Ključni događaji:
- Ukrajinski istražitelji stigli u Poljsku
- Finska kreće u gradnju ograde na granici s Rusijom
- Kremlj: Teško zamisliti javne pregovore s Ukrajinom
- eksplozije na Krimu
- u utorak najveći broj napada od veljače
- postignut dogovor o produljenju crnomorskog ugovora o žitu
Ukrajina bi mogla dobiti pristup mjestu eksplozije
Ukrajina bi mogla dobiti zatraženi pristup lokaciji u pograničnom području na jugoistoku Poljske, gdje je u utorak pala raketa, pri čemu su dvije osobe poginule, rekli su u utorak poljski dužnosnici.
Varšava i zapadni saveznici kažu da dokazi s mjesta događaja upućuju na to da je eksploziju izazvala ukrajinska protuzračna raketa koja je zalutala progoneći ruski projektil. Kijev to poriče i tvrdi da ima dokaze o "ruskom tragu" u eksploziji.
Poljski predsjednik Andrzej Duda je u srijedu rekao da bi uključivanje ukrajinskih službenika u istragu iziskivalo pristanak obiju zemalja, Poljske i Sjedinjenih Američkih Država, koje trenutno vode istražni postupak.
"Ako ukrajinski gosti žele vidjeti istragu, moći ćemo im je pokazati, baš kao što je meni pokazana", izjavio je Duda u četvrtak tijekom posjeta u selu Przewodow, šest kilometara udaljenom od ukrajinske granice, u kojem je raketa pala.
"Kada je riječ o sudjelovanju u istrazi i pristupu dokumentima i informacijama, to iziskuje posebne sporazumne odredbe, međunarodnopravne odredbe, međunarodne sporazume", dodao je Duda.
Duda nije objasnio hoće li Poljska Ukrajini dozvoliti takvu vrstu pristupa.
"Ukrajina i Poljska će otvoreno i konstruktivno surađivati glede incidenta izazvanog ruskim raketnim terorom protiv Ukrajine", napisao je na Twitteru ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
"Naši su stručnjaci već u Poljskoj. Očekujemo da će brzo dobiti pristup lokaciji u suradnji s poljskom policijom", dodao je Kuleba.
Duda je kazao da istražitelji nisu pronašli nikakve tragove druge rakete na poljskom tlu. Neka prvotna medijska izvješća su spominjala dvije rakete.
Savjetnik predsjednika Jakub Kumoch je ranije rekao da Poljska od dokaza o eksploziji posjeduje videosnimke.
Varšava i Kijev se razilaze po pitanju lokacija odakle je projektil lansiran.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ustraje u tome da eksploziju nije izazvala ukrajinska raketa iako su Poljska i NATO savez u srijedu rekli da je vjerojatno riječ o zalutalom projektilu ukrajinske protuzračne obrane, a ne o ruskom napadu.
I NATO i Poljska i druge zapadne zemlje ističu da je Moskva, a ne Kijev, u konačnici kriva za početak rata i napad koji je pokrenuo ukrajinsku obranu.
Rusija: Nema izručenja Girkina i društva
Rusija Nizozemskoj neće izručiti državljane osuđene u odsutnosti zbog njihove uloge u obaranju zrakoplova Malaysia Airlines na letu MH17 2014. iznad Ukrajine, rekao je ruski političar nakon presude izrečene ranije u četvrtak koju su pozdravile Ukrajina i Sjedinjene Države.
MH17 bio je putnički zrakoplov koji je 17. srpnja oboren iznad Ukrajine. Poginulo je svih 298 putnika i članova posade.
Ruski obavještajci Igor Girkin i Sergej Dubinskij te ukrajinski separatistički vođa Leonid Karčenko osuđeni su na doživotnu kaznu zatvora. Četvrti, Oleg Pulatov oslobođen je po svim točkama optužnice.
Rusija je u četvrtak osudila "političku" odluku, kako je okvalificirala presudu nizozemskog suda da trojicu muškaraca, od kojih su dvojica Rusa, proglasi krivim za za rušenje zrakoplova malezijske kompanije Malaysia Airlines iznad Ukrajine 2014. godine.
"Tijek i rezultat sudskog procesa pokazuju da se (odluka) zasniva na političkom naređenju", objavilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova u priopćenju.
