Prije četrdeset godina kada su znanstvenici prvi put upozorili na moguću klimatsku katastrofu, to je bio problem za budućnost. Protekla godina pokazala je da je ta budućnost stigla.
Nekoć ekstremni vremenski događaji postali su uobičajeni. Europa je postala žarište toplinskih valova. Visoke temperature spalile su šume i isušile rijeke. Lipanj, srpanj i kolovoz bili su najtopliji u Europi u povijesti mjerenja, a najviša zabilježena temperatura bila je 47 Celzijevih stupnjeva u Portugalu. Suša koja je pogodila cijeli Stari kontinent najgora je u posljednjih pola stoljeća.
Zbog globalnog zatopljenja se ekstremne suše, koje se događaju jednom u 400 godina, sada očekuju svakih 20 godina. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) objavila je kako je protekle godine u Europi najmanje 15.000 ljudi umrlo od toplinskog udara. Najteže pogođene zemlje bile su Španjolska, Njemačka, Francuska, Portugal i Velika Britanija. Prema podacima WHO-a, ekstremne vrućine odnijele su gotovo 4000 života u Španjolskoj, oko 4500 u Njemačkoj, više od 3200 u Britaniji, gotovo 1500 u Francuskoj i više od 1000 u Portugalu.
Toplinski val
Pakistan je pretrpio sličan nemilosrdan toplinski val nakon kojeg su uslijedile monsunske kiše koje su usmrtile gotovo 1700 ljudi i čak jednu trećinu zemlje ostavile pod vodom. Pakistan se od travnja gušio pod visokim temperaturama zraka, koje su dosegle rekordnih 49 Celzijevih stupnjeva. Kiše i poplave koje su uslijedile, raselile su više od 33 milijuna ljudi i uništile 1,7 milijuna domova te 18.000 četvornih kilometara obradivog zemljišta.
Materijalna šteta procjenjuje se na najmanje 40 milijardi dolara. U razornim poplavama u Nigeriji, najgorim u posljednjem desetljeću, život je izgubilo više od 600 ljudi, a raseljeno je 1,4 milijuna stanovnika. Države Afričkog roga također su doživjele najgoru sušu u posljednjih 40 godina, koja je dovela milijune ljudi na rub gladi. Tri ovogodišnja ljetna mjeseca bili su treći najtopliji lipanj, srpanj i kolovoz zabilježeni na globalnoj razini, prema podacima Copernicusove službe za klimatske promjene. Globalno gledano, 2022. bila je četvrta najtoplija godina od početka mjerenja temperature zraka na Zemlji krajem 19. stoljeća.
Jedan od ključnih događaja koji su obilježili 2022. godinu je COP27. Konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama, koja se održala u egipatskom Sharm el-Sheikhu od 6. do 18. studenoga, završila je donošenjem povijesnog fonda za odgovor na gubitke i štete, koji će u teoriji navesti bogate zemlje da ih kompenziraju siromašnim zemljama najteže pogođenim klimatskim promjenama. Gotovo 35.000 predstavnika iz 200 zemalja na summitu je potvrdilo da cilj ostaje zadržati globalno zagrijavanje na 1,5 stupnjeva Celzijevih, kako je dogovoreno Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine.
No, na razočaranje stručnjaka, u zaključcima se uopće ne spominje odustajanje od fosilnih goriva ili postupno smanjenje njihove upotrebe kako bi se spriječilo zagrijavanje. U završni je dokument, umjesto izjave o postupnom ukidanju svih fosilnih goriva, uključujući naftu i plin, uvrštena formulacija o postupnom smanjenju korištenja ugljena i postupnom ukidanju neučinkovitih subvencija za fosilna goriva.
Klimatske ambicije
Klimatske ambicije Hrvatske uključuju osnivanje Nacionalnog centra za klimu i ekološku tranziciju te modernizaciju prometnica, posebno željeznica. Delegacija Hrvatske na COP27 najavila je da će u idućem desetljeću investirati više od četiri milijarde eura u modernizaciju željeznica te će do 2032. uvesti vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti dizelske.
U kolovozu je američki Kongres donio, a predsjednik Joe Biden potpisao Zakon o smanjenju inflacije, vrijedan 430 milijardi dolara, koji se smatra dosad najvažnijim korakom za smanjenje emisije plinova. Zakon će primorati SAD na znatno smanjenje vlastitog onečišćenja i sniziti cijene obnovljive energije, što će mnogim zemljama s niskim prihodima olakšati njihovo usvajanje.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svom redovitom godišnjem izvještaju predviđa da će energetska kriza izazvana ruskom invazijom na Ukrajinu usporiti globalni prelazak s fosilnih goriva na tehnologije poput vjetra, solarne energije i električnih vozila. Potražnja ugljena past će u sljedećih nekoliko godina, potražnja za prirodnim plinom dosegnut će limit do 2030., a potražnja za naftom smanjit će se sredinom sljedećeg desetljeća.
Na samom kraju ove godine, u prosincu, znanstvenici su stvorili značajan tehnološki napredak koji bi jednoga dana mogao odviknuti svijet od fosilnih goriva. Istraživači iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Livermore u Kaliforniji ostvarili su velik proboj u razvoju tehnologije fuzije kad su prvi put uspjeli nuklearnom reakcijom proizvesti više energije nego što je bilo "uloženo" za pokretanje snažnog laserskog sustava. Ovaj napredak smatra se velikim korakom prema tehnologiji koja bi mogla osigurati neograničenu energiju bez štetnih plinova i radioaktivnog otpada.