruske sigurnosne službe čine sve kako bi se održala parada za Dan pobjede
Ruske sigurnosne službe čine sve što je u njihovoj moći kako bi osigurale da se godišnja parada povodom Dana pobjede na moskovskom Crvenom trgu održi unatoč prijetnjama iz Ukrajine.
Dan pobjede, 9. svibnja, važan je dan za Vladimira Putina i obilježava sovjetsku pobjedu nad nacističkom Njemačkom 1945. No nekoliko je ruskih regija već otkazalo događaje vezane uz tu obljetnicu zbog zabrinutosti od ukrajinskih napada.
Rusija mijenja taktiku kako bi pokušala ubrzati ukrajinsku protuofenzivu
Ruske snage su promijenile taktiku kada je riječ o korištenju projektila protiv Ukrajine i sada ciljaju civilne strukture, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Mihajlo Podoljak je rekao da Kremlj cilja na civila u nastojanju da ubrza ukrajinsku protuofenzivu koja se već dugo najavljuje.
- Sasvim je očito da je došlo do određene promjene u taktici. Nema sumnje, jer izvode udare na stambene zgrade i područja u kojima se nalazi mnogo civilnih stanova, rekao je Podoljak i dodao da Rusi taj pristup koriste kako bi naveli ukrajinsku vojsku da pokrene protuofenzivu prije nego što bi to inače učinili, dok su još nepripremljeni. Ističe i da se Rusija nada da će smrt civila povećati pozive Zapada na mirovne pregovore.
Danska šalje Ukrajini vojnu donaciju od 250 milijuna dolara
Danska će Ukrajini poslati vojnu opremu i financijsku potporu u vrijednosti od oko 250 milijuna dolara, rekao je ministar obrane te zemlje Troels Lund Poulsen.
Kremlj ne zna ništa o Papinoj mirovnoj misiji za Ukrajinu
Kremlj je rekao u utorak da ne zna ništa o vatikanskoj mirovnoj misiji za Ukrajinu.
Papa Franjo rekao je u nedjelju da je Vatikan uključen u diskretna nastojanja da se okonča sukob između Rusije i Ukrajne i da je također spreman pomoći u vraćanju ukrajinske djece odvedene u Rusiju ili područja pod ruskom okupacijom.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima u utorak da Moskva nema nikakvih informacija o toj inicijativi.
"Voljan sam učiniti sve što se mora učiniti. Sada je u tijeku misija, ali još nije javna. Kada bude javna, otkrit ću je", rekao je Papa novinarima tijekom leta kući nakon trodnevnog posjeta Mađarskoj.
"Mislim da se mir uvijek stvara otvaranjem kanala. Nikada ne možete postići mir zatvaranjem... Ovo nije lako."
Ukrajinski premijer Denis Šmihal sastao se s Papom u Vatikanu u četvrtak i rekao da je razgovarao o "formuli za mir" koju je iznio ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Također je rekao da je pozvao Papu da posjeti Kijev.
Papa Franjo (86) ranije je rekao da želi posjetiti Kijev, ali i Moskvu, u mirovnoj misiji.
Kijev: Moskva pokušava isprovocirati preuranjenu ukrajinsku ofenzivu
Moskva je promijenila taktiku u ratu protiv Ukrajine te je počela namjerno gađati stambena područja projektilima, pri čemu je jedan od ciljeva isprovocirati preuranjeni početak ukrajinske protufenzive, objavila je ukrajinska vlada.
"Nema sumnje da provode izravne napade na civilne stambene objekte ili lokacije s mnogo kuća koje pripadaju civilnom stanovništvu", rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak na ukrajinskoj televiziji rano u utorak.
Promjenom taktike Rusija, između ostaloga, želi isprovocirati preuranjenu ukrajinsku protuofenzivu, rekao je Podoljak.
Tijekom hladnijih zimskih mjeseci Rusija je pretežno ciljala energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Kijev planira mjesecima proljetnu protuofenzivu kako bi vratio područja koja su pod ruskom okupacijom.
Podoljak kaže da Moskva posljednjim raketnim udarima želi testirati može li Ukrajina zaštiti svoj zračni prostor.
U raketnim napadima proteklih dana ubijeno je puno civila, pogotovo u gradu Umanu u središnjoj Ukrajini gdje je 20 ljudi izgubilo život nakon što je projektil pogodio stambenu zgradu u petak.
Majka i trogodišnje dijete poginuli su u regiji Dnipropetrovsk. Kijev kaže da u ruskim napadima nisu pogođeni vojni ciljevi.
Prema britanskim obavještajnim službama "Rusija nema dovoljno streljiva za ofenzivni uspjeh".
Dok je Moskva davala "najveći prioritet mobilizaciji svoje obrambene industrije", još "ne uspijeva zadovoljiti potrebe rata", objavilo je u utorak britansko ministarstvo obrane.