"Proces u Nizozemskoj ima sve izglede postati jedno od najskandaloznijih u povijesti suđenja", navodi ruski MVP, dodavši da je sud "bio pod neviđenim pritiskom nizozemskih političara, tužitelja i medija da nametne politički motiviran ishod".
Ukrajinski predsjednik pozdravio je presudu, no rekao je da se sada mora suditi "onima koji su naredili" napad.
"Kazna za sve ruske zločine - sadašnje i prošle - bit će neizbježna", napisao je Volodimir Zelenskij na Twitteru.
Vodeći ruski političar rekao je novinskoj agenciji Tass da Moskva neće izručiti Girkina i Dubinskog.
Andrej Klišas, član gornjeg doma ruskog parlamenta, rekao je za Tass da odluka suda neće imati nikakve pravne posljedice.
Rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da su tužitelji ignorirali sve dokaze koji su ukazivali na to da su raketu mogle lansirati ukrajinske snage s teritorija pod kontrolom Kijeva.
"Duboko žalimo što je Okružni sud u Den Haagu zanemario načela nepristrane pravde u korist aktualne političke situacije", naveo je ruski MVP.
Washington je pozdravio presudu kao "važnu etapu" u zadovoljenju pravde, prenosi agencija AFP.
"Odluka suda u Den Haagu važna je etapa u nastojanju da se zadovolji pravda za 298 osoba osoba koje su izgubile život 17. srpnja 2014.", rekao je šef američke diplomacije Antony Blinken u priopćenju.
Ukrajinski dužnosnik: Užasni razmjeri mučenja u Hersonu
Ukrajinski pravobranitelj opisao je razmjere slučajeva mučenja otkrivenih u gradu Hersonu za vrijeme ruske okupacije kao "užasne". Vlasti su pronašle "mučilišta" u nedavno oslobođenom gradu na jugu Ukrajine, gdje su deseci ljudi navodno mučeni, rekao je Dmitro Lubinec.
Kazao je da su Ukrajince prije smrti mučili strujom i tukli metalnim cijevima, prenosi The Guardian agenciju AFP. Lubinec je rekao da je razgovarao s čovjekom koji je u takvoj jednoj od "komora za mučenje" držan 45 dana te je svjedočio mučenju desetaka drugih ljudi.
"Ovakve razmjere još nisam vidio. Razmjeri su jednostavno užasni", zaključio je.
Borrell: Nema mira dok se Rusija ne povuče iz Ukrajine
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell izjavio je kako Rusija nije pokazala nikakve znakove da je spremna povući svoje vojne snage iz Ukrajine.
"Bojim se da Rusija nije spremna povući se, a dok se ne povuče, mir neće biti moguć", rekao je za Reuters. "Rusija je ta koja mora omogućiti mir, agresor se mora povući ako želi održivi mir", dodao je Borrell.
Ukrajinski istražitelji stigli u Poljsku
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba na Twitteru je potvrdio da su ukrajinski stručnjaci već u Poljskoj kako bi istražili mjesto na kojem je projektil u utorak ubio dvoje ljudi u utorak. Ukrajina i Poljska će "konstruktivno i otvoreno surađivati" u istrazi, rekao je Kuleba, dodajući kako očekuje da će istražitelji brzo dobiti pristup lokaciji u jugoistočnoj Poljskoj.
Da su ukrajinski istražitelji stigli na lokaciju u istočnoj Poljskoj koju je u utorak pogodio projektil, rekao je ranije izvor za CNN, a prenio The Guardian. Zajednička poljska i američka istraga je u tijeku na mjestu događaja u selu Przewodow, oko 6 kilometara od ukrajinske granice.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je rekao kako ne sumnja da eksploziju nije uzrokovala ukrajinska raketa, dodajući kako vjeruje da je Ukrajini već trebao biti dopušten pristup mjestu događaja.
Zelenski o presudi za rušenje zrakoplova: Treba suditi i naredbodavcima
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozdravio je presudu nizozemskog suda, prema kojoj je zrakoplov Malaysian Airlinesa na letu MH17 oboren projektilom ruske proizvodnje iznad istočne Ukrajine 2014. godine.
No, rekao je da se oni koji su naredili napad sada moraju suočiti sa sudom jer "osjećaj nekažnjivosti vodi novim zločinima".
"Kazna za sva ruska zlodjela tada i sada bit će neizbježna", napisao je Zelenski na Twitteru.
Nizozemski sud proglasio je trojicu muškaraca krivima za ubojstvo 298 ljudi na letu MH17, koji je oboren ruskim projektilom zemlja-zrak dok je letio iznad istočne Ukrajine 2014. godine.
Sud je proglasio krivima ruske državljane Igora Girkina, poznatog i kao Igor Strelkov, Sergeja Dubinskog te Ukrajinca Leonida Harčenka.
Treći Rus, Oleg Pulatov, oslobođen je optužbi. Oni su 2014. bili borci proruskog separatističkog pokreta Narodne Republike Donjeck.
Finska kreće u gradnju ograde na granici s Rusijom
Finska vlada predložila je u četvrtak da za 139 milijuna eura sagradi ogradu duž dijelova finske granice s Rusijom, ispunivši obećanje dano nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači.
Finska, koja je zatražila ulazak u NATO, ima povijesno iskustvo ratovanja s Rusijom, ali granica između dviju zemalja duga 1300 kilometara i prekrivena šumama i dalje je većinom obilježena samo znakovima i plastičnim oznakama.
Finska je u lipnju rekla da će sagraditi ograde duž dijelova granice s Rusijom kako bi povećala pripravnost na hibridne prijetnje kao što je potencijalni masovni dolazak migranata.
Finska pogranična straža rekla je da planira sagraditi između 130 i 260 kilometara ograda, što će pokriti 10 do 20 posto granice, fokusirajući se u prvom redu na granične prijelaze i okolna područja na jugoistoku zemlje.
Finsku vladu lijevog centra početkom iduće godine očekuju izbori.
Kremlj: Teško je zamisliti javne pregovore s Ukrajinom
Kremlj je optužio Kijev da je promijenio svoje stajalište o mogućim mirovnim pregovorima Rusije i Ukrajine te naveo da ne može zamisliti sudjelovanje u "javnim" pregovorima s Kijevom.
"Prvo pregovaraju pa odbijaju pregovarati pa donesu zakon koji zabranjuje bilo kakve pregovore pa kažu da žele pregovore, ali javne", rekaom je u razgovoru s novinarima ranije u četvrtak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
"Stoga je teško zamisliti javne pregovore, toga nema... Jedno je sigurno - Ukrajinci ne žele nikakve pregovore", dodao je.
Peskov je naveo da su SAD sposobne uzeti u obzir zabrinutost Rusije te da mogu potaknuti Kijev da se vrati za pregovarački stol ako to želi.
Upitan o milijunima ljudi koji su ostali bez struje nakon masivnih ruskih napada na Ukrajinu ranije ovog tjedna u trenutku snažnog pada temperatura, Peskov je rekao: "Specijalna vojna operacija se nastavlja i njezin nastavak ne ovisi o klimatskim, vremenskim uvjetima".
Erdogan: Ni Rusija niti SAD ne planiraju upotrijebiti nuklearno oružje
Nakon nedavnog sastanka šefova obavještajnih službi Rusije i SAD-a, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao je kako vjeruje da "nijedna od dviju zemalja ne planira upotrijebiti nuklearno oružje".
- Dopustite mi da kažem ovo, prema informacijama koje sam dobio od svog šefa obavještajne službe, niti jedna strana neće koristiti nuklearno oružje, rekao je Erdogan.
Ravnatelj američke Centralne obavještajne službe (CIA) William Burns i Sergej Naruškin, šef ruske obavještajne službe SVR, sastali su se ovaj tjedan u Ankari, a riječ je o prvom susretu na visokoj razini između dvije zemlje otkako je Putin svojim trupama u veljači naredio da napadnu Ukrajinu.
Burns, bivši američki veleposlanik u Rusiji i Naruškin razgovarali su o ‘osjetljivim pitanjima‘, izjavio je zamjenik ruskog šefa diplomacije Sergej Rjabkov.
Erdogan je poručio da želi održati bliski dijalog na objema stranama
- Naravno da želim da se češće sastaju. Ne daj Bože, uporaba nuklearnog oružja može dovesti do novog svjetskog rata. Ne dopustimo da se to dogodi, upozorio je.