Ministarstvo objavljuje dnevne obavijesti o ratu od početka invazije, a Moskva ih smatra dijelom kampanje dezinformiranja.
Rusija traži bržu istragu sabotaže Sjevernog toka
Kremlj je u utorak pozvao da se ubrza istraga o eksplozijama na plinovodu Sjeverni tok te da se objave rezultati.
U rujnu 2022. dogodile su se dvije nerazjašnjene podvodne eksplozije u plinovodu Sjevernom toku 1 i novoizgrađenom Sjevernom toku 2 koji povezuju Rusiju i Njemačku preko Baltičkog mora.
Eksplozije su se dogodile u gospodarskim zonama Švedske i Danske, a obje te zemlje tvrde da su eksplozije bile namjerne, no da tek trebaju utvrditi tko je odgovoran.
Danske oružane snage prošlog su tjedna priopćile da su 22. rujna u blizini mjesta eksplozije snimile 26 fotografija ruskog broda.
"Ruski brodovi plove Baltikom i to je normalno. Svatko ima stotine fotografija ruskih brodova", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Ponovno inzistiramo – ako postoje ikakvi podaci, potrebno ih je objaviti. Istraga o ovom terorističkom napadu mora biti transparentna za sve i mora se ubrzati. Svijet mora znati odgovorne počinitelje ovog terorističkog čina", kazao je.
U veljači su Danska, Njemačka i Švedska zajednički poručile Vijeću sigurnosti UN-a da njihove istrage još nisu završene i da nije moguće znati kada će biti.
Rusija želi da vijeće sastavljeno od 15 članica, poduzme neovisnu istragu o eksplozijama.
Moskva je, bez pružanja dokaza, za navodnu sabotažu okrivila Zapad. I SAD i Ukrajina zanijekale su da imaju bilo kakve veze s napadima, kao i Rusija.
Ukrajinski general: Potisnuli smo ruske snage s nekih položaja u Bahmutu
Ukrajinski vojnici potisnuli su ruske snage s nekih položaja u Bahmutu u žestokim borbama, rekao je u ponedjeljak navečer ukrajinski general, dok Bijela kuća vjeruje da je u ratu u Ukrajini od prosinca ubijeno više od 20.000 ruskih boraca.
"Situacija (u Bahmutu) je prilično teška", objavio je general pukovnik Oleksandr Sirski, zapovjednik ukrajinskih kopnenih snaga, na Telegramu, aplikaciji za razmjenu poruka.
"Istodobno, u pojedinim dijelovima grada, neprijatelj je doživio protunapad naših jedinica i napustio neke položaje" proteklih dana, rekao je Sirski.
Desetomjesečna bitka za grad na istoku Ukrajine poprimila je simboličnu važnost za obje strane pošto je bilo malo pomaka na bojišnicama od kraja 2022.
Nove ruske jedinice, uključujući padobrance i borce iz plaćeničke skupine Wagner, "konstantno se bacaju u bitku" unatoč velikim gubicima, rekao je Sirski. "No neprijatelj nije u stanju preuzeti kontrolu nad gradom", dodao je ukrajinski general.
Bijela kuća objavila je u ponedjeljak, pozivajući se na američke obavještajne podatke, da je u Ukrajini u proteklih pet mjeseci ranjeno oko 80.000 ruskih boraca, a ubijeno više od 20.000, od kojih gotovo polovica iz skupine Wagner. Nisu navedeni podaci za ukrajinsku stranu.
Glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost John Kirby rekao je da za Rusiju postoji "vrlo mala strateška vrijednost" u osvajanju Bahmuta. "Za Rusiju je ovaj pokušaj, posebno u Bahmutu, imao užasno, užasno visoku cijenu", rekao je Kirby, govoreći o velikom broju žrtava.
Šef Wagnera Jevgenij Prigožin rekao je u ponedjeljak na Telegramu da je njegovim borcima potrebno oko 300 tona artiljerijskih granata dnevno za napad na Bahmut, ali da su dobili samo trećinu te količine.
"Tristo tona dnevno je 10 teretnih kontejnera - uopće nije puno", rekao je Prigožin koji se često sukobljavao s ruskim obrambenim establišmentom glede vođenja rata u Ukrajini i, kako navodi, nedovoljne podrške njegovim borcima.
U zasebnoj objavi u ponedjeljak navečer, Prigožin je naveo da su njegove snage napredovale nekih 120 metara u Bahmutu.
Očekuje se da će Kijev uskoro pokrenuti protuofenzivu kako bi oslobodio dijelove teritorija na istoku i jugu Ukrajine.
Rusija je proteklih dana pojačala raketne napade na ukrajinske gradove, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je na jačanje protuzračne obrane.
"Samo sinoć, od ponoći do sedam ujutro, uspjeli smo oboriti 15 ruskih projektila. Nažalost, nismo uspjeli sve", rekao je Zelenski u redovnom noćnom obraćanju i dodao da Kijev surađuje s partnerima na većoj zaštiti ukrajinskog neba.