Burns je upozorio Naruškina o posljedicama bilokakve uporabe nuklearnog oružja i o rizicima za stratešku stabilnost, otkrio je Rjabkov.
- U tijeku je dijalog, ali nije sustavan. Mi ne stojimo tamo sa šeširom u ruci: Amerikanci trebaju dijalog s nama jednako kao što ga mi trebamo s njima, rekao je Rjabkov.
Poručio je da će krajem mjeseca biti novih kontakata Rusije s Amerikom kada se u Kairu sastane bilateralna savjetodavna komisija o Novom START sporazumu o naoružanju.
Snimka obaranja dvije ruske rakete
Reporter Euan MacDonald iz New Voice of Ukraine podijelio je snimku ukrajinskog protuzračnog obrambenog sustava koji je oborio dvije ruske krstareće rakete u razmaku od nekoliko sekundi iznad Kijevske regije.
"Dvije ruske krstareće rakete Kalibr oborene su u roku od nekoliko sekundi iznad Kijevske oblasti 15. studenoga. Prva je zvučna eksplozija i sjaj na horizontu, druga jasan pogled na presretanje njemačkog sustava protuzračne obrane Iris-T", napisao je na Twitteru uz objavljenu snimku.
Pogođena tvornica projektila u Dnjipru
U jutrošnjem ruskom raketnom napadu na Dnjipro ozlijeđeno je 14 ljudi, a među metama je bila tvornica projektila Pivdenmaš, rekao je premijer Denis Šmihal.
"Jutros je Rusija pokrenula još jednu raketnu paljbu na ukrajinsku ključnu infrastrukturu", rekao je glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Oleg Nikolenko.
"Putin želi milijune ljudi lišiti struje i grijanja, usred vrlo niskih temperatura. Pošaljite Ukrajini više protuzračnih i raketnih obrambenih sustava kako bi spriječili ovu tragediju. Odgode koštaju života", poručio je.
Volodimir Zelenski podijelio je na društvenim mrežama zastrašujući video koji prikazuje raketni napad na Dnjipro jutros dok su ljudi išli na posao.
"Evo još potvrde iz Dnjipra da ruski teroristi žele mir." Rusija, rekao je, "želi Ukrajincima donijeti što više boli i patnje".
Rusija: Ukrajinske snage kontroliraju oko 1% Luganska
Ukrajinske snage kontroliraju oko 1% teritorija u istočnoj Luganskoj oblasti, citirala je novinska agencija RIA Novosti šefa tog područja kojeg je postavila Rusija.
Administrator kojeg podržava Moskva Leonid Pasečnik rekao je da Ukrajina kontrolira selo Belogorovka i još dva naselja u oblasti.
Rusija je proglasila Lugansk svojim nakon što je održala ono što je nazvala referendumima u okupiranim područjima Ukrajine.
Rusija neće ‘sjeckati‘ crnomorski dogovor o žitu
Rusija nije spremna "sjeckati" dogovor o crnomorskom žitu, ali ublažavanje sankcija na ruski izvoz poljoprivrednih proizvoda i gnojiva ključni su dio dogovora, citirala je današnju izjavu zamjenika ruskog ministra vanjskih poslova novinska agencija TASS.
U međuvremenu, turski predsjednik Tayyip Erdogan zahvalio je Ujedinjenim narodima, Moskvi i Kijevu na produženju dogovora koji je omogućio nastavak ukrajinskog izvoza žitarica.
Na Twitteru je rekao da je izvoz više od 11 milijuna tona žitarica u posljednja četiri mjeseca pokazao važnost sporazuma za globalnu sigurnost hrane.
Ugovor o izvozu žitarica, postignut uz posredovanje Turske i UN-a, trebao je isteći 19. studenog, ali je danas produljen za 120 dana.
Masovni ruski napadi
Lokalni dužnosnici rekli su da su dvije osobe poginule u noćašnjem raketnom napadu na jugoistočnu regiju Zaporižja, a tri su ranjene u napadu na sjeveroistočni grad Harkiv, dok je još troje ozlijeđeno u Odesi. Glasne eksplozije odjekuju i oko grada Mikolajiv.
Ukrajina će vjerojatno dobiti pristup mjestu eksplozije u Poljskoj
Ukrajina će vjerojatno dobiti pristup selu Przewodow na granici s Poljskom gdje je projektil ubio dvoje ljudi, rekao je glavni savjetnik poljskog predsjednika za vanjsku politiku, nakon što je Kijev zatražio pristup mjestu eksplozije.
Reuters javlja kako je poljski predsjednik Andrzej Duda rekao da je za pristup mjestu eksplozije potrebna suglasnost obiju zemalja koje vode istragu, Poljske i Sjedinjenih Država.
Varšava kaže da je eksploziju najvjerojatnije uzrokovao ukrajinski projektil protuzračne obrane koji je zalutao, što Kijev niječe.
Ukrajinski istražitelji u Hersonu našli tijela s tragovima mučenja
U nedavno oslobođenoj ukrajinskoj regiji Herson istražitelji su otkrili 63 tijela s tragovima mučenja nakon što su ruske snage napustile to područje, rekao je u četvrtak ujutro ukrajinski ministar unutarnjih poslova.
"Sada su 63 tijela otkrivena u regiji Hersonu, ali moramo shvatiti da je potraga tek počela, bit će otkriveno još mnogo tamnica i grobnih mjesta", citirala je ukrajinska novinska agencija Interfax izjavu Denisa Monastirskija nacionalnoj televiziji.
Monastirski je rekao da su tijela za provedbu zakona otkrila 436 slučajeva ratnih zločina tijekom ruske okupacije. Otkriveno je jedanaest zatočeničkih mjesta, uključujući četiri na kojima su zatočeni ljudi mučeni.
"Istražitelji ih trenutno ispituju i bilježe svaki slučaj mučenja. Također se ekshumiraju tijela ubijenih", rekao je Monastirski televiziji, prenosi Interfax.
Andrij Kovalenko, tužitelj u uredu regionalnog tužiteljstva u Hersonu, rekao je za New York Times da su prikupljeni iskazi o tome da su Rusi zatočili 800 ljudi u regiji.
Najčešći oblici zlostavljanja pritvorenika bili su elektrošokovi, premlaćivanja plastičnim ili gumenim palicama te gušenje stezanjem crijeva za disanje na gas maski stavljenoj na glave zatvorenika, rekao je.
Ukrajinski i međunarodni istražitelji kažu da su, kako ih opisuju, ratni zločini počinjeni u područjima koja su okupirale ruske snage od početka invazije Moskve na Ukrajinu u veljači.
Rusija negira da su njezine snage gađale civile i da su počinile zločine.
Mjesta masovnih ukopa pronađena su u drugim dijelovima koje su prethodno okupirale ruske snage, uključujući neka s tijelima civila na kojima se vide tragovi mučenja.
Ruske snage napustile su dijelove regije Hersona prošli tjedan, koja je jedno od prvih područja koje je zauzela Rusija.
Predsjednik Volodimir Zelenski, u svom noćnom video obraćanju prošle nedjelje, rekao je da su istražitelji otkrili više od 400 zločina u Hersonu.
Rekao je da je ruska vojska iza sebe ostavila leševe, uništenu infrastrukturu i mine, što je opisao kao "isto divljaštvo kao u drugim regijama".
Masovna raketiranja Odese i Dnjipra
Čini se da Rusija jutros izvodi još jedan masovni udar na Ukrajinu. Udare na kritičnu infrastrukturu u Odesi i Dnjepru potvrdili su predsjednička administracija i regionalni čelnici.
U Kijevu i Dnjepru sustavi protuzračne obrane rade na obaranju nadolazećih raketa, kažu dužnosnici. Neslužbeni kanali javljaju o korištenju sustava protuzračne obrane u nekoliko drugih gradova diljem Ukrajine.
Čini se da je to još jedan napad usmjeren na energetsku infrastrukturu Ukrajine.
Novi ruski raketni udari gađali su pogone za proizvodnju plina i tvornicu raketa u četvrtak, citirala je novinska agencija Interfax Ukraine izjavu ukrajinskog premijera Denisa Šmihala.
"Projektili upravo sada lete nad Kijevom. Bombardiraju naša postrojenja plina, naša poduzeća u Dnjipru i Juzmašu (tvornica projektila)", citira se njegova izjava na konferenciji.
Zamjenik predsjedničkog ureda Ukrajine Kirilo Timošenko rekao je da je u Dnjipru došlo do više eksplozija, gdje su oštećena dva infrastrukturna objekta, a najmanje jedna osoba je ranjena.
Kadirov na ukrajinskoj tjeralici
Služba sigurnosti Ukrajine (SBU) stavila je čečenskog čelnika Ramzana Kadirova na svoju tjeralicu, prema ažuriranju objavljenom na web stranici ukrajinskog Ministarstva unutarnjih poslova.
Kadirov je naveden kao "osoba koja se skriva od istražnih organa".
Sudeći prema informacijama, Ukrajina je optužila Kadirova za kršenje 3. dijela članka 110. kaznenog zakona (povreda teritorijalne cjelovitosti i nepovredivosti Ukrajine) i 2. dijela članka 437. (planiranje, pripremanje, pokretanje i vođenje napadačkog rata).
Postignut dogovor o produljenju crnomorskog ugovora o žitu
Ukrajinsko ministarstvo infrastrukture priopćilo je u četvrtak da je postignut dogovor o produljenju inicijative za izvoz ukrajinskog žita preko luka na Crnom moru za 120 dana.
"Ova je odluka upravo donesena u Istanbulu. Ujedinjeni narodi i Turska ostaju jamci Inicijative", stoji u priopćenju.
Početni dogovor postignut u srpnju pomogao je spriječiti globalnu prehrambenu krizu dopuštajući izvoz hrane i gnojiva iz nekoliko ukrajinskih crnomorskih luka koje je Rusija blokirala.
Šef vojske SAD-a: Šanse Ukrajine za brzu pobjedu nisu visoke
Vrhovni general američke vojske rekao je da šanse Ukrajine za bilo kakvu kratkoročnu, izravnu vojnu pobjedu nisu velike, upozoravajući da Rusija još uvijek ima značajnu borbenu moć unutar Ukrajine unatoč neuspjesima na bojnom polju.
‘Vjerojatnost ukrajinske vojne pobjede - definirane kao izbacivanje Rusa iz cijele Ukrajine uključujući i ono što oni tvrde da je Krim - u skorije vrijeme nije velika, vojno gledano. Može postojati političko rješenje u kojem bi se Rusi ‘politički‘ povukli. To je moguće", dodao je, rekavši da je Rusija "trenutačno na leđima".
"Ukrajinci su postizali uspjeh za uspjehom za uspjehom. A Rusi su svaki put zakazali. Izgubili su strateški, izgubili su operativno, a ponavljam, izgubili su i taktički", rekao je šef Združenog stožera Mark Milley.
Raketirani Odesa i Dnjipro
Ukrajinski južni lučki grad Odesa pogođen je ruskim projektilom u četvrtak ujutro, prema ukrajinskom vojnom zapovjedništvu ‘Jug‘.
Ukrinform je također izvijestio da su se eksplozije čule u Dnjipru. Zabilježeni su nestanci struje u cijelom gradu.
Najveći broj napada od veljače
Rafalni projektili koji su u utorak pogodili Ukrajinu vjerojatno je najveći broj napada koje je Rusija izvela u jednom danu od prvog tjedna svoje invazije, priopćilo je britansko ministarstvo obrane.
Izvješće, objavljeno u četvrtak ujutro, glasi:
Streljivo je lansirano sa zračnih, morskih i kopnenih platformi. Iako je velik dio projektila uspješno presretnut, Ukrajina se suočava sa značajnim smanjenjem raspoložive električne energije iz svoje nacionalne mreže. To će utjecati na pristup civila komunikacijama, grijanju i opskrbi vodom.
Kontinuirani udari u ovoj razmjeri duboko se oslanjaju na ruske zalihe konvencionalnih krstarećih projektila, budući da je degradiranje ukrajinske nacionalne infrastrukture postalo ključni element ruskog strateškog pristupa kampanji", izvijestilo je britansko ministarstvo obrane.
Biden osporio komentar Zelenskog
Američki predsjednik Joe Biden osporio je komentar ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da projektili koji su u utorak pali na Poljsku nisu ukrajinskog porijekla.
"To nije dokaz", rekao je Biden novinarima u Bijeloj kući po povratku s putovanja u Aziju u četvrtak, prenosi Reuters.
Eksplozije na Krimu: ‘Pogođen je ruski aerodrom‘
Ukrajinci javljaju kako su se tijekom noći čule eksplozije u okupiranom gradu Džankoju na Krimu. Prema izvješćima ukrajinskih medija, pogođen je ruski aerodrom.
Ukrinform je rekao da su se eksplozije čule kasno u srijedu navečer, pozivajući se na lokalne Telegram kanale.
Bush: Zelenski je ‘čvrst tip‘ koji može dobiti rat
Bivši američki predsjednik George W. Bush nazvao je ukrajinskog čelnika "čvrstim tipom" koji može dobiti rat protiv Rusije.
Ali također je upozorio da Zelenski to može činiti samo dok Sjedinjene Države i "slobodni svijet" ne dođu do točke u kojoj vjeruju da se "više ne isplati".
Bush je govorio na konferenciji o "slobodi i demokraciji" u Dallasu na kojoj se predsjednik Zelenski trebao virtualno pojaviti, ali nakon novih ruskih napada i rasprave o izvoru projektila koji je pao u Poljsku, nije sudjelovao.
Bush je rekao kako vjeruje da će povijest suditi o Zelenskom "kao izvanrednom vođi", dodajući da je važno da Amerika nastavi podržavati borbu Ukrajine protiv Rusije.
Američki predsjednik Joe Biden trenutačno traži od Kongresa da Ukrajini osigura više od 37 milijardi dolara hitne pomoći.
"Neuspjeh u Ukrajini utjecat će na buduće generacije Amerikanaca", rekao je Bush.
"Nestabilna Europa, Europa u kojoj je tiranin na maršu, utjecat će na našu nacionalnu sigurnost."
Zapad u UN-u kritizirao Rusiju zbog raketnih napada na Ukrajinu
Sjedinjene Države i njihovi saveznici u srijedu su kritizirali Rusiju u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda zbog raketnih napada na Ukrajinu, na sastanku održanom dan nakon što je projektil, za koji je NATO rekao da je najvjerojatnije ukrajinski, eksplodirao na teritoriju Poljske.
Vojni savez NATO i Poljska objavili su da je vjerojatno riječ o zalutalom projektilu koji je ispalila ukrajinska protuzračna obrana, a ne o ruskom napadu, čime su ublažena međunarodna strahovanja o eskalaciji rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je međutim da raketa sasvim sigurno nije ukrajinska.
Dvije su osobe poginule od projektila u poljskom selu u blizini ukrajinsko-poljske granice u utorak, istog dana kada je Rusija ispalila desetke projektila na gradove diljem Ukrajine, ciljajući njezinu energetsku mrežu i pogoršavajući nestanke struje za milijune ljudi. Vlada u Kijevu rekla je da je to bio najintenzivniji raketni napad u devetomjesečnom ratu.
"Ova se tragedija nikada ne bi dogodila da nije bilo nepotrebne ruske invazije na Ukrajinu i njezinih nedavnih raketnih napada na ukrajinsku civilnu infrastrukturu", rekla je na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a američka veleposlanica Linda Thomas-Greenfield. "Ukrajina ima puno pravo braniti se od napada", rekla je Thomas-Greenfield.
Britanski i poljski veleposlanici pri UN-u ponovili su izjavu da je za eksploziju u Poljskoj u konačnici kriva ruska invazija. Ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia rekao je na sastanku: "Odavno su nas prestali čuditi vaši pokušaji da u bilo kojim okolnostima, unatoč činjenicama ili zdravom razumu, za sve okrivite Rusiju."
Članovi Vijeća sigurnosti na sastanku su također pozvali Rusiju da produži dogovor o žitaricama u Crnom moru, koji bi se trebao nastaviti primjenjivati u subotu osim ako ne bude primjedbi.
Moskva je suspendirala svoje sudjelovanje u sporazumu krajem listopada, ali se ponovno pridružila nakon četiri dana, ublažavajući strahovanja od daljnjih poremećaja u izvozu žitarica jednog od najvećih svjetskih dobavljača u vrijeme neobuzdane globalne inflacije i nestašice hrane.